UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

8. REGIONALNA KONFERENCIJA SINDIKATA UMIROVLJENIKA

Minimalnom mirovinom protiv siromaštva!

 

     Već osmu godinu najveći talijanski sindikat umirovljeni­ka SPI-CGIL, organizacija s tri milijuna članova, posve­ćen je cilju jačanja sindikata umirovljenika u regiji. Tako e 2017. godine u Zagrebu održana 7. Regionalna konferenci- a„Umirovljenici za socijalnu Europu", u čijem su radu sudjelo- /ali predstavnici iz deset zemalja. I ove godine se u Ljubljani Z1.11.2018. okupilo desetak predstavnika iz sedam zemalja u egiji na temu minimalne mirovine.

     Nakon kvalitetne prezentacije domaćina, slijedila su izla­ganja predstavnika dvaju sindikata umirovljenika iz Bosne i Hercegovine (SPBIH i sPrS), jednog iz Hrvatske (SUH), dva iz Srbije (USPS i SPS Nezavisnost), jednog iz Makedonije (KSS- SP), dva iz Slovenije (SUS i KSS90) te talijanskog SPI-CGIL-a. Na kraju 8. Konferencije usvojena je zajednička izjava, koju će svi sudionici uputiti svojim vladama.

 

 

 

Zajednička izjava

     Predstavnici i predstavnice sindikata umirovljenika Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Kosova, Makedo nije, Slovenije i Srbije, sudionici regionalne konferencije u Ljubljani, 21. studenog 2018.

 

TRAŽIMO MINIMALNU MIROVINU U IZNOSU KOJI OSIGURAVA PRISTOJAN I KVALITETAN ŽIVOT

 

     U prošlosti smo našim radom i stvaranjem prido­nosili društvenom razvitku i napretku zbog čega za­služujemo poštovanje i odgovarajuće politike i mje­re koje će osigurati da odlazak u mirovinu ne znači istodobno i ulazak u siromaštvo.

     Snažno se suprotstavljamo prikazivanju demo­grafskih promjena i porastu udjela starijih osoba u većini društava, kao svojevrsnih prirodnih katastro­fa koje treba zaustaviti, umjesto da ih percipiramo kao civilizacijsko dostignuće.

Starenje nije bolest koju treba liječiti, već je ži­votno razdoblje koje može biti bogato, aktivno i produktivno, ako osiguramo za to nužne uvjete.

     Na osnovi Europskog stupa socijalnih prava i re­zolucije FERPA-e politike vlada u regiji moraju osi­gurati dostojanstven život u starosti:

0 Dostupno i priuštivo javno zdravstvo 0 Društvenu potporu protiv gubitka samostalnosti, odgovarajuću stambenu politiku (prilagodba potre­bama starijih)

0 Smanjenje energetske nesigurnosti i siromaštva 0 Zajamčene kvalitetne i pristupačne usluge dugo­ročne njege i skrbi te standard života, financirane iz javnih i osobnih sredstava 0 Pristup osnovnim uslugama (voda, energija, hi­gijena, javni prijevoz, financijske usluge, digitalne komunikacije...)

     SINDIKATI UMIROVLJENIKA BIT ĆE INICIJATORI RASPRAVA I RJEŠENJA ZA PROMJENE U MIROVIN­SKOM SUSTAVU ZA ISKORJENJIVANJE SIROMAŠTVA

     U duhu Europskog socijalnog stupa traži se odre­đivanje europske metodologije izračuna minimalne mirovine temeljem sustava socijalnih indikatora, kojom bi se spriječilo rastuće siromaštvo i socijalna isključenost.

     Da bi se u pojedinoj zemlji utvrdila stvarna vrijed­nost potrebnog iznosa minimalne mirovine, mora se izraditi vrijednosna potrošačka košarica za osobe starije od 65, te odrediti njezina promjenjiva visina u odnosu na minimalnu plaću.

Iznos minimalne mirovine ne smije biti ispod gra­nice siromaštva.

     Mirovine trebaju postići potrebnu adekvatnost kako bi jamčile dostojanstven standard života i bile motivirajući faktor tijekom radnog vijeka.

Svima koji ne ispunjavaju uvjete za odlazak u miro­vinu potrebno je osigurati tzv. nacionalnu mirovinu, odnosno dodatak za starost, iz socijalnog proračuna.

     Potrebno je izvršiti revalorizaciju mirovina u od­nosu na plaće, jer su zbog uzastopnih mirovinskih reformi i mjera štednje mirovine smanjene.

Sindikati umirovljenika će kroz FERPA-u zajedno tražiti rješenja za stvaranje platforme za uvođenje minimalne mirovine u njihovim zemljama.

Sindikati pozivaju EU da izvrši procjenu adekvat- nosti i održivosti sustava socijalne sigurnosti i mi­rovinskog sustava kako bi pridonijela ostvarivanju utvrđenih obveza s ciljem iskorjenjivanja siromaštva. (Ljubljana, 21. studeni 2018.)