UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

TRIBINA „GRAD ZAGREB ZA SVOJE SENIORE"

Što Zagreb nudi osobama treće dobi?

 

     U okviru programa obilježavanja 25. obljetnice Sindikata umi­rovljenika Hrvatske 14. prosinca održana je edukativna tribina pod na­slovom „Grad Zagreb za svoje seniore" za šezdesetak predsjednika i aktivista zagrebačkih podružnica. Uvodno je o programu aktivnosti, koje Grad Zagreb organizira za svoje starije građane kako bi im poboljšao kvalitetu života u starosti održala diplomirana socijalna radnica Antonija Bobić-Lazić iz Grad­skog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

     Detaljno, reklo bi se čak i nadahnu­to, govorila je o izvaninstitucionalnim aktivnostima (razni oblici tjelesnog vježbanja, igranja šaha, kartanje, radi­onice ručnih radova, likovne radionice, zborno pjevanje i druge aktivnosti) u lokalnoj zajednici koje organizira Grad u gerontološkim centrima. Takvi cen­tri najčešće nalaze u prostorijama do­mova za starije ili dnevnim boravcima u lokalnoj zajednici, kao oblik skrbi i socijalne uključenosti s ciljem organi­ziranog korištenja slobodnog vremena umirovljenika i starijih osoba, kako bi se umanjio osjećaj osamljenosti i druš­tvene izoliranosti. Posebno se osvrnu­la na dnevne boravke u domovima za neke kategorije oboljelih, primjerice, dementnih osoba. Naglasila je također i mogućnost korištenja usluga pranja rublja, čišćenja stambenih prostora te pomoć pri njezi bolesnika u kući. Isto tako starije osobe mogu dolaziti u dom na ručak uz minimalnu cijenu ili im isti može biti dostavljen kući.

     Govorila je o organiziranom smje­štaju starijih osoba u domove, o pri­javljivanju, potrebnoj dokumentaciji, o kategorijama bolesnih starijih osoba za koje postoje specijalizirani odjeli za nepokretne ili osobe s Alzheimerovom demencijom. Posebni oblici pomoći razvijaju se u programu Zaklade „Za­jednički put", a cilj je svih tih vidova pomoći da starije osobe što duže saču­vaju svoje fizičko i psihičko zdravlja te samostalnost.

     Cijeli niz materijalnih pomoći i sub­vencija obuhvaća gotovo sve umirov­ljenike i starije grada Zagreba, a to je, na prvom mjestu, besplatni prijevoz za sve s mirovinama nižima od 3.500 kuna odnosno subvencionirano plaća­nje gradskog javnog prijevoza za one s višim mirovinama; tu je i novčana pomoć osobama s mirovinama nižim od 1.500 kuna, kao i brojni drugi oblici podrške - poput božićnice.

Savjetovanja starijih osoba organi­zirana su u sklopu Zaklade „Zajednički put", a posebno za palijativne pacijen­te i njihove obitelji kroz program „Palli- um" u Domu za starije osobe „Sveti Josip".

     Nakon održanog predavanja uslije­dila je vrlo sadržajna rasprava o potre­bama i pravima umirovljenika i starijih osoba, o njihovom korištenju, ali i o tome da nekih usluga nema dovoljno za sve potrebite. Tu je naglašeno da se još uvijek na smještaj u domove čeka predugo, kako još uvijek nema doma za smještaj starijih osoba u terminalnoj fazi života i da bi trebalo svakako inici­rati izgradnju hospicija ili barem orga­nizirati bolju pomoć obiteljima s umi­rućim bolesnikom, kao i sa starijim teže dementnim osobama. U radu tribine aktivno je sudjelovalo više predstavni­ka Centara za socijalnu skrb Zagreba.

Biserka Budigam

 

UJEDINJENI NARODI O SIROMAŠTVU STARIJIH

Svaka šesta starija osoba je žrtva nasilja

     „Dostojanstvo i ljudska prava ne smiju se gubiti tije­kom starenja", poruka je uN-ove Radne skupine za sta­rije, koja je u New Yorku raspravljala o nasilju, zlostav­ljanju i zanemarivanju starijih te dobnoj diskriminaciji.

