UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

KUPNJA NA DALJINU:

Ne kupujte na telefon!

 

     Kupnja na daljinu je kupnja preko telefona, putem interneta ili izvan poslovnih prostora trgovca, a najčešće u stanu potrošača ili na štandovima na javnim mjestima.      Ovakav oblik trgovine je sve češći i najveće žrtve su upravo ljudi starije dobi kojima se najčešće po­nudi nešto preko telefona ili oni primaju u stan ili kuću osobu koja im nešto nudi, a ta ponuda je često vrlo primamljiva.

     Najčešće se nude lijekovi koji se navodno ne mogu nigdje kupiti, zatim razni uređaji i pomagala (tlakomjeri, pojasevi, ulošci), pozivi na besplatne večere, besplatna putovanja, besplatne zdravstvene pregle­de i slično.

     Naš je primarni savjet da se na takve pozive potrošači ne odazivaju i da ne pristaju ni na kakve „besplatne" ponude, jer ništa nije besplatno, a takve ponude na kraju koštaju puno više nego u normalnoj prodaji.

     Ako potrošač pristane na trgovinu putem telefona, treba od trgov­ca zatražiti da mu pismeno na kućnu adresu dostavi sve to što mu je preko telefona ponuđeno. Tako se potrošač osigurava da može kasnije u ugovoru provjeriti da sve što piše odgovara ponudi. Ovdje su najče­šći problemi s tele-operatorima, jer agenti u kratko vrijeme puno ispri­čaju, što potrošač ne može sve slijediti, a najčešće ni razumjeti.

     Sve što je kupljeno na daljinu, i proizvodi i usluge, mogu se vratiti (proizvodi) ili obustaviti uslugu, odnosno, raskinuti ugovor u roku od 14 dana od primitka ugovora. Recimo, kupili ste posteljinu ili posu­đe putem telefona i ne sviđa vam se ili vam ne odgovara, možete to vratiti u roku od 14 dana bez navođenja razloga. Dobili ste ugovor od tele-operatora i ne sviđaju vam se ponude u paketu ili to nije ono što vam je ponuđeno, pisanim putem ga obavijestite da raskidate ugovor vodeći računa o roku od 14 dana.

     Ako vam poštar ili dostavljač donese robu koju niste naručili niste ju dužni preuzeti, samo recite poštaru ili dostavljaču da je ne želite pre­uzeti, jer to niste naručili.

     Ako ste nešto ipak naručili tražite u pošti ili od dostavljača da pošilj­ku otvori i provjeri sadržaj i ispravnost proizvoda. Ako nešto nije u redu niste dužni pošiljku preuzeti. Poznati su slučajevi da su kupci naručivali mobitele, a dobili zapakirane cigle.

     I na kraju, svaki potrošač se može zaštititi od neželjenih poziva na način da se upiše u registar "Ne zovi". U navedeni registar se mogu upi­sati fiksni, mobilni i prepaid broj telefona. Zahtjev podnosi potrošač ili opunomoćenik putem obrasca kojeg se može dobiti u poslovnici ili na mrežnoj stranici operatora ili na sljedećim mrežnim stranicama; www. hakom.hr i www.potrosac.mingo.hr. Upis je besplatan, a operator je dužan u roku od 7 dana upisati broj u Registar ne zovi.

     Svaki trgovac je dužan provjeriti je li potrošač upisan u navedeni registar i ako jest, ne smije ga nazivati. Ako vas, unatoč upisu, nazo­vu, objasnite im pri prvom pozivu da ste upisani u registar „Ne zovi" i da vas ne smiju zvati te da vas brišu sa svojeg popisa. Ako nastave nazivati, prijavite ih pisanim putem tržišnoj inspekciji pri    Ministarstvu gospodarstva, Zagreb, Ul. Grada Vukovara 78 ili elektroničkom poštom; This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .

     Ne puštajte nikakve prodajne agente u stan, niti ne sklapajte ugo­vore na štandovima, jer se najčešće sve radi na brzinu i velike su šanse da budete obmanuti. Nikada ne potpisujte ništa odmah, već tražite vremena za konzultacije. Prije svake odluke nazovite besplatna savje­tovališta na potrošače i dobit ćete savjet što učiniti.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) je najstarija i najbrojnija udruga za zaštitu potrošača u Hrvatskoj. Sjedište nam je u Zagrebu, Ozaljska 92 i sa strankama radimo utorkom i četvrtkom od 12,00 - 14,00 sati, a može nas se kontaktirati i na telefon 01/46-333-66 ili na e-mail: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.