UVODNA RIJEČ

Mijenjam bocu za staž

Piše: Jasna A. Petrović

     Znate li koliko plastičnih boca vrijedi jedna godina mirovinskog staža hrvatskog umirovljenika? Sitnicu od 167 boca. Prosječna je mirovina u prosincu 2020. godine iznosila 2.566,56 kuna, a cijena jedne povratne plastične bočice je pola kune. Kad tu„sarmu" podijelite s prosječnih 30 godina i 9 mjeseci staža koliko je za tu mirovinu odradio prosječni hrvatski umirovljenik, dobijete točno 83,5 kuna po godini radnog staža. A onda to podijelite s pola kune po bočici, i eto onog famoznog broja od 167 boca. Ako ste bili nesretnoga usuda, pa ste imali nižu plaću od prosjeka, onda vam se priznala samo najniža mirovina, pa vam godina staža iznosi samo 69,42 kune ili bijednih 139 bočica.

     Sada bi neki pametnjaković rekao kako je onda bolje cijeli život skupljati boce po kantama za smeće i kontejnerima, nego odraditi više od tri desetljeća, pa onda i ovako i onako - skupljati boce za preživljavanje. Tako je to u zemlji u kojoj 61 posto svih umirovljenika imaju mirovine niže od hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna.

     Dok se umirovljenici iz većine europskih zemalja raduju umirovljenju, u Domovini je to trenutak za pa­niku. S razlogom. Europska je zamjenska neto stopa mirovine 2018. iznosila 52 posto. Naime, toliki je udjel od svoje vlastite zadnje plaće prosječni umirovljenik dobio s prvom mirovinom. Međutim, u Hrvatskoj je taj iznos bio samo 39,1 posto, daleko manje od 70,9 posto u Bugarskoj ili 56,1 posto u Mađarskoj, ili pak 79,5 po­sto u Italiji i 76,5 posto u Austriji. Tamo samo sklizneš u mirovinu i malo presložiš prioritete, dok u      Hrvatskoj tim danom za većinu počinje borba za goli opstanak. Tako je bilo 2018., a sada početkom 2021. je taj udjel prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći pao na samo 37,4 posto. I dalje pada, jer će i najnovijim uskla­đivanjem mirovina od oko nula posto, realna vrijednost mirovina nastaviti opadati. S pandemijom utoliko više i brže, strmoglavo prema dnu.

     I dok za svjetske bogatune znamo koliko su se omastili u godini pandemije, jer njihovo je bogatstvo poraslo za 27,5 posto, u Hrvatskoj se ti podaci skrivaju od javnosti. A kako i ne bi kad se sve politike, a posebno porezne, vode u korist bogatih da budu još bogatiji, a socijalne razlike bujaju daleko od oka, daleko od srca. Shvaćanje da su siromašni i bogati jednaki pred smrću počiva na zabludi. Siromašni i bogati nisu jednaki pred smrću, nego tek nakon smrti. Amen.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Tijela upravljanja SUH-a

Predsjednica SUH-a – Jasna A. Petrović

 

PREDSJEDNIŠTVO SUH-a

 

Predsjedništvo SUH-a najviše je tijelo upravljanja SUH-a između dvije Skupštine.

Predsjedništvo SUH-a za svoj rad odgovara Skupštini.

Mandat članova Predsjedništva SUH-a traje 4 godine.

 

Članovi:

  1. Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a

  2. Biserka Budigam, zamjenica predsjednice SUH-a

  3. Vladimir Buršić, potpredsjednik

  4. Mato Obradović, potpredsjednik

  5. Asja Tomin, potpredsjednica

  6. Mirjana Dika Dužman, članica

  7. Milenko Maksimović, član

  8. Mirella Marini, član

  9. Ante Mandić, član

  10. Stjepan Milobara, član

  11. Mirjana Monas, članica

  12. Anton Pertot, član

  13. Stjepan Rakitić član

 

NADZORNI ODBOR

 

Članovi:

  1. Ivan Grbavac, predsjednik

  2. Vinko Kuzmić, član

  3. Vlatka Novosel, članica

  4. Đina Šverko, zamjenica predsjednika

  5. Branka Tomašić Vilfan, tajnica

 

STATUTARNA KOMISIJA

 

Članovi:

  1. Mirjana Radišić, predsjednica

  2. Zlatko Hržić, zamjenik

  3. Anto Kuprešak, član

  4. Fridrih Moretti, član

  5. Anđelko Vižintin, tajnik

 

UPRAVNI ODBOR

 

Upravni odbor je izvršno tijelo Predsjedništva SUH-a

 

Članovi:

1. Jasna A. Petrović

 

2. Mato Obradović

3. Biserka Budigam

4. Vladimir Buršić

5. Asja Tomin

 

STEGOVNA KOMISIJA

 

  1. Vjekoslav Gorupić

  2. Božica Grđan

  3. Bruna Jovanović

  4. Mirjana Novačić