UVODNA RIJEČ

Prvi april je prošao

Piše: Milan Dalmacija

     Umirovljenička populacija, oko 1,2 milijuna ljudi, svakod­nevno trpi udarce sa svih strana, pa i od onih koje su birali da ih zastupaju i vode brigu o njima. Tako je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, inače poznat po tome da mu je jezik brži od pameti, ponovno briljirao. I to dvaput.

     „I dalje će većina ljudi ići između 60 i 65 u mirovinu. Oni koji su najranjiviji, naši građevinski radnici, gospođe blagajnice u du­ćanima, medicinske sestre, svi oni koji ulaze na tržište rada s 18 godina, mogu otići u mirovinu sa 41 godinom staža i 60 godina života. Oni koji studiraju do 24.-25. godine ići će sa 65. Dakle, samo oni koji neće uspjeti 41 godinu staža do 65. osigurati radit će do 67 godina", reče Pavić i ostane živ prvi put.

     To bi funkcioniralo u savršenom gospodarsko-političkom okruženju, a svi dobro znamo da ništa na ovom svijetu nije sa­vršeno, a pogotovo ne u Hrvatskoj. Naime, krajem veljače je u Hrvatskoj od nešto više od 1,5 milijuna osiguranika, njih gotovo 350.000 radilo na određeno vrijeme, a malo iznad 50.000 u ne­punom radnom vremenu. U skupini onih između 15 i 39 godina registrirano je 25.800 prijava na nepuno radno vrijeme. Ako uz­memo u obzir prosječno trajanje studija od 7,5 godina i stručno osposobljavanje koje traje godinu dana i još godinu dana traže­nja posla, naš bi budući penzić, s ovakvim nesigurnim radnim vi­jekom, u mirovinu mogao otići i u 70. Da ne spominjemo stotine tisuća honoraraca, kojima su doprinosi smanjeni. Dakle, budu­ćim generacijama ne gine ništa drugo negoli najniža mirovina. A što je s onima koji su otišli u mirovinu i dobili mogućnost da je radom mrvicu poboljšaju?

     „Ono što je najbolje, kada malo razgovaramo s umirovljenici­ma koji rade, ili vi mediji što razgovarate, nije čak ni glavni razlog novac, već žele biti uključeniji u društvo, žele se osjećati korisni­ma", reče Pavić i ostane živ drugi put.

     Iako nije dobro što ljudi moraju raditi dok su u mirovini (a što dovoljno govori o kvaliteti mirovinskog sustava), oni su na to pri­siljeni, jer s prosječno 2.407 kuna su svakoga mjeseca u troumici: hoće li sve dati na normalnu prehranu, hoće li platiti režije da im ne sjedne ovrha ili će odabrati život bez nužnih lijekova? Nema tu riječi o socijalizaciji, već o pukom preživljavanju.

     Uostalom, umirovljenici su socijalizirana bića. Ministar ne zna da sve SUH-ove podružnice provode brojne aktivnosti na kojima se umirovljenici mogu družiti, zabavljati se i nakratko za­boraviti sve ovo. Izleti, plesnjaci, spontana druženja su način na koji naši penzići ostaju u društvu. Oni se ne uključuju u njega, jer su odavno njegov dio. A i bili su dovoljno korisni kroz svoj radni vijek i red je da se malo i odmore. Zaslužili su.

     Ali nisu zaslužili biti bijesni čitave godine. Prvi april je prošao i ovakve izjave više nisu šala. Umirovljenici su nam to potvrdili na našoj tematskoj Facebook stranici: „Od povišice što dobijemo možemo kupiti karton jaja i gađati ga. Možda više neće pričati gluposti i ponižavati ljude", reče ljutito Slavica Grubešić.

     Pa, ministre, sretan Uskrs žele vam društveno uključeni, kori­sni i bijesni umirovljenici.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA


 

Samobor: Putovanja, zabave i predavanja

     Samoborski SUH-ovci imali su prilično aktivan i razno­lik ožujak. Za Dan žena, otputovati u Banju Vrućicu. Pridružili su im se i članovi udruga umirovljenika iz Sa­mobora i Jastrebarskog. Tako je ukupno 51 osoba uživala u desetodnevnom programu koji je uključivao nezaobilazne terapije, ali i izlete po BiH. Posjetili su penzići Sarajevo, ma­rijansko svetište Kondžilo, etno-selo Ušura i izletište Hajdu­čke vode. Za njih je svake večeri bila organizirana i plesna zabava uz glazbu.

