UVODNA RIJEČ

Glasaj za sebe

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto nećemo pisati o tome za koga trebate gla­sati na predsjedničkim izborima, za Slastičarku s Pantovčaka koja slabo pjeva, teškog Karak­tera s političkog centra, pjevača-biznismena koji je okupio prvu bijelu kockicu grba i spremnost za sve, ili, pak, za sredovječnog Ducea koji će u predsjed­ničke dvore doseliti cijelu obitelj i osnovati univer­zalno savjetovalište za politički nepismen narod.

     Nećemo vam reći niti da trebate glasati za dečka s Princetona koji bi htio da mu država tati i mami plaća čuvanje njegove djece, niti za Rosu Luxembourg s borbene fronte ili uljuđenu prav­nicu s oštrim jezikom, a pogotovo ne za Antu koji se zove po Paveliću, a konclogor zove takozvanim Jasenovcem. Nemojte glasati za takozvane, tek to­liko ćemo vam reći.

     Glasajte za sebe. Vi ste najosramoćenija najjad­nija društvena skupina, jer nakon što ste otkupili stanove, izgradili tvornice i autoceste i podigli svo­ju djecu da budu radnom snagom diljem Europe, ovdje vas nitko ne poštuje, ne vidi, niti ne čuje. Glasajte za sebe jer imate stalno opadajući udjel mirovine u prosječnoj plaći od samo 38 posto, jer je svaki treći od vas siromašan, a 53 posto vas ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva. Gla­sajte za sebe jer ste pod stare dane postali kolek­cionari plastičnih boca, kopači kontejnera i saku­pljači raznobojnih ostataka hrane na tržnicama za kreativan božićni ručak. Jer se po pola dana grijete u kružnim vožnjama tramvajima, a noću škljocate gebisima od zime i gladi u svom opustjelom stanu za koji više nemate za režije.

     Glasajte za sebe, jer je ovo država u kojoj se po­vlastice dijele po partiji, babi i kumu, jer je korupci­ja vaša svakodnevica, a banke su gospodari malog hrvatskog svemira. Pljunite u šake i donesite svoju odluku: ja glasam za sebe.

     Što god odlučili, na vama je. Samo nemojte ostati kod kuće i sljedećih pet godina kukati po susjedstvu ili društvenim mrežama. Vaša odgovor­nost je - vaš glas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Zadar: Ljudi s dna prioriteta

     „U Hrvatskoj je svaka treća osoba sta­rija od 65 godina siromašna i po tome smo na europskoj ljestvici pri vrhu, čak na 4. mjestu. Najsiromašniji smo kada se radi o mirovinama i to od svih zemalja u okruženju, rekla je 21. ožujka u Za­dru predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović na konferen­ciji za medije o socijalnom i materijalnom položaju umirovljeničke populacije.

     Predsjednica SUH-a se osvrnula i na položaj hrvatskih branitelja, koji su ostva­rili pravo na mirovinu, a čiji se položaj posljednjih 15-ak godina značajno pogor­šao. „Trebamo prepoznati na koje sve načine treba pomoći braniteljima, koji umiru prosječno s 51 godinom, a mnogi od njih su ostavljeni na društvenoj margi­ni, neintegrirani nakon rata, bez prava na studij, bez posla; prebačeni u socijalnu grupaciju ovisnu o opskrbninama.

     „U šest godina mirovine su usklađene dva puta i to iznosom od po pet kuna. Hr­vatska je na žalost, na dnu dna”, smatra Petrović, uz tvrdnju kako prema prvim po­tezima nove Vlade umirovljenici ponovno neće biti na vrhu prioriteta, što se odnosi i na umirovljene branitelje.

     „Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 38 posto prosječne plaće, dok je europski standard 60 posto, što je jedan od razloga zašto su umirovljenici socijalno najugrože­nija skupina”, podsjetio je Vedran Uranija, pravni povjerenik u Teritorijalnom ure­du SSSH Zadar. Diskriminacija umirovljeni­ka u Hrvatskoj, čiji se položaj može mjeriti s onima u Rumunjskoj ili Bugarskoj, postao je problem koji traži hitno rješavanje.

     Unatoč činjenici što ima 500 tisuća registriranih branitelja, tek su 72 tisuće branitelja u mirovini, uz prosjek od oko pet tisuća kuna. Zadarski branitelj, ali i umirovljenik Davor Milić, prvi je pred­sjednik Podružnice SUH-a hrvatskih branitelja osnovane u Zadru, koji je re­kao kako apeliraju na Vladu da donese jedinstveni Zakon o pravima hrvatskih branitelja.

     „Trebaju se ispraviti nepravde prema braniteljima i članovima njihovih obitelji, jer su se tijekom godina mijenjala pravila i zakoni. Minimalna mirovina se treba pove­ćati, ali i dob kada branitelji mogu ostvari­ti pravo na mirovinu jer granica nikako ne može biti 65 godina”, tvrdi Milić. Zakoni su, smatra Milić, doveli do toga da su bra­nitelji postali obespravljeni i često u soci­jalno neizdrživim situacijama. Među brani- teljskom populacijom samo je 10 posto onih koji su ostvarili zakonom zajamčena prava, između ostaloga i mirovine.

     Konferenciji je nazočio i Davor Ivanac, predsjednik Podružnice SUH-a Zadar, ko­ji je u razgovoru najavio pojačane aktiv­nosti SUH-a, ali i solidarne i borbene akci­je u obrani prava umirovljenika i potrebitih.