UVODNA RIJEČ

Pilote, cepelin ti gori

Piše: Jasna A. Petrović

     Za razliku od njemačkog cepelina Hindenburga, hrvatski komercijalni putnički cepelin još uvijek lebdi i nije se još zapalio zbog sudara s nakupinom vodika, što bi dovelo do potpune eksplozije. Dakako da postoje razlike, jer od uku­pno stotinu članova posade i putnika poginulo ih je te davne 1937. godine čak 36-tero odnosno 36 posto.

     Hrvata u Hrvatskoj još uvijek živi oko 90 posto od onih koji su izbornim rezultatom prije tri godine ukrcani u Plenko- vićev cepelin. Padobranima su iskočili mladi koji sada žive di­ljem Europe, a sve veći broj starijih se samoubio ili preminuo poglavito od siromaštva i uneređenoga zdravstva.

     I umjesto da naš glavni pilot promisli kako ljude učiniti sretnima u njihovom domu, on im s jedne strane daje po­vlaštene karte za odlazak, a s druge povlaštene mirovine za ostanak. I cepelin dalje lijepo plovi.

     Pilot, zajedno s poslodavcima, plače na javnim skupovi­ma kako je premalo radnika, pa će ih sada uvoziti čak iz Fi­lipina, a umirovljenicima docira kako su, sram ih bilo, „otišli u mirovinu sa samo 30 godina radnog staža", pa zato imaju nisku mirovinu kakvu i zaslužuju. U Njemačkoj, tvrdi hrvatski pilot, u mirovinu se ide tek sa 38 godina staža. Pitamo Plen- kovića da li pozna Ivana Šalkovića iz sela Bukvika u Slavoniji? Eto čovjek dobio 460 eura mirovine, polovicu za tri godine rada u Njemačkoj, a polovicu za 30 godina rada u Hrvatskoj. Što se tu ima reći?!

     Hajdemo s pilotom na popravni ispit da nam ne sunovrati ovaj hrvatski cepelin! Prvo, netočno je da se u Hrvatskoj ide u mirovinu sa 30 godina staža, već, ako odbijemo one po po­vlaštenim propisima, u starosnu mirovinu se ide sa 34,2 godi­ne staža, što je približno europskom prosjeku od 35,9 posto (Eurostat). Netočno je da se u mirovinu ide s prosječno 60 godina, već se ide sa 62,6 godina. I, da ne bi ispalo da se sva­đamo za sitnice, što je godina sim, godina tam, naš pilot mora napraviti strategiju leta na temelju točnih podataka o broju i vrsti putnika, a onda i politike i mjere za konkretne ljude.

     Ako ćemo odokativno, finski se glavni pilot vozi na posao na biciklu, a hrvatski na stranački skup u Finsku vladinim avi­onom. Hrvatski nema pojma da mu je narod gladan i da 98 posto umirovljenika prima mirovine niže od prosječne plaće. I ne zna da su razvili snažnu hobističku aktivnost kolekcioni- ranja plastičnih boca ili misli da to ne spada u njegovu inte­resnu rubriku, dok se finski dnevno ispozdravlja sa stotinjak građana dok biciklira.

     I tako je to s letećim plovilima. Ovise o čvrstoći konstruk­cije, broju putnika i vještini pilota. I božjoj volji. U duhu blag­dana, Isuse, spasi svoje siromašne putnike hrvatskog cepeli- na, spasi one koji su ga izgradili, spasi one koji su ga obranili - radom, znojem, krvlju i suzama.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SUH-ukratko

Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?

Što je Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH)?

SUH je dobrovoljna, nestranačka, humanitarna interesna udruga civilnog društva hrvatskih umirovljenika, koja se sindikalnim oblicima djelovanja bori za ostvarenje socijalnih, ekonomskih i građanskih prava umirovljenika i starijih osoba. SUH je uspješno predvodio i pridonosio u ostvarivanju socijalne pravde u i bio u prvim redovima borbe za ostvarivanje materijalnog i socijalnog položaja radnika i umirovljenika.

