UVODNA RIJEČ

Tko je financirao Domovinski rat

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od mili­jun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo ugled­nih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.

     Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu­đmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.

     Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.

     Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog ze­mljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagre­bačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.

     To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.

     Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika po­niženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. go­dine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.

     Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.

     No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šez­desetak posto, a Srbija i Crna   Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirov­ljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su fi­nancirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.

     Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SUH-ukratko

Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?

Što je Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH)?

SUH je dobrovoljna, nestranačka, humanitarna interesna udruga civilnog društva hrvatskih umirovljenika, koja se sindikalnim oblicima djelovanja bori za ostvarenje socijalnih, ekonomskih i građanskih prava umirovljenika i starijih osoba. SUH je uspješno predvodio i pridonosio u ostvarivanju socijalne pravde u i bio u prvim redovima borbe za ostvarivanje materijalnog i socijalnog položaja radnika i umirovljenika.

Zašto smo osnovali SUH 1992. godine?

SUH smo osnovali kako bismo pokušali očuvati dosegnutu razinu prava umirovljenika i izboriti se za kvalitetniju skrb o starijim osobama, te unaprijediti mirovinski sustav. Bilo je to u ratno vrijeme kad je ugrožena bila ne samo Hrvatska, već i cijeli socijalni sustav. Uslijedio je pritisak međunarodnih financijskih institucija za mirovinsku reformu i uvođenje tri stupnja mirovinskog osiguranja i SUH se tada borio za očuvanje razine umirovljeničkih i radničkih prava.

Zašto smo osnovani kao sindikat, a ne kao savez ili matica?

Sindikat je organizacija koja promiče prava radnika temeljem njihova rada, za vrijeme nezaposlenosti, tijekom rada, kao i u starosti. Nastavak organiziranja umirovljenih radnika koji su svojim radom zaradili penzije i nakon radno aktivne dobi predstavlja kontinuitet borbe za dostojanstven život, samo s drugim intenzitetom i formama rada. Status umirovljenika je preslika radnoga statusa zaposlenih, samo bitno pogoršana.

Zašto SUH nije u registru sindikata nego u registru drugih udruga?

Kad je osnovan, SUH je bio registriran kao i svaki drugi sindikat u registru pri Ministarstvu rada, ali je odatle ubrzo brisan jer «nije ovlašten za kolektivno pregovaranje», te je, umjesto po ZOR-u, danas registriran po Zakonu o udrugama. Time su prekršene konvencije Međunarodne organizacije rada br. 87 i 98, ali hrvatsku vlast to nije osobito briga. SUH se ipak svojom aktivnošću nametnuo kao pregovarač svim dosadašnjim Vladama, što je rezultiralo važnim ispravcima reformskih nakaradnosti.

Postoje i druge udruge umirovljenika. Po čemu smo različiti?

Postojeće udruge umirovljenika u priličnom obimu su zadržale praksu socijalističkih udruženja koja su u stara vremena bila produžena ruka vlasti, a djelovanje im je dopušteno kako bi kompenzirala ekonomske slabosti državne socijalne politike. Tako je, dijelom, i danas. Više se to ne zove udruženje nego udruga, više nije savez nego matica, a preuzeli su imovinu i tradiciju financijske pomoći od strane Vlade. Takve su udruge bile i jesu instrument koji će izlakirati položaj umirovljenika, zamotati ga u šarene folije i zabaviti sporednijim stvarima, kako bi ih pacificirali i osigurali njihovu glasačku podršku.

Naš Sindikat umirovljenika Hrvatske zadržava sindikalnu misiju i bori se za prava umirovljenih radnika – sindikalnim metodama borbe – pregovorima, inicijativama, prosvjedima…

Zašto smo članicom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske?

Od 1993. godine SUH je punopravna članica SSSH-a, snažne hrvatske sindikalne središnjice, upravo zato da bi posredstvom njih utjecali na formuliranje pregovaračkih zahtjeva prema poslodavcima i Vladi, te da bi poboljšali položaj postojećih i budućih umirovljenika. Ostali smo članicom SSSH i kad je naša središnjica prolazila kroz svojevrsnu katarzu tijekom 2010. godine.

Zašto smo članicom FERPA-e (Europske federacije umirovljenih radnika iz Brisela)?

Zato da bismo u europskom društvu koje je sve više integrirano i zasnovano na zajedničkim standardima i vrijednostima imali svoj glas za kvalitetne promjene. FERPA je članica ETUC (Europske konfederacije sindikata) pa i tim kanalom promičemo svoje ideje i prijedloge. Naši predstavnici su vrlo aktivni u Izvršnom odboru i Direkciji FERPA-e.