NENAMJENSKI KREDITI ZA STARIJE OSOBE

Koje banke vole umirovljenike?

     S obzirom na financijsko stanje umi­rovljenika u zemlji, rijetki od njih se odvaže na podizanje kredita. To su uglavnom umirovljenički krediti, koje banke nude s nešto većim kama­tama, u pravilu od šest do 7,25 posto te s nižim iznosom nego za zaposlene. No, moguće je i da umirovljenici podignu i obični nenamjenski kredit. Naravno, to ima svojih prednosti i nedostataka, a važno je znati gdje ih možete dobiti, jer ih ne nude sve banke.

     Od devet banaka koje smo istražili, osam ih ima ponudu za umirovljenike, ali i mogućnost otplate nenamjenskog kredita. Rok za otplatu je najčešće do 75 godina starosti, osim u OTP i Zagre­bačkoj banci, gdje je rok otplate na­vršenih 70 godina života, odnosno 72 godine. Pozitivni izuzetak je Erste ban­ka, koja nudi rok otplate kredita do 78. godine života.

     Recimo da naš umirovljenik ima 69 godina i želi podići nenamjenski kredit na 50.000 kuna. To bi, sa svojom mirovi­nom od 4.000 kuna, uspio samo u Sber- banku, Addiko banci, Ersteu i Hrvatskoj poštanskoj banci. U Zabi, PBZ-u, OTP-u i Raiffeisen banci bi mogao podići samo umirovljenički kredit, s time da se u tim bankama limiti kreću između 20 i 30 tisuća kuna, uz izuzetak OTP-a, koji nudi kunski umirovljenički kredit s limi­tom od 50.000 kuna. Zanimljivo je kako Kent banka nema nikakvu ponudu za umirovljenike, osim otplate prijašnjih kredita do 70. godine starosti...

Read more...


 

KRIMINAL U STARIJOJ POPULACIJI

Stariji su česce žrtve nego kriminalci

 Piše: Milan Dalmacija

     Iako je teško povezati stariju osobu s kriminalom, a naročito nekim težim oblicima poput ubojstava ili otmica, ova pošast društva ne zaobilazi niti lju­de treće životne dobi. I dok u Japanu starije osobe, uglavnom zbog sitne krađe, završe u zatvoru i tako si privre­meno riješe egzistencijalna pitanja, u SAD-u mnoštvo njih „maše" oružjem u obrani doma. No, uvidom u statistike Ministarstva unutarnjih poslova Repu­blike Hrvatske, ne bismo mogli zaklju­čiti da su naši „penzići" ogrezli u krimi­nalu, ali su u tom pogledu raznovrsni.

     Tako je od 17.399 počinitelja kazne­nih djela u Hrvatskoj prošle godine, njih 1.880 starije od 59 godina, što čini 10,8 posto od ukupnog broja. Kad se to usporedi s njihovim udjelom u uku­pnom stanovništvu, a koji čini gotovo trećinu, ispada da ima tri puta manje sijedih kriminalaca no stanovnika sta­rijih od 60 godina...

Read more...


 

PORUKA VLADI REPUBLIKE HRVATSKE:

Ne mijenjajte Zakon, sada je u redu!

     Javno savjetovanje o Nacrtu prijed­loga Zakona o izmjenama i dopu­nama Zakona o sigurnost prometa na cestama trajalo je od 15. veljače do 4. ožujka 2019., a Sindikat i Matica umirovljenika su zajednički reagirali primjedbama na predloženu izmjenu članka 222., stavka 2, kojom se „vo­začka dozvola za upravljanje vozilima AM, A1, A2, A, B, BE, F i G kategorije izdaje s rokom važenja od 10 godina, a najduže do 67. godine života voza­ča", a „prilikom produljenja vozačke dozvole, vozač je dužan podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za vozača ako je obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izda­na i prilikom produljenja vozačke do­zvole nakon 67. godine života vozača."

Sindikat i Matica umirovljenika Hr­vatske, kao udruge koje predstavljaju i vozača starijih od 67 godina, traže da članak 222. stavak 2. ostane kako je to trenutno važeće te definira­no u Izmjenama i dopunama u Narod­nim novinama 64/2015, i to:...

Read more...


