UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kongres SSSH

Usvojena i Rezolucija o među-generacijskoj i unutar-generacijskoj solidarnosti

U Zagrebu je 26.-27. studenoga 2010., okupivši 115 zastupnika, održan 6. kongres Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, čijem je otvorenju, uz brojne domaće i inozemne sindikalne i ine goste, prisustvovao i Ivo Josipović, predsjednik RH. Svi oni su ponavljali ideje o kultu rada, socijalnoj pravdi, punoj zaposlenosti, socijalnom dijalogu, pravednoj raspodjeli društvenih dobara, kolektivnom pregovaranju. Svi predloženi programski dokumenti su usvojeni, a među njima i Rezolucija o među- generacijskoj i unutar - generacijskoj solidarnosti, koju je Kongresu predložio naš Sindikat umirovljenika. Na Kongresu je za predsjednik SSSH na četverogodišnje razdoblje izabran Mladen Novosel, koji je naglasio da će SSSH posebno insistirati na očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta, te u borbi za radnička prava.

U SSSH je trenutno udruženo 17 granskih sindikata s ukupno oko 100 tisuća članova.


REZOLUCIJA O MEĐU-GENERACIJSKOJ I UNUTAR-GENERACIJSKOJ SOLIDARNOSTI

  1. Danas je u Hrvatskoj nesporna kriza aktualnoga društvenog modela, osobito modela među-generacijske i unutar-generacijske solidarnosti. Odnos broja korisnika mirovina i radnika spao je na niskih 1:1,27, dovodeći u pitanje održivost mirovinskog sustava. I radnici i umirovljenici postavljaju zajedničko pitanje: kako postići viziju potrebnih daljnjih reformi kako bi se penzije zadržale adekvatnima, ali i postale održive, ali ne na način da mirovinski fondovi budu zlorabljeni za održivost financijskih tržišta.
  2. Europska socijalna povelja navodi da svaka starija osoba treba imati pravo na socijalnu dobrobit, što znači da mirovine trebaju omogućiti dostojanstven život. Kako to postići ako se usklađivanje mirovina ne vrši u odnosu na rast prosječne plaće i ukupnih troškova života; ako se ne jamči minimalna mirovina; ako se ne reguliraju mirovinska prava za osobe zaposlene u atipičnim oblicima rada, te ako se nisu uveli stimulansi i beneficije za osobe koje su, ne svojom voljom, imale prekide u radnom kontinuitetu (žene)? Hrvatske mirovinske reforme palijativne su i necjelovite, te vođene kratkoročnim političkim interesima.
  3. Europska komisija u svojem najnovijem „Zelenom dokumentu o mirovinama“ potvrđuje da je načelo solidarnosti između generacija, kao i načelo nacionalne razine solidarnosti, ključni element u pristupu reformama. Na žalost, u hrvatskim se prilikama načelo među-generacijske solidarnosti izrodilo u načelo unutar-generacijske elitističke nesolidarnosti. SSSH naglašava da je od današnjih umirovljenika samo 51 posto starosnih, koji su svoje mirovine stekli radom, dok je 15 posto umirovljenika „mirovine“ steklo po „posebnih propisima“, no na njih odlazi čak 31,3 posto ukupnoga mirovinskog budžeta! Povlašteni umirovljenici imaju dvostruko do četverostruko više mirovine od prosječne obične mirovine koja sada iznosi samo 2.162,63 kn. SSSH stoga zahtijeva depolitizaciju mirovinskih fondova i izdvajanje svih povlaštenih mirovina iz mirovinskog proračuna, kao i njihova dubinska analiza i ugradnja u model vrednovanja rada i radnoga staža.
  4. Vlada RH potiče javnost na percipiranje umirovljenih radnika kao društvenog tereta, potičući time konflikte s radnicima i mlađim generacijama. Produljivanjem dobi za umirovljenje, te poticanjem umirovljenika na što dulji ostanak u radnom odnosu, ugrožava se mogućnost zapošljavanja za rastući broj nezaposlenih. U svjetlu ideje aktivnog starenja, SSSH podržava dobrovoljni rad umirovljenika, kao različite oblike njihove uključenosti na tržištu rada i u društvu.
  5. SSSH prepoznaje Lisabonsku strategiju otvaranja novih radnih mjesta kao temelj za postizanje održivosti mirovinskih sustava, i to kvalitetnih, sigurnih i stabilnih s dostatnim plaćama. Svako drugo politikantsko krojenje i prekrajanje zasigurno ne vodi među-generacijskoj i unutar-generacijskoj ravnoteži i solidarnosti, te društvenoj koheziji temeljenoj na načelima reciprociteta i jednakosti.   

     

    Predsjednik SSSH, Mladen Novosel