INICIJATIVA ZA IZMJENE I OBITELJSKOG ZAKONA

Protiv alimentacije za bake i djedove

     Sindikat umirovljenika Hrvatske i Hrvatska udruga za ravnoprav­no roditeljstvo uputili su 21. stu­denog 2019. godine Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku inicijativu za izmjene i dopune Obiteljskog zakona i Zakona o privre­menom uzdržavanju. Naime, Obiteljski zakon propisuje, da u slučaju kad je­dan roditelj koji je dužan plaćati uzdr­žavanje djeteta to ne čini, tada njegovi roditelji - baka i djed, mogu biti sudski prisiljeni plaćati uzdržavanje unuka.

     Sve su češći slučajevi kada snahe ili zetovi putem suda ovršuju bake i dje­dove koji zbog plaćanja uzdržavanja unuka tonu u siromaštvo, jer nemaju dovoljno sredstava za vlastito uzdr­žavanje. Naime, sudovi paušalno, bez jasno utvrđenih kriterija, određuju iznose koje oni s obzirom na visinu mi­rovine nisu u stanju podmiriti, pa stiže ovrha....

Read more...

 


OPASNOST PRIMANJA BOŽIĆNICE

Kad izgubiš besplatno dopunsko!

     Neki gradovi i općine u Hrvatskoj i ove godine za svoje umirovljeni­ke pripremili su božićnice, koje se uglavnom kreću od 100 do 400 kuna, ovisno o visini mirovine primatelja. No, primanje božićnice neke umirovljenike mogao bi, kad se podvuče konačni račun, ostaviti u minusu i maknuti im osmijeh s lica. Naime, svi oni koji imaju mirovine blizu cenzusa za besplatno dopunsko osiguranje, primanjem božićnice mogli bi ostati bez besplatne zdravstvene zašti­te, jer se božićnica uračunava u godišnji prihodovni cenzus....

Read more...


 

PROF.DR.SC. GOJKO BEŽOVAN, PRAVNI FAKULTET U ZAGREBU

ZAŠTO JE DRUGI MIROVINSKI STUP NEODRŽIV?

Bez načela zdrave pameti

     Redoviti profesor socijalne politike na Pravnom Fakulte­tu u Zagrebu Gojko Bežovan poznati je kritičar drugog ob­veznog mirovinskog stupa. Dobro je upućen u probleme privatizacije javnog mirovinskog sustava u tranzicijskim ze­mljama, po tzv. čileanskom modelu. U tom kontekstu upo­zorava na izazove održivosti privatizacije četvrtine javnog mirovinskog sustava u Hrvatskoj.

     Posljednja mirovinska reforma u primjeni od ove godi­ne donijela je i važnu novost što se tiče obveznog drugog mirovinskog stupa, no o tome se gotovo nigdje ne piše. Naime, taj je stup praktički doživio svoju prvu veliku reanimaciju, jer je svakom osiguraniku uvedeno pravo izbora u trenutku umirovljenja hoće li mu mirovina biti isplaćivana samo iz prvog ili oba stupa. A ključni cilj ranije privatizacije javnog mirovinskog sustava bio je da će mirovine iz I. i II. stupa biti veće nego što su mirovine samo iz I. stupa.

 Poznato je da je već oko 60 posto svih novo umi­rovljenih u ovoj godini izabralo povratak u prvi stup, jer bi im mirovine bile niže ako se isplaćuju i iz drugog stupa. Kako vidite taj reformski pomak i kako biste vi preuredili drugi stup da ste ministar rada i mirovinskog sustava?...

Read more...


 

„POSEBNE" MIROVINE I DALJE RASTU

Svi naši borci

     Iako su već dulje vrijeme mirovine po posebnim propisima predmet žestoke javne rasprave, to se sve više čini opravdanim, jer broj miro­vina po posebnim propisima i dalje raste. Eto usporedbe: u godinu dana, od 30. rujna 2018. godine, kad je Hr­vatska bilježila 175.011 korisnika, već 30. rujna 2019. godine isplaćuje se 177.498 mirovina po posebnim pro­pisima. To je za gotovo 2.500 povla­štenih mirovina više, odnosno za pristojnih 1,4 posto.

     No, nije rastao samo broj umirov­ljenika ove kategorije, već i prosječna mirovina koja im se isplaćuje. Kako smo izračunali za „Glas umirovljeni­ka", prosječna mirovina prije godinu dana je iznosila 4.241 kunu, a 30. rujna 2019. - 4.367 kuna. To znači da im je prosječna mirovina porasla za 126 kuna, odnosno 2,9 posto. Što to znači? Posve očito je da povlaštene mirovine rastu skoro dvostruko brže od broja njihovih korisnika....

Read more...


 

Koliko dugo traju prijateljstva

     Ljudi se vrlo često pi­taju koliko dugo traju prijateljstva. Najčešće na početku prijateljevanja ne znamo, a možda ni ne želimo kvariti radost raz­mišljanjem o tome kada će i kako završiti.

     Često smo samo zane­seni novim prijateljem ili prijateljicom i zadovolja­vamo se trenutnim sta­njem jer želimo da tako što duže traje. Nitko nika­da na početku ne razmišlja da to mora trajati do kraja života....

Read more...