UVODNA RIJEČ

Mijenjam bocu za staž

Piše: Jasna A. Petrović

     Znate li koliko plastičnih boca vrijedi jedna godina mirovinskog staža hrvatskog umirovljenika? Sitnicu od 167 boca. Prosječna je mirovina u prosincu 2020. godine iznosila 2.566,56 kuna, a cijena jedne povratne plastične bočice je pola kune. Kad tu„sarmu" podijelite s prosječnih 30 godina i 9 mjeseci staža koliko je za tu mirovinu odradio prosječni hrvatski umirovljenik, dobijete točno 83,5 kuna po godini radnog staža. A onda to podijelite s pola kune po bočici, i eto onog famoznog broja od 167 boca. Ako ste bili nesretnoga usuda, pa ste imali nižu plaću od prosjeka, onda vam se priznala samo najniža mirovina, pa vam godina staža iznosi samo 69,42 kune ili bijednih 139 bočica.

     Sada bi neki pametnjaković rekao kako je onda bolje cijeli život skupljati boce po kantama za smeće i kontejnerima, nego odraditi više od tri desetljeća, pa onda i ovako i onako - skupljati boce za preživljavanje. Tako je to u zemlji u kojoj 61 posto svih umirovljenika imaju mirovine niže od hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna.

     Dok se umirovljenici iz većine europskih zemalja raduju umirovljenju, u Domovini je to trenutak za pa­niku. S razlogom. Europska je zamjenska neto stopa mirovine 2018. iznosila 52 posto. Naime, toliki je udjel od svoje vlastite zadnje plaće prosječni umirovljenik dobio s prvom mirovinom. Međutim, u Hrvatskoj je taj iznos bio samo 39,1 posto, daleko manje od 70,9 posto u Bugarskoj ili 56,1 posto u Mađarskoj, ili pak 79,5 po­sto u Italiji i 76,5 posto u Austriji. Tamo samo sklizneš u mirovinu i malo presložiš prioritete, dok u      Hrvatskoj tim danom za većinu počinje borba za goli opstanak. Tako je bilo 2018., a sada početkom 2021. je taj udjel prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći pao na samo 37,4 posto. I dalje pada, jer će i najnovijim uskla­đivanjem mirovina od oko nula posto, realna vrijednost mirovina nastaviti opadati. S pandemijom utoliko više i brže, strmoglavo prema dnu.

     I dok za svjetske bogatune znamo koliko su se omastili u godini pandemije, jer njihovo je bogatstvo poraslo za 27,5 posto, u Hrvatskoj se ti podaci skrivaju od javnosti. A kako i ne bi kad se sve politike, a posebno porezne, vode u korist bogatih da budu još bogatiji, a socijalne razlike bujaju daleko od oka, daleko od srca. Shvaćanje da su siromašni i bogati jednaki pred smrću počiva na zabludi. Siromašni i bogati nisu jednaki pred smrću, nego tek nakon smrti. Amen.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

ZADAR: Prigodno druženje

     Zadarska podružnica SUH-a organizirala je domje­nak za početak 2019. godine. Okupilo se 29 no- vih-starih članova, koji su u opuštenoj atmosferi pričali o svojim životnim iskustvima, ali i predlagali broj­ne ideje. Neke od njih će vodstvo podružnice probati provesti u ovoj godini, na zadovoljstvo svih članova, ali i starijih osoba u Zadru općenito. Ovo je samo jedna u nizu aktivnosti, kojima će se SUH Zadar posvetiti u idu­ćem razdoblju.

Nikola Škarica

PULA

 

ZADAR: Nikola Škarica na čelu ujedinjene podružnice

     Predstavnici zadarske podruž­nice Sindikata umirovljeni­ka Hrvatske 21. lipnja su na konferenciji za novinare najavili izlazak na ulice u jesen sa zahtje­vom da se poboljša, kako su rekli, katastrofalno loš umirovljenički standard. Istog dana održana je Skupština podružnice na kojoj je za predsjednika izabran Nikola Škarica, a za potpredsjednika Ma- tija Debeljak.

