UVODNA RIJEČ
Tko nam je „smjestio" Covid dodatak?!
Piše: Jasna A. Petrović
Kad Vučić već po drugi put od početka pandemije daje Covid dodatak građanima i umirovljenicima Srbije, onda hrvatska oporba govori kako je on mudar populist koji je i socijalno osjetljiv. Međutim, kad hrvatska Vlada, nakon godinu dana pritisaka umirovljeničkih udruga za isplatom takvog dodatka i hrvatskim umirovljenicima, nakon svakotjednih pregovora s umirovljenicima, konačno usvoji odluku o isplati, gle oporbe kako skače na pravedničke stražnje noge i udara po takvoj mjeri koja će makar jednokratno olakšati težak životni standard najranjivije starije populacije!
Prvi skače na noge junačke znameniti Krešimir Beljak, čelnik Hrvatske seljačke stranke, te glasno ustvrdi kako će taj dodatak dobiti ljudi s velikim njemačkim mirovinama, jer kaže da će najviši dodatak dobiti ljudi koji imaju male hrvatske, a velike inozemne mirovine, što nije točno.
S druge strane, šef Bloka Umirovljenici Zajedno Milivoj Špika putem priopćenja straši umirovljenike kako će primanjem dodatka više izgubiti nego dobiti što također nije točno.„Pitanje je koliko će umirovljenika zbog nekoliko kuna ili nekoliko stotina kuna kojima prelaze cenzus izgubiti pravo na policu dopunskog zdravstvenog ili izgubiti neka druga prava i hoće li Covid dodatak biti zaštićen od ovrha?" Sve to pita Špika koji nije primijetio kako su sve takve nevolje izpregovarane i utanačene.
Možda ćete reći da nisu namjerno preokrenuli istinu, no i onaj tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši.
Treći se obznanio saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika koja je dijelom sudjelovala u zahtijevanju isplate Covid dodatka, tvrdeći kako je taj iznos puno manji od onog koji je on tražio, no dopušta da će umirovljenicima koji žive od niskih mirovina barem malo pomoći?! Halo,„barem malo"? Šesto milijuna kuna i 850 tisuća umirovljenika su male brojke?
A onda Hrelja kaže kako je to sitnica jer je taj „novac ionako osiguran u proračunu, i to milijardu i 200 milijuna kuna, pa se Vlada nije pretrgnula". Drugi pak političar kaže da je to sve novac iz Europske unije, iako je to zapravo umirovljenički novac iz budžeta, namaknut većim dijelom preniskom stopom zadnjeg usklađivanja od samo pola posto. I tako se, nakon koronavirusa i cjepiva, nižu teorije zavjere i u vezi Covid dodatka.
Glupost je udaljena samo par klikova kompjutorskim mišem. Sve više ljudi vjeruje u stvari koje su se do jučer smatrale neviđenim glupostima. Nije to samo bizarno, već je i izuzetno opasno za demokraciju. A naposljetku, takve gluposti nanose i bol, nesigurnost, strah, pokreću ljude u paniku, trk, ili ih zamrznu na mjestu. Negativni pogled na život nije samo gubljenje vremena, već i ozbiljan propust biti odgovornom osobom. Dečki, saberite se i radujte se s onima kojima je Covid dodatak olakšao barem jedan dan.
Web stranice naših podružnica
REGIONALNA KONFERENCIJA
Uloga sindikata u mirovinskim reformama - zanemarena
Na inicijativu Sindikata umirovljenika Srbije Nezavisnost, a u sklopu projekta „Na putu ka EU" Regionalnog savjeta sindikata Solidarnost i Europske konfederacije sindikata (ETUC), 13. prosinca održana je u beogradskom Domu sindikata regionalna konferencija na temu „Uloga sindikata u reformama mirovinskih sustava i poboljšanju društvenog i materijalnog položaja umirovljenika u zemljama regije". Odazvali su se predstavnici sindikata umirovljenika i središnjica iz Makedonije, Crne Gore, Republike Srpske, Slovenije, Srbije i Hrvatske, a kao gošća konferenciji je nazočila i Monika Kemperle, zamjenica predsjednika austrijskog sindikata umirovljenika.
Predstavnici sindikalnih središnjica su izložili situaciju u mirovinskim sustavima svojih zemalja. Nakon izlaganja i rasprave zaključeno je da sindikalne i umirovljeničke organizacije nisu sudjelovale u procesu reformi kao ravnopravni i relevantni socijalni partneri, a sve izmjene i dopune zakona donesene su bez konzultacija s njima ili njihovi stavovi nisu respektirani, što znači da su bili samo formalno uključeni u donošenje zakona o mirovinskom osiguranju. Također im nije omogućeno da kroz tripartitna ili bipartitna tijela ravnopravno sudjeluju u upravljanju fondovima, a u nekim zemljama su onemogućeni u tome, čime se krše norme koje se odnose na stečena prava umirovljenika i zadire u njihovu imovinu, a rezultat toga je nizak društveni i materijalni standard umirovljenika.
Treba težiti da vlade i nadležne institucije zemalja sudionica poštuju obvezu ravnopravnog sudjelovanja svih socijalnih partnera u reformama mirovinskog sustava, koje trebaju osigurati unaprjeđenje sustava obveznog mirovinskog osiguranja, bez eksperimentiranja sa II. stupom. Ako postoji zanimanje za III. stup, neophodno je detaljno zakonsko reguliranje dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Sindikati inzistiraju na povećanju realnih izvora prihoda za potrebe mirovinskog osiguranja i, ne nužno, sukcesivnom smanjivanju udjela u BDP-u i izdvajanjima za socijalna davanja iz proračuna, ali bez ugrožavanja položaja umirovljenika; s naglaskom na jačanju financijske discipline u naplati doprinosa.
Sudionici podržavaju inicijativu da FERPA (Europska federacija sindikata umirovljenika) postane ravnopravni član ETUC-a. Ovi zaključci će, zajedno sa programskim dokumentima usvojenim na posljednjem Kongresu FERPA-e i Zajedničkom izjavom s 8. Regionalne konferencije FERPA-e, biti osnova za zajedničke aktivnosti sindikalnih i umirovljeničkih organizacija s područja bivše države.
Željko Danijel Kovač
12. KONGRES SPI CGIL MARCHE
Talijani i Hrvati o socijali i zdravlju
Na poziv generalnog tajnika talijanskog sindikata umirovljenika SPI CGIL regije Marche Elija Cerrija, predstavnici SUH-a regije Jug iz Zadra, Trogira i Splita sudjelovali su na 12. Regionalnom kongresu SPI-CGIL-a koji se 6. i 7. studenog održavao u gradiću San Benedetto del Tronto pored Ancone.
Tako su zajedno s predsjednicima zbratimljenih talijanskih podružnica iz Ancone, Pesara i Porta Sant'Elpidio, predsjednica NO SUH-a Split Marija Jankov, član Predsjedništva iz Splita Đor- đe Barada te predsjednici podružnica Trogir i Zadar, Ivan Bakica i Nikola Škarica, raspravljali o važnim pitanjima iz sfere socijale i zdravstva, ali i drugih javnih usluga.
M. D.