UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


PROJEKT JEDNAKOST PRAVA, PLAĆA I MIROVINA

Sindikat umirovljenika - partner u europskom projektu

     Na poziv pravobraniteljice za rav­nopravnost spolova Višnje Ljubičić Sindikat umirovljenika Hrvatske je prihvatio partnerstvo u europskom pro- jektujednaka prava - jedna­ke plaće - jednake mirovine - Širenje opsega implemen­tacije akcija i zakonskih stan­darda rodne ravnopravnosti s ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti i sprječava­nja siromaštva u Hrvatskoj".

     Europska komisija je ovih dana potpisala projekt u ko­jemu SUH ima malu, ali zna­čajnu ulogu, prije svega kao zagovaratelj ravnopravnosti i borbe protiv siromaštva.

Pravobraniteljica za rav- nost spolova nositeljica je projekta koji će trajati dvije godine, a cilj je osigurati akcije, standarde i mjere te podići svijest o društvenom proble­mu jaza u plaćama i mirovinama, u cilju sprječavanja rizika siromaštva za starije žene u Hrvatskoj te podići razinu znanja o ovoj temi među predstavnicima jav­nih vlasti.

     Poznato je da je SUH već godinama upozoravao na rastuće siromaštvo žena starije dobi, prije svega kao posljedice loših zakona i politika spram žena na tr­žištu rada, što se posljedično preslikava i na mirovine. Projektom, koji po prvi put u      Hrvatskoj problematizira jaz u plaća­ma i mirovinama, očekuje se razvijanje znanja o razlozima i strategijama za sprječavanje jaza u plaćama i mirovina­ma, kreiranje nacionalnog zakonodav­nog okvira te razvitak edukacijskih alata za direktan rad s ciljanim skupinama.

     Glavni partneri u projektu su Insti­tut za društvena istraživanja u Zagrebu, CESI-Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje te belgijski Institut za rav­nopravnost žena i muškaraca, a projek­tu službeno daju potporu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Mi­nistarstvo uprave i Državni zavod za statistiku.

 

    Uz brojne predviđene aktivnosti i istraživanja, SUH će u svom mjesečniku „Glas umirovljenika" objavljivati stranicu podržanu od strane projekta, a na kojoj će redo­vito objavljivati podatke o jazu u mirovinama, rodnom aspektu siromaštva starijih osoba te druge informacije u vezi projekta.

 

     Cilj je nametnuti temu jaza u plaćama i mirovina­ma kao društvenu temu, koja trenutno nije dovoljno percipirana kao rodno uvjetovana, a ključne poruke projekta su: jednake mogućnosti za žene i muš­karce na tržištu rada, dostojanstven ži­vot bez siromaštva u starosti, jednakost za sve članove društva, učenje osnovnih ljudskih prava, poštovanje za svakog/u radnika/cu i europski standardi i vrijed­nosti u svijetu rada.