UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ISPLATA DOKUPLJENIH MIROVINA

Što žulja Royalovce?

 

     Na internetskim stranicama HZ- MO-a se 2. ožujka pojavila obavi­jest kako će se nastaviti s isplatom dokupljenih mirovina, koje je trgovačko društvo „Royal - međugeneracijska so­lidarnost" prestalo isplaćivati davnog 31. svibnja 2014. To je omogućeno za­hvaljujući Zakonu o nastavku isplate dokupljenih mirovina, u narodu pozna­tog pod nazivom „Hreljin zakon", koji je donesen još u prosincu prošle godine.

     Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić je u povodu donošenja Zakona u prosincu 2017., naglasila kako je riječ o osjetlji­voj socijalnoj kategoriji ljudi s malim mirovinama. Još od treće sjednice Naci­onalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održane 1. prosinca, predstavnici umirovljeničkih udruga traže odgovore na pitanja vezana uz prosječnu visinu mirovina 3.860 osoba koje su dokupile mirovinu u Royalu, te ukupan dug koji se država Zakonom obvezala pokriti. Odgovora na prvo pitanje nema, dok je ukupan dug koji će se isplatiti do 31. prosinca 2020., prema navodima iz medija, oko 130 milijuna kuna. Royal je, podsjetimo, privatna osiguravateljska tvrtka čije je dugove preuzela država, pravdajući se da su to učinili iz „soci­jalnih razloga", iako je riječ o kupovini glasa zastupnika Hrelje. No, činjenica je da su radnici bili prevareni, te je njiho­ve otpremnine progutao privatni mrak. Pravno savjetovalište Sindikata umirov­ljenika stoga nastoji pomoći Royalov- cima koji i dalje imaju zbrku s brojnim pitanjima na koja im nedostaju potpuni odgovori.

     Zakonom o nastavku isplate dokupljenih mirovina uređen je način isplate, visina mjesečnog obroka te tko ima pravo na isplatu dokupljenih miro­vina. Tako na isplatu dokupljenih miro­vina pravo imaju oni koji su uplaćivali doprinos u trgovačko društvo „Royal - međugeneracijska solidarnost" ili osobe koje su naslijedile mirovinu na­kon njihove smrti. Nasljednici HZMO-u trebaju dostaviti pravomoćno rješenje

o nasljeđivanju u kojem se izrijekom navodi da im se u vlasništvo prenose ili pripadaju potraživanja (prema Royalu/ HZMO-u) na osnovi ugovora o dokupu mirovina.

     Pravo na isplatu dokupljenih mi­rovina ne ostvaraju oni korisnici koji su podnijeli tužbu i vode spor pred sudom radi ostvarivanja potraživanja iz ugovo­ra o dokupu mirovine ili su već pravo­moćno ostvarili svoje potraživanje pred sudom. Oni koji se odreknu tužbenog zahtjeva u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog   Zakona mogu ostvariti isplatu dokupljene mirovine uz predočenje pravomoćne sudske odluke o okončanju toga postupka odricanjem od tužbe, odnosno ovjerene izjave o odustajanju od naplate potraživanja s osnove sudske odluke, o čemu su dužni obavijestiti HZMO. Korisnici dokupljene mirovine koji se odreknu tužbe i daju ovjerenu izjavu da neće podnositi tužbu nakon stupanja na snagu Zakona mogu ostvariti isplatu dokupljene mirovine uz predočenje ovjerene izjave.

     Obrazac izjave je poslan svim ko­risnicima dokupljene mirovine na kuć­nu adresu i može se preuzeti na inter- netskoj stranici ili u područnim uredima HZMO-a. Potrebno ga je ispuniti točnim podacima, te ovjeriti kod javnog biljež­nika i predati u područni ured. Također, sud kod kojega se vodi postupak dužan je izvijestiti HZMO o svim korisnicima dokupljenih mirovina koji su pokrenuli postupke, dostavljanjem popisa kori­snika dokupljenih mirovina koji su ostali pri tužbi i onih koji su se tužbe odrekli u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o nastavku isplate do- kupljenih mirovina. Tek će tada, odno­sno 28. lipnja, oni koji su povukli tužbe imati pravo na isplatu dokupljenih mi­rovina.

     HZMO poziva da se svi umirovljenici koji imaju dodatnih pitanja oko dokuplje­ne mirovine Royala jave u područne ure­de, telefonom ili elektronskom porukom.

Milan Dalmacija