UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

3. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Priča radi priče

„I o pticama pjevicama se raspravlja u Saboru, samo ne o najvećoj skupini ugroženog starijeg stanovništva", naglasio je predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović

 

     Tek nakon prosvjeda umirovljenika u šest hrvatskih grado­va započelo je radom Nacionalno vijeće za umirovljeni­ke i starije osobe, koje je do tada praktički godinu dana mirovalo. Prva radna sjednica održana je tjedan dana nakon prosvjeda, a na njoj je kraće vrijeme boravio i ministar rada i mirovinskog sustava, kao i tek izabrana državna tajnica za mi­rovinski sustav Majda Burić, te novoimenovana pomoćnica mi­nistra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak. Na sjednici, koja je prošla uz stanovite napetosti, raspravljano je o zahtjevima Sindikata umirovljenika Hrvatske, dok su predstavnici Matice umirovljenika istupili s različitim prioritetima.

     Kako se sukladno Sporazumu o osnutku Nacionalnog vije­ća izrijekom naglašava potreba da umirovljeničke udruge uoči sjednica usuglase svoja stajališta, te je takav obvezni postupak usuglašavanja predviđen i Sporazumom Matice umirovljenika i SUH-a od ožujka 2016., bilo je za očekivati da će se barem za 3. sjednicu   Nacionalnog vijeća provesti potrebno obvezno uskla­đivanje mišljenja. Na žalost, unatoč pokušaju predsjednika Nacionalnog vijeća Ante Gavranovića, te suglasnosti Sindikata, Matica je pismeno odgovorila kako su spriječeni te su dostavili samo dva usuglašena zahtjeva, jedan za usklađivanje mirovina po novoj varijabilnoj formuli i drugi za promjenu modela obi­teljske mirovine. K tome, ministar i njegova državna tajnica bili su spriječeni sudjelovati.

     Takva je uvertira predodredila početak i tijek 3. sjednice Nacionalnog vijeća, održane 1. prosinca 2017., jer je iz točke o raspravi o materijalima pripremljenima sukladno zaključcima prethodne sjednice morala biti otklonjena točka o prijedlogu za isplatu 100 kuna i 6 posto mirovine umirovljenima nakon 1999. godine, pošto o istom nije postignuto suglasje niti je bilo predmetom rasprave. Iako se o tome nije raspravljalo, posve je jasno iz pripremljenih računica da Ministarstvo rada i mirovin­skog sustava ne misli podržati takve izmjene.

Kad je riječ o ukidanju dodatnog zdravstvenog doprinosa, sudeći prema izjavama predstavnika Ministarstva zdravstva i HZZO-a niti 2018. godine nije predviđeno njegovo ukidanje, ali je prihvaćen zahtjev SUH-a da se zatraži mišljenje o promje­ni načina obračuna tog doprinosa.

     Nadalje, u vrlo burnoj dvosatnoj raspravi svi s umirovlje­ničke strane su zatražili hitnu izmjenu modela usklađivanja mirovina na način da se obračunava u stopostotnom iznosu povoljnijeg indeksa (prema rastu plaća). Predstavnici od strane Vlade su uporno ponavljali kako će se u drugom kvartalu slje­deće godine raditi reforma mirovinskog sustava, pa tek tada može biti riječi o promjenama, na što je sam predsjednik Naci­onalnog vijeća Ante Gavranović najavio svoj odlazak na razgo­vor kod premijera i otvoreno pismo javnosti o zapostavljanju umirovljeničke populacije u uvjetima rastućeg siromaštva. „I o pticama pjevicama se raspravlja u Saboru, samo ne o najvećoj skupini, ugroženog starijeg stanovništva", zaključio je Gavra­nović. Jasna A. Petrović je pak rekla kako se čini potrebnim postaviti kamp kućice ispred Ministarstva, da bi se išta u vezi umirovljenika ozbiljnije razmotrilo.

     Predstavnici četiri nazočna ministarstva su na kraju iznijeli popis zakonskih prijedloga koji se planiraju uvrstiti u procedu­ru do kraja ove i početkom sljedeće godine.