RODNI JAZ U MIROVINAMA

Žensko ime jeftinog rada

     U sklopu EU projekta „Jednaka prava - jednake plaće - jed­nake mirovine”, kojeg je nositeljica Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, izdane su dvije publikacije koje su napisale članice partnerskih organizacija na projektu. Jednu publikaciju napisala je Jasna A. Petrović iz Sindikata umirovljeni­ka Hrvatske (SUH) i to pod nazivom: Model kolektivnog ugovora - rodni aspekt kolektivnog pregovaranja, dok je autorica druge publikacije Anamarija Tkalčec iz Centra za edukaciju, savjeto­vanje i istraživanje (CESI), a čiji naziv je: Priručnik za edukacije o rodnom jazu u plaćama i mirovinama.

     Cilj CESI-jeve publikacije je prenošenje znanja, izrada alata i metodologije rada s različitim korisnicima i korisnicama na temu rodnih razlika u svijetu rada. Ova publikacija potiče i tran- sgeneracijski model učenja s ciljem razvoja stavova o jednakim mogućnostima i ravnopravnosti spolova u svijetu rada i procesima rada te pruža i teorijsko-informativni pregled problema rodnog jaza u plaćama i mirovinama, ali i praktični dio s vježbama ko­jima se edukatori i edukatorice mogu poslužiti u radu na temu ravnopravnosti spolova u svijetu rada i jednakopravnosti plaća i mirovina za žene i muškarce....

Read more...


 

Saborske mirovine paraju nebo

     Dok prosječni hrvatski umirovljenik prima samo 2.525 kuna, što je samo 37,28 posto prosječne neto plaće za lipanj 2020. koja iznosi 6.774 kune, s druge strane imamo ekstrem, mirovine po posebnim propisima koje prima 676 bivših saborskih zastupnika, članova Vlade i sudaca Ustavnog suda. Oni prosječno primaju 10.068 kuna, što je 399 posto prosječne mirovine, odnosno četiri puta više.

     Naši vlastodršci sebi su tako osigura­li mirnu starost, no neke stvari su se ipak promijenile u eri Vlade Zorana Milanovića koja je početkom 2012. ukinula povlaštene saborske mirovine. Prije samog donošenja Zakona, u bojazni da izgube pravo na visoke mirovine, na samo jedan dan su se umirovili neki zastupnici. Vladimir Šeks je tako kazao da je to učinio jer smatra da nije bilo ništa nemoralno ili nepošteno, jer je rekao da je za 42 godine staža zaslužio mirovinu od 12.500 kuna. Osim njega, na jedan dan su se umirovili pa vratili u saborske klupe i HDZ-ovci Ana Lovrin, Ivanka Roksandić i Stjepan Milinković, HDSSB-ovac Boro Grubišić te manjinci Furio Radin i Deneš Šoja.

Ustavni sud pogoduje sebi...

Read more...


 

DISKRIMINACIJA NAJUGROŽENIJIH

Korisnici najnižih mirovina uzalud rade

     Na telefone Sindikata umirovljenika Hrvatske u posljednje vrijeme sve se češće javljaju nezadovoljni korisnici instituta najniže mirovine, a koji su zaposleni do polovice punog radnog vremena. Da nisu siromašni, oni vjerojatno ne bi ni išli raditi.

Međutim, prema sadašnjim propisima njima se usteže zakonski utvrđena najni­ža mirovina te se priznaje samo mirovina određena prema stažu i plaći. Tako se toj skupini umirovljenika razlika od njihove zarađene mirovine do najniže odmah oduzima.

     Najsvježiji primjer beskrupuloznog od­nosa države prema toj skupini umirovljenika osjetio je M.M., umirovljenik kojem je sa 37 godina staža Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odredio mirovinu od 2.060 kuna (prema staži i plaći) te je dobivao 400 kuna dodatka. No, nakon što se zaposlio na pola radnog vremena, automatski je izgubio tih 400 kuna....

Read more...


 

MELITA ČIČAK, POMOĆNICA MINISTRA RADA, MIROVINSKOG OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE

Sve spremno za uvođenje nacionalne naknade

■   Zanima nas kako teku pripreme za uvođenje na­cionalne naknade?

     Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade).   Uspostavljena je kvalitetna suradnja sa svim javnopravnim tijelima od kojih je potrebno prikupiti podatke potrebne za ostvarivanje prava. Na taj način želi se rasteretiti buduće korisnike, jer će većina podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava biti pribavljena službenim putem.

     Važno je naglasiti da je osmišljen poslovni proces ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, razrađeni su hodogrami postupanja, od zaprimanja zahtjeva do donošenja rješenja i isplate te su izrađene sve potrebne tiskanice, od zahtjeva do svih vrsta rješenja. Sve potrebne radnje provode se kako bi se osigurala primjena Zakona u predviđenom roku....

Read more...


 

ZABRANA KRETANJA U DOMOVIMA

U zatvoru je barem obvezna šetnja

     U srpnju ove godine veliku pažnju javnosti privukla je priča anoni­mnog korisnika jednog hrvatskog doma za starije i nemoćne, koji je nakon višemjesečne izolacije odlučio pobjeći u svoju osamljenu kuću, poručivši da će mu ipak biti bolje u vlastita četiri zida, jer će barem moći otići prošetati do tr­govine s maskom.

Pandemija koronavirusa najviše je pogodila starije osobe, a najveći udio žrtava čine korisnici domova. Stoga ne čudi što je Nacionalni stožer civilne za­štite, ovisno o razvoju epidemiološke situacije, već nekoliko puta mijenjao upute za sprječavanje i suzbijanje epi­demije, odnosno odluke o dozvoli i za­brani posjeta i izlaska korisnika domova za starije.    Sada je situacija još luđa, jer odluke predlažu županijski stožeri i to za teritorij svake županije.

Psihičko ubijanje

     „Izlazak iz sobe je moguć samo za vrijeme doručka, ručka i večere. Sjedimo u blagovaoni tužni, potišteni, više ne­mamo volje ni za razgovorom. Odlazak u sobu, opet lijeganje u krevet (jer što ćeš drugo). U zatvoru je svaki dan barem obvezna šetnja po dvorištu. Gledanje u televizor, a misli lete, nema više lijepih sjećanja, nade da ćemo sutra imati nekakav događaj u domu da nam malo razbije monotoniju. U glavi mi se roje sumorne misli. Vele da nas štite od korone, ne vje­rujem im. Ubijaju nas polako sistematski psihički. Gdje su sad svi oni psihijatri i psiholozi da stanu u obranu nas starih. Iako smo u godinama, mi smo socijalna bića, volimo se družiti, mi umirovljenici smo posebno vezani jedni uz druge jer djeca i unuci su odrasli, otišli svaki svojim putem, imaju svoje brige i probleme i nemaju vremena nas slušati, a više nam ne smiju i u ionako rijetke posjete", tako je „bjegunac" opisao kako su izgledali teški dani izoliranosti u domu...

Read more...