NOVO POSKUPLJENJE LIJEKOVA

Pacijenti na udaru

 

Piše: Milan Dalmacija

     Još 1. ožujka povećane su cije­ne pojedinih lijekova. Naime, s osnovne je na dopunsku listu lije­kova prebačen 41 lijek u 72 pakiranja, što znači da oni više nisu besplatni za pacijente. Doduše, 15 lijekova je preš­lo na osnovnu listu, čime su postali besplatni. No, kako je moguće da net­ko preko noći kroji cijenu lijeka, a time i sudbinu pacijenata?

     „Promjena cijena, odnosno plaća­nje doplata za pojedine lijekove na­kon posljednje promjene u listama lijekova posljedica je postupka Javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lije­kova, odnosno referiranja cijena, što je redoviti postupak kojeg HZZO provodi jednom godišnje. Na temelju posljed­njeg Javnog nadmetanja koje je zapo­čelo u studenom 2017. godine, nakon kojeg je donesena Odluka Upravnog vijeća HZZO-a, utvrđene su cjelovite osnovna i dopunska lista lijekova", sto­ji u odgovoru koju nam je uputio gla­snogovornik HZZO-a. Kratko i hladno.

Pijuni na šahovskoj ploči...

Read more...


 

MLADEN NOVOSEL,

PREDSJEDNIK SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE

Mirovinska reforma - okidač za pobunu?

 

„Sedamnaest i neka"po redu mirovinska reforma u fokusu je javnosti. S obzirom na to da se stvarni rad na reformi odvija dalje od očiju javnosti, potrebno je ukazati na moguće poslje­dice. Stariji radnici i novi umirovljenici bit će pogođeni novim, nepovoljnim mjerama, što će biti glavna tema tradicionalne povorke povodom Međunarodnog praznika rada, u organiza­ciji SSSH. O mirovinskoj reformi, diskriminaciji starijih radnika i radu uz mirovinu razgovarali smo s predsjednikom SSSH Mla­denom Novoselom.

 

1.Često su mirovinske reforme u svijetu okidač za burne reakcije sindikata i nerijetke prosvjede po ulica­ma. Hoće li se takva slika ponoviti i u Hrvatskoj u slu­čaju da Vlada čvrsto ostane kod skraćivanja prijelaznog roka za odlazak u mirovinu sa 67 godina?

     Uz radno zakonodavstvo, mirovinski je sustav jedno od najvažnijih pitanja za radnike i sindikate, jer regulira naše pravo da na temelju svojeg radnog vijeka, a nakon njegovog završetka, uživamo dostojanstvenu i sigurnu starost. Stoga ne čudi da su u mnogim zemljama mirovinske reforme oki­dač za velike prosvjede koji mobiliziraju cijelu javnost. Ne mogu reći hoće li se takav scenarij dogoditi i u Hrvatskoj, jer to nažalost ne ovisi samo o nama. Sigurno je da ćemo o mirovinskoj reformi, a posebno o bilo kakvim snižavanjima mirovinskih prava, zauzeti oštar stav, te da ćemo osim naših članova pokušati mobilizirati i širu javnost. Prva prilika za to bit će i ovogodišnja prosvjedna povorka na Međunarodni praznik rada, tijekom koje ćemo u prvi plan staviti i mirovin­sku reformu. Nadam se da će i građani prepoznati važnost ovog pitanja za sadašnjost i budućnost svih nas, i odazvati se našem pozivu. Naravno, aktivnosti SSSH vezane uz miro­vinsku reformu, uključujući i one prosvjedne, neće završiti s Praznikom rada nego će njime, naprotiv, tek početi....

Read more...

 


 

NEDOČEKANI KRAJ SUDSKIH SPOROVA

K a d  s m r t  d o đ e  p r i j e  p r a v d e

     Umirovljenici se rijetko odlučuju na sudske postupke kako bi ispravili nepravdu koja im je nanesena. Uglavnom je to zbog loše materijalne situacije, jer ipak treba platiti odvjetnika, sudske troškove i ostala davanja, a u slučaju gu­bitka spora i sve sudske i odvjetničke troškove druge strane. Nažalost, jedan dio starijih osoba koje ipak završe na sudu, ne dočeka kraj sudskog postupka. Naročito kad je riječ o prevare­nim uživateljima ugovora za uzdržavanje, najčešće se dogodi da smrt pokuca na vrata prije pravde.