 

ANTE GAVRANOVIĆ

Umirovljenici kao kolateralne žrtve loših politika

„Ne krijem da je na moju konačnu odluku o ostavci utjecala i određena frustriranost zbog sporih pomaka u rješavanju gorućih umirovljeničkih pitanja"

      Predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije oso­be, Ante Gavranović, tu je duž­nost preuzeo odmah po ponovnom uspostavljanju Vijeća u veljači 2017. godine. U ovo savjetodavno tijelo     Vlade koje predstavlja hrvatske umi­rovljenike, javnost je polagala velike nade. No, kako se približavala miro­vinska reforma, postalo je jasno da su umirovljenici pred sustavom nemoć­ni. Naime, unatoč tomu što su se čla­novi Vijeća, opetovano iznoseći kon­kretne prijedloge, neumorno zalagali za bolji položaj umirovljenika, velika većina njihovih jasno definiranih i re­alnih zahtjeva ipak nije uvažena.

Zašto ste se povukli iz Vijeća kao predsjednik, ali i član?

     Dva su razloga bila presudna za moju odluku da zatražim da me se razriješi člana Nacionalnog vijeća u kvoti Matice umirovljenika (tri člana), a tim automatski i dužnosti pred­sjednika NV-a. Prvo, u prosincu sam navršio 85 godina. Osobno smatram da je to zaista krajnja gornja granica kad se čovjek može prihvatiti i obav­ljati odgovornu društvenu funkciju, a ja zaista dužnost predsjednika NV-a tako doživljavam. Drugo, učinio sam to i na liječničku preporuku. Ne krijem pritom da je na moju konačnu odluku utjecala i određena frustriranost zbog sporih pomaka u rješavanju gorućih umirovljeničkih pitanja....

Read more...


Nije volan puška!

Piše: Jasna A. Petrović

     Hoće li se uskoro uvesti obvezni zdravstveni pregledi prigodom obnavljanja vozačke dozvole za starije od 67 godina? I zašto baš od 67 godina, a ne 65 ili 70? Posljednjih mjesec dana Sindikat i Matica umirovljenika su zajedničkim snagama nastojali zaustavi­ti moćni lobi medicine rada u nastojanju da se, bez ikakvog ograničenja, uvedu obvezni zdravstveni pregledi od 350 kuna za sve starije od 67 godina. Prvo je 18. prosinca 2018. sazvana sjednica Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i stari­je osobe na kojoj su nazočni predstavni­ci Ravnateljstva policije uporno pokuša­vali uvjeriti umirovljeničke predstavnike kako su stariji vozači skoro pa ubojice za volanom. Ništa nije vrijedilo što su umi­rovljenici bili izvrsno pripremljeni i ispu- cavali relevantne podatke iz statistika sa stranica MUP-a.

Ping-pong dvaju mini­starstava

     Zatražili smo nakon toga razgovor u MUP-u, no dobili smo osiguran „spoj" u Ravnateljstvu policije 29. siječnja 2019., gdje je i dalje najglasniji zagovaratelj bio Josip Mataija, voditelj Službe za si­gurnost cestovnog prometa   MUP-a te je nadglasao i zamjenika glavnog ravnate­lja Željka Pršu, koji nije iskazao osobito umijeće argumentiranja. Tamo su se„po- licajci" pozivali na mišljenje Ministarstva zdravstva, jer su navodno oni podržali odluku da stariji vozači moraju ići na ob­vezne plaćene preglede. To je, kao, mi­šljenje struke.

     Tako niti ovaj pokušaj dijaloga nije uspio, već je ovo treći uzastopni pokušaj lobija medicine rada da se ugura natrag u lukrativan biznis obveznih medicin­skih pregleda za sve i sva. Jadni medi­cinari, od socijalizma do danas stalno gube probitačne izvore novca, jer su ukinuti pregledi za zapošljavanje i pre­gledi za obnovu vozačke dozvole za sta­rije osobe.

Pucanje bez dozvole

     Ovih dana su pod pritiskom branite­lja i drugih zainteresiranih lovaca i vlasni­ka oružja, novim Zakonom o nabavi i posjedovanju oruž­ja građana, koji je stupio na snagu 1. studenoga 2018., izgubili još jedan dobar po­sao.   Naime, tim se zakonom ukinulo obvezne periodične zdravstvene preglede kod liječnika medicine rada te olakšalo dobivanje dozvole za posjedovanje i nošenje oružja. Sada su tu obvezu preuzeli liječnici primarne zdravstvene zaštite te je na njih prebačena odgovor­nost davanja liječničke ocje­ne o zdravstvenom stanju kandidata ili imatelja oružja, a ako ne prijave zdrav­stvenu nesposobnost MUP-u pa netko nekoga upuca, liječnik obiteljske medi­cine kaznit će se s 1.000 do 5.000 kuna....

Read more...