UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Zadar: Ljudi s dna prioriteta

     „U Hrvatskoj je svaka treća osoba sta­rija od 65 godina siromašna i po tome smo na europskoj ljestvici pri vrhu, čak na 4. mjestu. Najsiromašniji smo kada se radi o mirovinama i to od svih zemalja u okruženju, rekla je 21. ožujka u Za­dru predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović na konferen­ciji za medije o socijalnom i materijalnom položaju umirovljeničke populacije.

     Predsjednica SUH-a se osvrnula i na položaj hrvatskih branitelja, koji su ostva­rili pravo na mirovinu, a čiji se položaj posljednjih 15-ak godina značajno pogor­šao. „Trebamo prepoznati na koje sve načine treba pomoći braniteljima, koji umiru prosječno s 51 godinom, a mnogi od njih su ostavljeni na društvenoj margi­ni, neintegrirani nakon rata, bez prava na studij, bez posla; prebačeni u socijalnu grupaciju ovisnu o opskrbninama.

     „U šest godina mirovine su usklađene dva puta i to iznosom od po pet kuna. Hr­vatska je na žalost, na dnu dna”, smatra Petrović, uz tvrdnju kako prema prvim po­tezima nove Vlade umirovljenici ponovno neće biti na vrhu prioriteta, što se odnosi i na umirovljene branitelje.

     „Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 38 posto prosječne plaće, dok je europski standard 60 posto, što je jedan od razloga zašto su umirovljenici socijalno najugrože­nija skupina”, podsjetio je Vedran Uranija, pravni povjerenik u Teritorijalnom ure­du SSSH Zadar. Diskriminacija umirovljeni­ka u Hrvatskoj, čiji se položaj može mjeriti s onima u Rumunjskoj ili Bugarskoj, postao je problem koji traži hitno rješavanje.

     Unatoč činjenici što ima 500 tisuća registriranih branitelja, tek su 72 tisuće branitelja u mirovini, uz prosjek od oko pet tisuća kuna. Zadarski branitelj, ali i umirovljenik Davor Milić, prvi je pred­sjednik Podružnice SUH-a hrvatskih branitelja osnovane u Zadru, koji je re­kao kako apeliraju na Vladu da donese jedinstveni Zakon o pravima hrvatskih branitelja.

     „Trebaju se ispraviti nepravde prema braniteljima i članovima njihovih obitelji, jer su se tijekom godina mijenjala pravila i zakoni. Minimalna mirovina se treba pove­ćati, ali i dob kada branitelji mogu ostvari­ti pravo na mirovinu jer granica nikako ne može biti 65 godina”, tvrdi Milić. Zakoni su, smatra Milić, doveli do toga da su bra­nitelji postali obespravljeni i često u soci­jalno neizdrživim situacijama. Među brani- teljskom populacijom samo je 10 posto onih koji su ostvarili zakonom zajamčena prava, između ostaloga i mirovine.

     Konferenciji je nazočio i Davor Ivanac, predsjednik Podružnice SUH-a Zadar, ko­ji je u razgovoru najavio pojačane aktiv­nosti SUH-a, ali i solidarne i borbene akci­je u obrani prava umirovljenika i potrebitih.