UVODNA RIJEČ

Dan kad je vatra spalila sustav

Piše: Jasna A. Petrović

     Smrt je odsutnost prisutnosti, ništa više od toga. Beskrajno vrijeme u kojem nema povratka. Jaz koji ne možete vidjeti, a kada vjetar zapuše kroz nj, ne čuje se nikakav zvuk. Šest ih je izgorjelo, jedan muškarac posve slučajno koji je baš tog dana dovezen iz bolnice i ubačen u nagurani krevet u drvenoj kuti­ji sardina, uz pet starica. Umiralište bez dostojanstva, bez ljudskih prava, čista gola bitka za dah, za još jedan dan u pelenama.

     Njihov vrisak je zanijemio pred urlikom zapaljene štale, i dok su se čupali iz poveza kojima su ih pričvr­stili uz postelje kako im ne bi palo na pamet noću bau­ljati. Je li ona bakica koja voli pjevati crkvene pjesme posljednji put zapjevala, je li itko pokušao pobjeći iz ralja vatre? I nikoga da bi te barem držao za ruku, netko odgovoran, dužan, plaćen da te čuva.

    I nije li naša ljudska zadaća da tu nijemost prizora s ostacima tijela i dvije male električne pećice na minus 3 stupnja i huj vjetra oko drvene daščare, učinimo gla­snima do vriska, do urlika nezadovoljstva koji će rušiti moćnike i pisati povijest.

     Naš krik je tih, on spava u srcu. Nisu ni živjeli uzalud, iza njih ostaju sjećanja, proživljene ljubavi, stečena imovina, napisana pisma. A sad su u pelenama, polu­goli, poniženi, vezani, gladni, sedirani jakim tabletama za smirenje, neokupani, žedni.

Živ izgorjeti - ima li išta gore? Ima. To je smrt ispisa­na gramzivošću i nebrigom za starije na svim razinama.

     „Poruka cijele priče: rintaj kao konj do 65. godine, i puni proračun, a onda kada se umiroviš s tako malom mirovinom da si možeš osigurati samo smještaj u bara­ci, crkni pod vatrenim plamenom, jer ionako više nisi NIKOME važan" - najčešća je poruka starijih građana na društvenim mrežama. I pitanja koja, onako iskrena i mučna pogađaju u sridu: kad će ministrica ponuditi ostavku, kad će u pritvoru završiti vlasnica doma, kad će činovnici osmisliti sustav bez spaljenih staraca, kad će se vratiti dostojanstvo umiranja u zemlji koja se odrekla svojih starih. Jer, smrt i umiranje, kao i stvarno­sti koje označuju, međusobno se isključuju. Dok umira­nje još uključuje u sebi život, smrt je već označila kraj života. Naši stari umiru bez prava na život. Oni izgore kao fitilj prskalice.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA U SABORU

Dijalog bez druge strane

 

 

     Po prvi puta u povijesti Sabora održan je okrugli stol po­vodom Međunarodnog dana starijih osoba. Bila je to pri­lika da svi akteri u mirovinskoj reformi daju posljednju riječ prije njena konačna finiša, odnosno prvog saborskog či­tanja paketa novih mirovinskih zakona. I zaista, svi su se oku­pili; ministri Marko Pavić i Milan Kujundžić, ministrica Nada Murganić, ravnatelji HZZ-a i HZMO-a Ante Lončar i Josip Ala- drović, predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i sta­rije osobe Ante Gavranović, predstavnici HZZO-a, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, šest saborskih odbora te SUH-a i MUH-a.

     Iako se očekivala konstruktivna rasprava u kojoj će glavnu riječ voditi umirovljenici, okrugli stol je bio koncipiran tako da ministri i ravnatelji zavoda dobiju od pet do 10 minuta za go­vore, a svi ostali po tri minute za pitanja i komentare.

Ministar Pavić je ponovio sve ono što je i ranije spomi­njao. Naglasio je kako je novi prijedlog da se podizanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina ipak produlji do 2033., a to je prikazao kao kompromis između MRMS-a i socijalnih partnera. Jedina korisna informacija koju smo doznali jest da će prvo čitanje paketa mirovinskih zakona u Saboru biti oko 25. listopada.

     Nada Murganić, ministrica „socijale" se pak više bavila sta­tistikom nego stvarnim problemima umirovljeničke popula­cije, no istaknula je kako je stopa siromaštva u Hrvatskoj 19 posto i da u nju spada značajan dio umirovljenika. Napome­nula je kako MDOMSP razmatra uvođenje nacionalne miro­vine koja bi bila negdje između socijalne pomoći i mirovina ostvarenih prema ZOMO-u, ali i to da ministarstvo financira projekte kojima se nastoji spriječiti nasilje nad starijima i zlo­upotreba ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

     Ministar zdravstva Milan Kujundžić je pobrojao specijali­zaciju gerijatrije, sustav dnevnih bolnica, prioritetne liste če­kanja, respiracijske centre i otvaranje palijativnih centara kao aktivnosti u zdravstvenom sustavu, ali kada je na red došlo pitanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje i dodat­ni doprinos od tri posto, on je napustio dvoranu.

     Ante Gavranović je naglasio težinu položaja umirovljenika u zemlji istaknuvši kako je razlika između nove linije siromaštva (2.321 kuna) i prosječne mirovine (2.344 kune) samo 23 kune. Zatražio je da se mirovine po posebnim propisima izdvoje iz sta­tistike, jer je jasno da one podižu prosječnu vrijednost. Istaknuo je i premalu vrijednost prosječne mirovine naspram prosječne plaće, koji je sada 36,9 posto te podsjetio na predizborno obe­ćanje o 50 posto vrijednosti. Naglasio je i kako nikada nije bilo tematske sjednice u Saboru o problemima umirovljenika.

     Željko Šemper iz HUS-a i Višnja Fortuna iz MUH-a dotakli su se pitanja usklađivanja mirovina i predložili konsenzualno rješenje o usklađivanju u omjeru 80:20, umjesto dosadašnjih 70:30. Upi­tao je Šemper i što je s obiteljskim mirovinama, a još je jednom rastavio 17 milijardi kuna koje se iz proračuna ulažu u mirovinski sustav, pitajući se može li taj iznos biti manji i transparentnije po­trošen. Stjepan Ćuraj iz HNS-a je podsjetio na potrebu uvođenja isplate mirovine poštom, no nitko od njih nije dobio odgovor od ministra Pavića. On je samo napomenuo kako je prosječna mi­rovina bez međunarodnih ugovora s posljednjim usklađivanjem narasla na 2.690 kuna te kako je predviđena 1,5 milijarda kuna za indeksaciju, još 400 milijuna za obiteljske mirovine i još 1,4 milijarde za usklađivanje mirovina u sljedećoj godini.

     Možda je mislio kako je to dovoljno da smiri umirovljeni­ke, no Ante Gavranović je u svom govoru istaknuo kako će se umirovljenici uskoro naći na ulicama, ne iz neimaštine, nego iz revolta.

Milan Dalmacija