     Novo vodstvo je najavilo bor­bu za povećanje mirovina, ali i za reformu mirovinskog sustava. Te smjernice namjeravaju predstaviti novoj lokalnoj i županijskoj vlasti. Cilj im je raditi na zaštiti socijal­nih, ekonomskih i ostalih prava. Umirovljenici i branitelji u Zadru i Hrvatskoj najviše su ugroženi, a Hrvatska je prema posljednjim istraživanjima na drugom mjestu po siromaštvu starijih osoba, upo­zorili su.

 

ZADARSKA ŽUPANIJA: Davor Ivanac - predsjednik

     Podružnica SUH-a Zadar je 28. lipnja 2016. godine održ­ala Izbornu skupštinu Županijskog povjereništva SUH-a Zadarske županije. Koristeći prigodu održavanja tribine, među gostima je bio i zamjenik predsjednice SUH-a Milan Tomičić. Za novog predsjednika Županijskog povjereništva izabran je Davor Ivanac, predsjednik podružnice SUH-a Zadar.

     Kako ovo Županijsko povjereništvo pripada Regiji Jug SUH-a u kojoj su i Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija, predloženo je da se za kandidate za Predsjedništvo SUH-a izaberu predstavnici najveće dvije podružnice, tj.    Podružnice SUH-a Dubrovnik i Podružnice SUH-a Split. Cilj je da ojačaju aktivnosti SUH-a u ovoj županiji, pa će se nastojati povećati broj članova, te osno­vati nove podružnice.

 

ZADAR: Umirovljenici na referendum?

     Na konferenciji „Pitanja za referendum11 koja se održala 23. lipnja u organizaciji Matice umirovljenika Zadarske županije, Podružnice SUH-a Zadar i Županijske organizacije HSU Zadarske županije, sud­jelovali su predstavnici ovih triju umirovlje­ničkih asocijacija: Milivoj Dujela, Branislav Jelenić, Davor Ivanac i Duško Vuković. U svojim izlaganjima ukazali su na potrebu korištenja svih dopuštenih načina, zako­nom normiranih, s ciljem poboljšanja sta­nja životnog standarda umirovljenika. Zak­ljučeno je da se nažalost sve važne teme za život umirovljenika dosad samo politizi­ralo, s tek ponekim izuzetkom rješavanja problema....

Read more...

 

ZADAR: DOPUNSKO OSIGURANJE

Šutjeti se više ne može

     Zajedničkom suradnjom Sindikata umirovljenika i Hrvatske stranke umirovljenika na Narodnom trgu provedena je akcija prikupljanja potpisa protiv poskupljenja dopunskog osigura­nja.

     Kako smo doznali od organizatora, ovom peticijom protive se pogodovanju bogaćenja na teret radnika i umirovljenika koji su cijeli radni vijek uplaćivali doprinose za zdravstvo te protiv dodatnog prebacivanja troškova države na građane. Cilj im je i povećanje cenzusa za oslobađanje plaćanja do punskog zdravstvenog osiguranja te održavanje postojeće dostupnosti zdravstvenih usluga.

     Kako javlja predsjednik SUH-a zadarske podružnice Davor Ivanac, dežurni na   štandu, odaziv Zadrana je bio jako dobar, a reakcije građana na ovakav prijedlog    Vlade su ogorčenost i nezadovoljstvo jer se građane udara na najosjetljive podru­čje, a to je zdravlje i život. Peticiju su potpisale sve genera­cije, jer ovim prijedlogom nitko tko je socijalno osviješten, ne može biti zadovoljan. Iako su građani već skeptični, jer se u principu narod ništa ne pita, ipak su svi potpisnici složni u jednom, a to je da se šutjeti više ne smije; narod je ipak taj kojeg se mora pitati, zaključio je Ivanac.