Zašto smo osnovali SUH 1992. godine?

SUH smo osnovali kako bismo pokušali očuvati dosegnutu razinu prava umirovljenika i izboriti se za kvalitetniju skrb o starijim osobama, te unaprijediti mirovinski sustav. Bilo je to u ratno vrijeme kad je ugrožena bila ne samo Hrvatska, već i cijeli socijalni sustav. Uslijedio je pritisak međunarodnih financijskih institucija za mirovinsku reformu i uvođenje tri stupnja mirovinskog osiguranja i SUH se tada borio za očuvanje razine umirovljeničkih i radničkih prava.

Zašto smo osnovani kao sindikat, a ne kao savez ili matica?

Sindikat je organizacija koja promiče prava radnika temeljem njihova rada, za vrijeme nezaposlenosti, tijekom rada, kao i u starosti. Nastavak organiziranja umirovljenih radnika koji su svojim radom zaradili penzije i nakon radno aktivne dobi predstavlja kontinuitet borbe za dostojanstven život, samo s drugim intenzitetom i formama rada. Status umirovljenika je preslika radnoga statusa zaposlenih, samo bitno pogoršana.

Zašto SUH nije u registru sindikata nego u registru drugih udruga?

Kad je osnovan, SUH je bio registriran kao i svaki drugi sindikat u registru pri Ministarstvu rada, ali je odatle ubrzo brisan jer «nije ovlašten za kolektivno pregovaranje», te je, umjesto po ZOR-u, danas registriran po Zakonu o udrugama. Time su prekršene konvencije Međunarodne organizacije rada br. 87 i 98, ali hrvatsku vlast to nije osobito briga. SUH se ipak svojom aktivnošću nametnuo kao pregovarač svim dosadašnjim Vladama, što je rezultiralo važnim ispravcima reformskih nakaradnosti.

Postoje i druge udruge umirovljenika. Po čemu smo različiti?

Postojeće udruge umirovljenika u priličnom obimu su zadržale praksu socijalističkih udruženja koja su u stara vremena bila produžena ruka vlasti, a djelovanje im je dopušteno kako bi kompenzirala ekonomske slabosti državne socijalne politike. Tako je, dijelom, i danas. Više se to ne zove udruženje nego udruga, više nije savez nego matica, a preuzeli su imovinu i tradiciju financijske pomoći od strane Vlade. Takve su udruge bile i jesu instrument koji će izlakirati položaj umirovljenika, zamotati ga u šarene folije i zabaviti sporednijim stvarima, kako bi ih pacificirali i osigurali njihovu glasačku podršku.

Naš Sindikat umirovljenika Hrvatske zadržava sindikalnu misiju i bori se za prava umirovljenih radnika – sindikalnim metodama borbe – pregovorima, inicijativama, prosvjedima…

Zašto smo članicom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske?

Od 1993. godine SUH je punopravna članica SSSH-a, snažne hrvatske sindikalne središnjice, upravo zato da bi posredstvom njih utjecali na formuliranje pregovaračkih zahtjeva prema poslodavcima i Vladi, te da bi poboljšali položaj postojećih i budućih umirovljenika. Ostali smo članicom SSSH i kad je naša središnjica prolazila kroz svojevrsnu katarzu tijekom 2010. godine.

Zašto smo članicom FERPA-e (Europske federacije umirovljenih radnika iz Brisela)?

Zato da bismo u europskom društvu koje je sve više integrirano i zasnovano na zajedničkim standardima i vrijednostima imali svoj glas za kvalitetne promjene. FERPA je članica ETUC (Europske konfederacije sindikata) pa i tim kanalom promičemo svoje ideje i prijedloge. Naši predstavnici su vrlo aktivni u Izvršnom odboru i Direkciji FERPA-e.