UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Konstituirano Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe

Umirovljenici traže izvanredno povećanje mirovina

 

     Nakon što je 1. veljače 2017. godine potpisan Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeće za starije osobe i umirovljenike, 17. veljače 2017. godine uz prisutnosti svih članova i njihovih zamjenika održana je konstituirajuća sjednica. Za predsjednika Nacionalnog vijeća izabran je Ante Gavranović iz Matice umirovljenika Hrvatske, dok je za potpredsjednika izabran Marinko Papuga, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava. Podsjećamo, Nacionalno vijeće sastavljeno je od 12 predstavnika i to od četiri predstavnika Vlade, šest predstavnika umirovljenika iz redova Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, te predstavnika Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Nakon izglasavanja izmijenjenog poslovnika, pod točkom program rada, u ime 25 posto građana Hrvatske starijih od 60 godina i umirovljenika, predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović izložio je hitne mjere koje su Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske usuglasile kao hitne za poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba, populacije koja je zapostavljena i zaboravljena. Predstavnici umirovljenika traže da se o idućim mjerama Vlada RH i pismeno očituje.

            Kao jedna od važnijih mjera ističe se hitno jednokratno povećanje mirovina i to najmanje za 10 posto za mirovine do 2.000 kuna, 7.5 posto za mirovine od 2.001 do 3.800 kuna te povećanje za 5 posto za mirovine od 3.801 do 6.000 kuna. Također, zahtjeva se hitna korekcija formule usklađivanje mirovina i to usklađivanje za 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa kako realne vrijednosti mirovina ne bi pale za 30 posto u odnosu na plaće, što se unaprijed predodređuje.

            Velik problem se pokazao način obračuna dodatnog doprinosa na mirovine za zdravstveno osiguranje, te jedan od zahtjeva jest njegova hitna korekcija i to tako da se doprinos obračunava na razliku iznad cenzusa u visini prosječne neto plaće u prethodnoj godini (5.664 kune), a ne na cijelu mirovinu ako prelazi cenzus i za jednu kunu.

            Povezano, nužno je što prije korigirati način obračuna drugog dohotka za umirovljenike, tako da se porez na drugi dohodak obračunava kao i prvi, točnije da se porezna stopa umanjuje za 50 posto. Postojeća disonanca u obračunu prvog i drugog dohotka za umirovljenike, ima i dodatnu štetu jer starije osobe udaljuje s tržišta rada, što je štetno za zemlju koja ima gotovo najnižu stopu zaposlenosti starijih od 65 godina u EU.

            Vezano za povećanje stope zaposlenosti starijih od 65 godina, potrebno je ukinuti sva ograničenja prava na rad do pola radnog vremena za kategoriju prijevremenih starosnih umirovljenika jer podaci pokazuju kako su upravo prijevremeni umirovljenici uplatili više doprinosa i odradili više radnog staža nego li starosni umirovljenici. S ciljem povratka što većeg broja umirovljenika na tržište rada, potrebno je uvesti i druge oblike rada i radnog odnosa, privremenog i povremenog.

            S ciljem usporavanja siromašenja umirovljenika i starijih osoba nužno je što prije uvesti minimalnu mirovinu u visini od 50 posto minimalne (bruto) plaće u prethodnoj godini, što bi značilo da u prvom mirovinskom stupu ne bi bila isplaćivana mirovina stečena radom, niža od 1.500 kuna. Nastavno, za sve osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, potrebno je što žurnije uvesti tzv. nacionalnu (socijalnu) mirovinu koja bi se isplaćivala iz proračuna i ne bi bila viša od minimalne mirovine.

            Kako bi se smanjio rodni jaz u mirovinama, potrebno je što prije usvojiti novi model obiteljskih mirovina kakav ima većina europskih zemalja. Time bi se omogućilo preživjelom partneru da uz postojeću imovinu može imati 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima.