UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ISPLATA DOKUPLJENIH MIROVINA

Što žulja Royalovce?

 

     Na internetskim stranicama HZ- MO-a se 2. ožujka pojavila obavi­jest kako će se nastaviti s isplatom dokupljenih mirovina, koje je trgovačko društvo „Royal - međugeneracijska so­lidarnost" prestalo isplaćivati davnog 31. svibnja 2014. To je omogućeno za­hvaljujući Zakonu o nastavku isplate dokupljenih mirovina, u narodu pozna­tog pod nazivom „Hreljin zakon", koji je donesen još u prosincu prošle godine.

     Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić je u povodu donošenja Zakona u prosincu 2017., naglasila kako je riječ o osjetlji­voj socijalnoj kategoriji ljudi s malim mirovinama. Još od treće sjednice Naci­onalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održane 1. prosinca, predstavnici umirovljeničkih udruga traže odgovore na pitanja vezana uz prosječnu visinu mirovina 3.860 osoba koje su dokupile mirovinu u Royalu, te ukupan dug koji se država Zakonom obvezala pokriti. Odgovora na prvo pitanje nema, dok je ukupan dug koji će se isplatiti do 31. prosinca 2020., prema navodima iz medija, oko 130 milijuna kuna. Royal je, podsjetimo, privatna osiguravateljska tvrtka čije je dugove preuzela država, pravdajući se da su to učinili iz „soci­jalnih razloga", iako je riječ o kupovini glasa zastupnika Hrelje. No, činjenica je da su radnici bili prevareni, te je njiho­ve otpremnine progutao privatni mrak. Pravno savjetovalište Sindikata umirov­ljenika stoga nastoji pomoći Royalov- cima koji i dalje imaju zbrku s brojnim pitanjima na koja im nedostaju potpuni odgovori.

     Zakonom o nastavku isplate dokupljenih mirovina uređen je način isplate, visina mjesečnog obroka te tko ima pravo na isplatu dokupljenih miro­vina. Tako na isplatu dokupljenih miro­vina pravo imaju oni koji su uplaćivali doprinos u trgovačko društvo „Royal - međugeneracijska solidarnost" ili osobe koje su naslijedile mirovinu na­kon njihove smrti. Nasljednici HZMO-u trebaju dostaviti pravomoćno rješenje

o nasljeđivanju u kojem se izrijekom navodi da im se u vlasništvo prenose ili pripadaju potraživanja (prema Royalu/ HZMO-u) na osnovi ugovora o dokupu mirovina.

     Pravo na isplatu dokupljenih mi­rovina ne ostvaraju oni korisnici koji su podnijeli tužbu i vode spor pred sudom radi ostvarivanja potraživanja iz ugovo­ra o dokupu mirovine ili su već pravo­moćno ostvarili svoje potraživanje pred sudom. Oni koji se odreknu tužbenog zahtjeva u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog   Zakona mogu ostvariti isplatu dokupljene mirovine uz predočenje pravomoćne sudske odluke o okončanju toga postupka odricanjem od tužbe, odnosno ovjerene izjave o odustajanju od naplate potraživanja s osnove sudske odluke, o čemu su dužni obavijestiti HZMO. Korisnici dokupljene mirovine koji se odreknu tužbe i daju ovjerenu izjavu da neće podnositi tužbu nakon stupanja na snagu Zakona mogu ostvariti isplatu dokupljene mirovine uz predočenje ovjerene izjave.

     Obrazac izjave je poslan svim ko­risnicima dokupljene mirovine na kuć­nu adresu i može se preuzeti na inter- netskoj stranici ili u područnim uredima HZMO-a. Potrebno ga je ispuniti točnim podacima, te ovjeriti kod javnog biljež­nika i predati u područni ured. Također, sud kod kojega se vodi postupak dužan je izvijestiti HZMO o svim korisnicima dokupljenih mirovina koji su pokrenuli postupke, dostavljanjem popisa kori­snika dokupljenih mirovina koji su ostali pri tužbi i onih koji su se tužbe odrekli u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o nastavku isplate do- kupljenih mirovina. Tek će tada, odno­sno 28. lipnja, oni koji su povukli tužbe imati pravo na isplatu dokupljenih mi­rovina.

     HZMO poziva da se svi umirovljenici koji imaju dodatnih pitanja oko dokuplje­ne mirovine Royala jave u područne ure­de, telefonom ili elektronskom porukom.

Milan Dalmacija