     Prema podacima Ministarstva pravosuđa u 2016. godini je prosječni sudski spor trajao u prosjeku 250 (?!) dana. S obzirom na materijalnu vrijednost sporova, još su dulje trajali oni kad se traži raskid ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.

„U ponovljenom zahtjevu ministru pravosuđa, tada Anti Šprlji, prije godinu je SUH zatražio da sporovi vezani za raskid ugovora o uzdržavanju smatraju hitnima, a sud dužan u roku od 15 dana od dana podnošenja tužbe sazvati prvo ročište te donijeti presudu u roku od šest mjeseci", ističe voditelj Prav­nog savjetovališta SUH-a Milan Tomičić. Na žalost, niti u ovoj godini vladajuća ekipa nije predvidjela takve izmjene Zakona o obveznim odnosima, pa niti izmjene Zakona o parničnom postupku za procesuiranje ovakvih slučajeva zloporabe starijih osoba.

     Oko deset posto svih slučajeva koji se godišnje zaprime u Pravno savjetovalište SUH-a odnosi se na one u vezi ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju. Ta je pojava lešinarenja nad imovinom starijih osoba uzela maha i ostavila mnoge bez krova nad glavom. No, u slučaju da pokušaju sudskim putem raskinuti ugovor zbog toga što uzdržavatelj ne izvršava svoje obveze, konačan pravorijek takvih postupaka tužitelj i ne doži­vi jer u međuvremenu umre.

     Tu se pojavljuje novi problem. Naime, smrt stranke u po­stupku ponekad može zakomplicirati parnicu ili čak promi­jeniti njen ishod. Najčešće, potomci nastavljaju spor, no ima slučajeva kada niti oni, zbog raznih razloga, ne mogu nasta­viti sudsku bitku. Ako stranka u postupku nema nasljednika, onda imovina može pripasti i jedinicama lokalne i regionalne samouprave, no predatori koji su potpisali ugovor na strani uzdržavatelja najčešće imaju više novaca za takve sporove i oboružaju se dobrim odvjetnicima, te temeljem ugovora o uz­državanju dobivaju imovinu...

Read more...


 

6. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

UMIROVLJENIČKE UDRUGE:

Definitivno NE daljnjoj privatizaciji mirovinskog sustava

 

     Ministar rada i mirovinskog su­stava Marko Pavić uspio je na dosadašnjih šest sjednica Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i sta­rije osobe čak 20 dragocjenih minuta svoga vremena posvetiti umirovljenici­ma. Zašto? Zato jer valjda ne zna što bi odgovorio toj drugoj najvećoj skupini građana povjerenoj mu u resor. Na rad­ničke sindikalne predstavnike u Gospo- darsko-socijalnom vijeću posvećuje tek nešto više vremena, pa je tako jasno da je on posve izgubio osjećaj za svoju ob­vezu kao ministra za vođenja socijalnog dijaloga. Prezir ili strah spram sindikata i umirovljeničkih udruga kompenzira brojnim TV istupima o europskim fon­dovima i projektima, uvjeren da tako stvara dovoljan privid o svojoj ...

Read more...


 

DVOJBENE ODREDBE O UZDRŽAVANJU RODITELJA

Tko je odgovoran za mame i tate?

 

Piše: Milan Dalmacija

     U mladosti se obično roditelji bri­nu o djeci. Daju im hranu, oblače ih, školuju. No, s vremenom se stvari mijenjaju, pa bi se djeca trebala brinuti o roditeljima, pogotovo onima siromašnima, bolesnima i slabije po­kretnima. To je i bila namjera novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojim su od 1. siječnja utvrđene nove obveze pružatelja skrbi.

     Naime, odredbama novog zakona se utvrđuje, da je, uz tjelesno, psihičko, spolno i ekonomsko, nasilje u obitelji „zanemarivanje potreba osobe s inva­liditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje".

Briga o starijima bi trebala biti mo­ralna dužnost, s obzirom da su rodite­lji učinili sav napor da djeca odrastu u ispravne ljude. Zakon ovdje ne radi razliku, jer je propisana kazna za neki oblik nasilja nad starijim članom obi­telji 10.000 kuna ili najmanje 45 dana zatvora.

     „Zakon prepoznaje situaciju u praksi i potrebu strožeg reguliranja pružatelja skrbi. Odredbe idu u do­brom smjeru i mi ga u načelu podr­žavamo", kaže Štefica Karačić, ravna­teljica Doma za starije osobe Centar, no također upozorava da treba svaku situaciju sagledati posebno....

Read more...