UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Svima ispod linije siromaštva - besplatno!

 

Zbog pobune najsiromašnijih umirovljeni­ka ponovljena inicijativa ministru Kujunzicu za utvrđivanje novog prihodovnog cenzusa

     Sindikat umirovljenika Hrvatske je 20. rujna 2018. na ruke ministra zdrav­stva Milana Kujundžića uputio žurnu inicijativu za izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kako bi se konačno, nakon 14 godina, izmijenio iznos prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje. Nai­me, poslije zadnjeg usklađivanja mirovi­na za 2,7 posto velik broj najsiromašnijih umirovljenika se požalio kako su zbog povećanja mirovine za kojih tridese- tak-pedesetak kuna izgubili pravo na pla­ćanje premije iz državnog proračuna.

     To pravo ostvaruju osigurane oso­be s invaliditetom koje imaju 100 posto oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili men­talnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvo­diti aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi, osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, dobro­voljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene), redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina, te, naposljetku, osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendar­skoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59 posto prora­čunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kuna (prihodovni cenzus), a za osiguranike - samce, ako im priho- dovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31 posto proračun­ske osnovice, odnosno 1.939,39 kuna.

Usklađivanje kao smanjivanje

     Ako su umirovljenici - samci, koji su najugroženija skupina, prešli 1.940 kuna, izgubili su pravo na besplatno dopun­sko osiguranje. Takvima je i 70 kuna mje­sečne premije mnogo, te su im zapravo mirovine smanjene, a ne povećane. Tu su pak najugroženije žene i to obiteljske umirovljenice čija je prosječna mirovina niža od prosjeka svih obiteljskih umirov­ljenika od 1.900 kuna.

     Tako proizlazi kako usklađivanje mi­rovina najsiromašnijim umirovljenicima nosi više štete nego koristi.

     Prema izvješću Europske komisije (Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite u 2017. godini za Hrvatsku) Hr­vatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, koja, međutim, opada zbog nemoguć­nosti plaćanja od strane te dobne i prihodovne skupine.

     No, najvažniji razlog zašto je SUH od ministra po tko zna koji put zatražio žurnu korekciju cenzusa za „besplatno" dopunsko zdravstveno osiguranje jest to što je postojeći prihodovni cenzus na snazi od 2004. godine i time je odavno neadekvatan.     U međuvremenu su mi­rovine porasle za 35,3 posto (plaće za čak 77,7 posto), a prihodovni cenzus je ostao isti.

Novi model izračuna

     SUH je stoga predložio i u najnovijoj inicijativi da se prihodovni cenzus utvr­đuje svake godine temeljem linije siro­maštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji. Usporedbom službene linije siromaštva za 2004. i 2018. godi­nu, ona je za samca porasla od 1.845,42 kune na 2.321 kunu, odnosno za 25,8 posto, te za toliko treba porasti i priho- dovni cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje.

     Poznato je kako je Hrvatska upozore­na od strane Europske komisije o proble­mu neadekvatnosti mirovina nedovolj­nih za preživljavanje te o potrebi izrade ozbiljne strategije borbe protiv siromaš­tva osoba starijih od 65 godina. Svaki tre­ći građanin u toj dobnoj skupini je u zoni siromaštva. K tome, čak 55 posto žena starijih od 65 godina u samačkim doma­ćinstvima, čime su u zoni rizika od siro­maštva, pa je povećanje prihodovnog cenzusa i njegovo redovito usklađivanje s linijom siromaštva neophodno.

     SUH je predložio vrlo jednostavne izmjene i dopune Zakona o dobrovolj­nom zdravstvenom osiguranju, na na­čin da u članku 14.b u stavku 1. definira kako plaćanje premije na teret državnog proračuna dobiva osigurana osoba ko­joj ukupan prihod u prethodnoj kalen­darskoj godini ne prelazi hrvatsku liniju siromaštva koju Državni zavod za stati­stiku utvrđuje jednom godišnje za člana obitelji odnosno osiguranika samca.

     Inicijativu je potpisala predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, a kopija je upu­ćena i na ruke predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Ines Strenje Linić. Za sada nije poznato hoće li ministar zdravstva pre­poznati hitnost problema.