     Veseli Samoborci su po povratku organizirali novi „ples­njak" u restoranu Gradna. Ovoga puta ih je bilo šezdesetak, a okupili su se u čast svetom Josipu i dolasku proljeća. Na­kon ića, pića, glazbe i plesa, sve Josipe i Josipi kolačima su počastili ostale članove.

     U nešto ozbiljnijem tonu dočekan je 1. travnja, kada je, u suradnji s Klubom umirovljenika, organizirana tribina pod nazivom„Zdravo i aktivno starenje". Četrdesetak okupljenih bilo je vrlo zadovoljno sa savjetima koje im je dala predava­čica Biserka Budigam. Neki su bili toliko oduševljeni da su se odmah i učlanili u SUH.

Vlatka Novosel


 

DUGO SELO: Aktiv žena - vrlo aktivan

      Članice Aktiva žena SUH-a iz Dugog Sela vrlo su aktivne već od početka 2019. godine. Gotovo svakog dana odr­žavaju različite radionice. Tako oko 30 članica sudjeluje u, uglavnom, umjetničkim aktivnostima - izrađuju nakit, glu­me, rade lončariju. Uz to, u sklopu projekta Klub 54+, svakog petka ručno izrađuju unikatni nakit za potrebe KUD-a Prepo­rod, koji taj nakit spaja s narodnim nošnjama.

     Uz sve te aktivnosti nađe se mjesta i za druženje. Tako svake srijede od 15 do 17 sati dugoselske dame organiziraju druženja. Na njima razgovaraju o svemu, pa i o humanitarnim aktivnostima. Zahvaljujući tome svakoga mjeseca skupe po 100 kuna ili nešto odjeće i obuće za najsiromašnije sugrađane treće dobi.

Mara Todorović


VELIKA GORICA: Veseli Velikogoričani

     Sindikalna podružnica umirovljenika Velika Gorica organizirala je proslavu Valentinova 14. veljače u Štefovoj kleti uz odlično iće, piće i glazbu. Stotinjak članova uživalo je u nekoliko sati zado­voljstva i zabave. Također je organizirana i proslava Fašnika, 5. ožujka u kleti Jana, gdje se okupilo također stotinjak maskiranih članova. Članovi žirija imali su veoma teški zadatak izabrati najbolje maske koje su nosili„Bogati arapi" Mira Zdelar i Desa Kurtović. Drugo mjesto osvojili su„Don Jozo i časna", Dubravko Dudaš i Darko Lendarić, a tre­ća je bila „Vagabundo", Biserka Požgaj.

Stjepan Milobara


 

Samobor: O ženskim pravima

     Podružnica SUH-a i Udruga umirovljenika Samobor organizirale su 4. ožujka tribinu naziva„Dan žena i ženska prava", a o problemu je go­vorila Biserka Budigam, psihologinja SUH-a, koja je tom prigodom predstavila i rad Psihološkog savjetovališta za umirovljenike i starije oso­be u Zagrebu.

     Govorila je i o angažmanu SUH-a u borbi za prava umirovljenika i sta­rijih osoba s osobitim naglaskom na borbu protiv siromaštva žena, na­ročito protiv siromaštva starijih umirovljenica. 2ene su još uvijek nerav­nopravne na tržištu rada i u sustavu socijalne zaštite, ponekad izložene diskriminaciji, za isti rad slabije su plaćene, a to u konačnici uvjetuje i znatno manju mirovinu.

     Upravo siromaštvo umirovljenica bilo je razlogom da SUH i MUH u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe traže da se ova ne­pravda riješi odredbom o dodatku mirovine od pokojnog bračnog par­tnera u iznosu od 30 do 50 posto, uz primanje vlastite mirovine.

     Budigam je podsjetila prisutne na proslave Dana žena u njihovoj mladosti, a svi su se složili da i danas rado proslavljaju taj dan u svojim udrugama, još uvijek uz pjesmu i ples. Rasprava je bila konstruktivna i na kraju završila u veselom tonu.

B.B.

 


SAMOBOR: Zimsko kupanje

     Tko kaže da se zimi ne može kupati? SUH-ovci iz Samo­bora opovrgnuli su ovaj mit 18. siječnja odlaskom u Krapinske toplice. Ondje je 34 umirovljenika, osim kupanja, vrijeme provelo u druženju uz karte, a glavna tema razgovora su bili protekli blagdani. Organiziran je i bogat ručak, a svi su se zdravi, sretni i veseli vratili ku­ćama kasnije toga dana.

Vlatka Novosel