UVODNA RIJEČ

Dobizam i klaunovi

Piše: Jasna A. Petrović

     Zamislite na trenutak svijet u kojemu se koronavirus širi ubrzano i to najviše šireći zarazu na mlađe od 50 godina. I da je danak u smrti najviši među djecom i školarcima. I zamislite da znanstvenici procjenjuju da su upravo stari ti kod kojih je niži rizik zaraze zbog dugogo­dišnje izloženosti sličnim virusima. Kako biste vi reagirali na bolest koja većinom ubija mlade diljem planeta?

Vaša reakcija bi bila različita od ove koju sada imate, a osobito bi mnogi mlađi stanovnici svijeta imali drugi rječnik u javnosti. Ta danas čak i stariji građani smatraju kako je prirodno da oni prvi umru, „jer stari ionako treba­ju od nečega umrijeti".

     Slijede teška pitanja: jesu li neke vlade zemalja, po­put SAD-a, reagirale s ignoriranjem i odgodom spram prijetnji pandemije, samo zato što je u stvarnosti veća opasnost da će oboljeti i umrijeti starije osobe? Da li je to razlog što nam se pred očima vraćaju strogo omeđene, s policijom i vojskom na granicama, europske države, koje nimalo ne nalikuju na zajednicu ravnopravnih europskih država? Bez zajedničke politike u odnosu na pandemiju. Je li tu riječ o kašnjenju koje se ne bi dogodilo da je virus za prvotne žrtve „odabrao" mlade?

     Dobizam (ageism) igra ulogu, ne samo u kreiranju po­litika i mjera, već i u praktičnoj ulozi božjeg djelitelja smr­ti ili života. U Italiji su mnogi liječnici svjedočili kako su donosili teške odluke hoće li na respiratore spojiti mlađe, a starije ostavljati da umru. Što su i činili. Otuda i loše šale da su zapravo mirovinski fondovi financirali stvaranje i širenje takvog virusa, kako bi mogli ojačati mirovinske sustave i odgoditi njihov raspad. U stvarnosti se stvorila shizoidna podvojenost apela za zaštitu svojih starih od izlaganja virusu, zabranama izlazaka iz kuće, ali s podtek­stom kako bi njihov pritisak na zdravstvene ustanove bio manji. I to postaju protokoli trijaže, ostavite stare doma, a mlade spašavajte; dobizam u zdravstvenim uslugama bez presedana.

     Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih. Izuzetak su javne bu­dale čiji govor mržnje sad već svatko prepoznaje. Klauni koji nikada neće doći na vlast. Osim u zemljama gdje već jesu na vlasti i gdje stari već plaćaju velik danak, ne samo zbog koronavirusa.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Tijela upravljanja SUH-a

Predsjednica SUH-a – Jasna A. Petrović

 

PREDSJEDNIŠTVO SUH-a

 

Predsjedništvo SUH-a najviše je tijelo upravljanja SUH-a između dvije Skupštine.

Predsjedništvo SUH-a za svoj rad odgovara Skupštini.

Mandat članova Predsjedništva SUH-a traje 4 godine.

 

Članovi:

  1. Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a

  2. Biserka Budigam, potpredsjednica

  3. Vladimir Buršić, potpredsjednik

  4. Mato Obradović, potpredsjednik

  5. Asja Tomin, potpredsjednica

  6. Mirjana Dika Dužman, članica

  7. Milenko Maksimović, član

  8. Mirella Marini, član

  9. Ante Mandić, član

  10. Stjepan Milobara, član

  11. Mirjana Monas, članica

  12. Anton Pertot, član

  13. Stjepan Rakitić član

  14. Milan Tomičić, zamjenik predsjednice SUH-a

 

NADZORNI ODBOR

 

Članovi:

  1. Ivan Grbavac, predsjednik

  2. Vinko Kuzmić, član

  3. Vlatka Novosel, članica

  4. Đina Šverko, zamjenica predsjednika

  5. Branka Tomašić Vilfan, tajnica

 

STATUTARNA KOMISIJA

 

Članovi:

  1. Mirjana Radišić, predsjednica

  2. Zlatko Hržić, zamjenik

  3. Anto Kuprešak, član

  4. Fridrih Moretti, član

  5. Anđelko Vižintin, tajnik

 

UPRAVNI ODBOR

 

Upravni odbor je izvršno tijelo Predsjedništva SUH-a

 

Članovi:

1. Jasna A. Petrović

 

2. Milan Tomičić

3. Biserka Budigam

4. Vladimir Buršić

5. Asja Tomin

6. Mato Obradović

 

STEGOVNA KOMISIJA

 

  1. Vjekoslav Gorupić

  2. Božica Grđan

  3. Bruna Jovanović

  4. Mirjana Novačić

  5. Milan Tomičić