UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

18. obljetnica SUH-a

SUH PROSLAVIO PUNOLJETNOST

I obilježio Međunarodni dan starijih osoba

Naš SUH je konačno postao punoljetan! Proslavili smo 18. obljetnicu osnutka one davne 1992. godine, te podsjetili se četrdeset utemeljitelja. Puno godina predanog rada, sindikalne borbe za umirovljene i starije radnike, je iza nas. No, ove godine  spojili smo dva važna datuma te je 28. listopada 2010. u Zagrebu, pod pokroviteljstvom ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Republike Hrvatske, Tomislava Ivića, obilježen i Međunarodni dan starijih osoba i 18. obljetnica osnutka SUH-a.

Bila je to prilika da se predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić, podsjeti uspjeha i 18. godišnjeg djelovanja u borbi za bolji položaj umirovljenika i starijih osoba. Osobito je naglasio povratak duga tzv. starim umirovljenicima, te uvođenje dodatka novim umirovljenicima. No lista onoga što još treba učiniti ostala je dugačka, tu je prije svega odvajanje svih onih koji mirovine primaju po povlaštenima/posebnim propisima u poseban budžetski fond, dok bi u fondu međugeneracijske solidarnosti mogli ostati samo oni koji su mirovine stekli radom /starosne – pune i prijevremene, invalidske i obiteljske mirovine/. Krajačić je naglasio da je neophodno hitno uvesti usklađivanje mirovina temeljem plaća i odmrznuti ionako niske mirovine pravih umirovljenika, jer ih je više od 80 %, temeljem EU kriterija, u zoni rizika od siromaštva. Podsjetio je da radnici koji su prijevremeno umirovljeni tijekom 2010. godine imaju u prosjeku više od 35 godina radnog staža te gotovo 60 godina starosti, a upravo su oni penalizirani, te bi im trebalo ukinuti penalizaciju ispunjenjem starosne dobi za punu mirovinu. Zaključno je Krajačić naglasio da Hrvatska nije ispunila temeljnu misiju Međunarodne godine starijih osoba, već se umirovljenike u javnosti i od strane Vlade prezentira kao proračunski i društveni teret.

Jurica Ivanković, osnivač i prvi predsjednik SUH-a te Ivan Nahtigal, drugi predsjednik, prisjetili su se osnivanja SUH-a na prekretnici društvenih odnosa i sustava vlasti i najburnijih trenutaka iz svojega mandata. Posebni gost svečanoga skupa dr.sc. Vlado Puljiz, sveučilišni profesor u mirovini, na originalan je način oslikao položaj umirovljenika u Hrvatskoj i njihove turobne perspektive.

U ime ministra Tomislava Ivića skup je pozdravio Stjepan Adanić, državni tajnik MOBMS-a. Zahvalio se na dosadašnjoj suradnji u ostvarivanju Programa volonterske pomoći i skrbi za starije i nemoćne te je obećao toplu, ljudsku i profesionalnu suradnju sa SUH-om i ostalim udrugama koje brinu za umirovljenike i starije osobe. Posebno je naglasio da je od 2004. godine navedenim programima obuhvaćeno preko 15. 000 korisnika – starijih osoba pri čemu je zaposleno oko 1.000 osoba koje im pomažu.

18 godina SUH-a power point prezentacija