     Dokazano je da upravo siromaštvo otvara put ra­znim zlostavljanjima starijih osoba i oduzimanju do­stojanstva najranjivijim skupinama. Predstavljeni su i rezultati istraživanja provedenog u 28 zemalja. Istra­živanje je pokazalo da je svaka šesta starija osoba bila žrtva nekog oblika nasilja, ali je tek svaka peta žrtva to i prijavila.

     „Razlozi zbog kojih nasilje, posebice obiteljsko, ostaje neprijavljeno su brojni i kompleksni, ali znamo da se mnogi srame to učiniti, boje se osvete ili se jed­nostavno osjećaju bespomoćnima", objasnila je pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Lora Vidović. Istaknula je kako je potrebno uložiti snažnije napore u zaštiti ove često marginalizirane skupine, a tome bi mogla pridonijeti Konvencija o ljudskim pravima stari­jih osoba za koju se ova organizacija zauzima.

 

 

 

     Govorila je o organiziranom smje­štaju starijih osoba u domove, o pri­javljivanju, potrebnoj dokumentaciji, o kategorijama bolesnih starijih osoba za koje postoje specijalizirani odjeli za nepokretne ili osobe s Alzheimerovom demencijom. Posebni oblici pomoći razvijaju se u programu Zaklade „Za­jednički put", a cilj je svih tih vidova pomoći da starije osobe što duže saču­vaju svoje fizičko i psihičko zdravlja te samostalnost.

     Cijeli niz materijalnih pomoći i sub­vencija obuhvaća gotovo sve umirov­ljenike i starije grada Zagreba, a to je, na prvom mjestu, besplatni prijevoz za sve s mirovinama nižima od 3.500 kuna odnosno subvencionirano plaća­nje gradskog javnog prijevoza za one s višim mirovinama; tu je i novčana pomoć osobama s mirovinama nižim od 1.500 kuna, kao i brojni drugi oblici podrške - poput božićnice.

Savjetovanja starijih osoba organi­zirana su u sklopu Zaklade „Zajednički put", a posebno za palijativne pacijen­te i njihove obitelji kroz program „Palli- um" u Domu za starije osobe „Sveti Josip".

     Nakon održanog predavanja uslije­dila je vrlo sadržajna rasprava o potre­bama i pravima umirovljenika i starijih osoba, o njihovom korištenju, ali i o tome da nekih usluga nema dovoljno za sve potrebite. Tu je naglašeno da se još uvijek na smještaj u domove čeka predugo, kako još uvijek nema doma za smještaj starijih osoba u terminalnoj fazi života i da bi trebalo svakako inici­rati izgradnju hospicija ili barem orga­nizirati bolju pomoć obiteljima s umi­rućim bolesnikom, kao i sa starijim teže dementnim osobama. U radu tribine aktivno je sudjelovalo više predstavni­ka Centara za socijalnu skrb Zagreba.

Biserka Budigam

 

UJEDINJENI NARODI O SIROMAŠTVU STARIJIH

Svaka šesta starija osoba je žrtva nasilja

     „Dostojanstvo i ljudska prava ne smiju se gubiti tije­kom starenja", poruka je uN-ove Radne skupine za sta­rije, koja je u New Yorku raspravljala o nasilju, zlostav­ljanju i zanemarivanju starijih te dobnoj diskriminaciji.

     Dokazano je da upravo siromaštvo otvara put ra­znim zlostavljanjima starijih osoba i oduzimanju do­stojanstva najranjivijim skupinama. Predstavljeni su i rezultati istraživanja provedenog u 28 zemalja. Istra­živanje je pokazalo da je svaka šesta starija osoba bila žrtva nekog oblika nasilja, ali je tek svaka peta žrtva to i prijavila.

     „Razlozi zbog kojih nasilje, posebice obiteljsko, ostaje neprijavljeno su brojni i kompleksni, ali znamo da se mnogi srame to učiniti, boje se osvete ili se jed­nostavno osjećaju bespomoćnima", objasnila je pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Lora Vidović. Istaknula je kako je potrebno uložiti snažnije napore u zaštiti ove često marginalizirane skupine, a tome bi mogla pridonijeti Konvencija o ljudskim pravima stari­jih osoba za koju se ova organizacija zauzima.