UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

BIOLOŠKI SAT: Koliko brzo starimo?

 

 

     Prema ispitivanju obavljenom na sveučilištu Maryland, ako vaš krvni tlak uvelike prelazi normalne granice, možete fizički biti 20 godina stariji nego drugi iz vaše generacije. Ako ste imali bake i djedove koji su doživjeli 80 godina, vi ćete vjerojatno nadživjeti većinu svojih kolega za četiri godine. Ako živite na selu, vjerojatno ćete živjeti pet godina duže nego ako živite u gradu.

     Zašto neki ljudi stare brže od drugih? Svatko od nas, ustvari, ima tri različite dobi: kronološku (označenu kalen­darom); biološku (starenje tijela); psihološku (koliko staro djelujemo i kako se osjećamo). Nedavna istraživanja ukazu­ju kako se čini da čovjek može održati svoju energiju čak i do kasne životne dobi. Mnoga pogoršanja za koja se nekad okrivljavao proces starenja, ustvari su uzrokovana bolešću. Primjerice, ateroskleroza (otvrdnuće arterija) se dugo sma­trala normalnom pojavom u starenju. Međutim, danas se zna da je to bolest uzrokovana kemijskom neravnotežom.

Stres i okoliš važni za dob

     Važan faktor u procesu starenja je stres, ali i nedostatak stresa. Mala umjerena doza stresa je potrebna. Ispitivanja su pokazala da časne sestre rjeđe pate od raka te srčanih i želučano-crijevnih poremećaja, nego druge žene. One rade i nakon 65. godine, a i duži im je životni vijek.

Okoliš je također važan. Primjerice, koža oštećena od sunca postaje suha, hrapava, mlohava i naborana. Ljudi koji žive u toploj, vlažnoj klimi imaju kraći životni vijek. Prerano sijeđenje kose može biti uzrokovano neodgova­rajućom prehranom u ranom djetinjstvu, nedovoljno ili prekomjerno aktivnom žlijezdom štitnjačom, mentalnim ili fizičkim šokom.

     Određeni stupanj gubitka sluha je dio procesa starenja. Međutim, neke bolesti često pogoršavaju situaciju. Što se tiče seksa, doktori se uglavnom slažu da su problemi koji dolaze u starenju uglavnom psihološke prirode.

     Može li se išta učiniti kako bi se spriječili ili usporili učinci starenja? Može, barem na jednom području, a to je prehrana. Postoje dokazi da izbjegavanje velikih količina hrane može biti od pomoći. Izbjegavanje prekomjerne tje­lesne težine ima višestruke zdravstvene koristi.

Imunitet je ključ starenja

     Tjelovježba može usporiti proces starenja. Od 30. go­dine života interes i sposobnost za intenzivni fizički napor počinje se smanjivati. Kardiolozi kažu da kućni poslovi i ostale fizičke aktivnosti, a ne hormoni, mogu biti jedan od primarnih razloga zbog kojih žene uspijevaju izbjeći teže oblike ateroskleroze do vremena nakon menopauze.

     Neki znanstvenici smatraju da ključ za brzinu procesa starenja leži u tjelesnom imunološkom obrambenom su­stavu, to jest u nedostatku otpornosti prema mikrobima ili kemijskim supstancama koje napadaju organizam i da to može objasniti zašto neki ljudi stare brže od drugih. Osim ovog, postoje i druga teorijska objašnjenja. Tako, primje­rice, neki znanstvenici objašnjavaju to nasljednim osobi­nama. Oni vjeruju da smo svi rođeni s jednim unutrašnjim biološkim satom, koji je programiran tako da otkucava određeni broj godina.

     Međutim, možda je od svega najvažniji faktor - stav koji imamo prema starenju. Jedan je filozof kazao: „Onaj koji je mirne prirode i koji je sretan, rijetko će osjećati pri­tisak godina. Međutim, onaj koji ima mrgudnu i vulkansku narav, njemu će i mladost i starost biti podjednako opte­rećenje."

dr. Ivo Belan