UVODNA RIJEČ

Dobizam i klaunovi

Piše: Jasna A. Petrović

     Zamislite na trenutak svijet u kojemu se koronavirus širi ubrzano i to najviše šireći zarazu na mlađe od 50 godina. I da je danak u smrti najviši među djecom i školarcima. I zamislite da znanstvenici procjenjuju da su upravo stari ti kod kojih je niži rizik zaraze zbog dugogo­dišnje izloženosti sličnim virusima. Kako biste vi reagirali na bolest koja većinom ubija mlade diljem planeta?

Vaša reakcija bi bila različita od ove koju sada imate, a osobito bi mnogi mlađi stanovnici svijeta imali drugi rječnik u javnosti. Ta danas čak i stariji građani smatraju kako je prirodno da oni prvi umru, „jer stari ionako treba­ju od nečega umrijeti".

     Slijede teška pitanja: jesu li neke vlade zemalja, po­put SAD-a, reagirale s ignoriranjem i odgodom spram prijetnji pandemije, samo zato što je u stvarnosti veća opasnost da će oboljeti i umrijeti starije osobe? Da li je to razlog što nam se pred očima vraćaju strogo omeđene, s policijom i vojskom na granicama, europske države, koje nimalo ne nalikuju na zajednicu ravnopravnih europskih država? Bez zajedničke politike u odnosu na pandemiju. Je li tu riječ o kašnjenju koje se ne bi dogodilo da je virus za prvotne žrtve „odabrao" mlade?

     Dobizam (ageism) igra ulogu, ne samo u kreiranju po­litika i mjera, već i u praktičnoj ulozi božjeg djelitelja smr­ti ili života. U Italiji su mnogi liječnici svjedočili kako su donosili teške odluke hoće li na respiratore spojiti mlađe, a starije ostavljati da umru. Što su i činili. Otuda i loše šale da su zapravo mirovinski fondovi financirali stvaranje i širenje takvog virusa, kako bi mogli ojačati mirovinske sustave i odgoditi njihov raspad. U stvarnosti se stvorila shizoidna podvojenost apela za zaštitu svojih starih od izlaganja virusu, zabranama izlazaka iz kuće, ali s podtek­stom kako bi njihov pritisak na zdravstvene ustanove bio manji. I to postaju protokoli trijaže, ostavite stare doma, a mlade spašavajte; dobizam u zdravstvenim uslugama bez presedana.

     Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih. Izuzetak su javne bu­dale čiji govor mržnje sad već svatko prepoznaje. Klauni koji nikada neće doći na vlast. Osim u zemljama gdje već jesu na vlasti i gdje stari već plaćaju velik danak, ne samo zbog koronavirusa.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA


 

Vrgorac: Tri dana u Italiji

     Pedesetak članova SUH-a iz Vrgorca krenulo je u ranim jutarnjim satima 8. lipnja na trodnevni izlet u Italiju. Na putu dugom 800 kilometara, prvog su dana posjetili Padovu i razgledali sve važne povijesne i kulturne znamenitosti.

     Već pomalo umorni, zaputili su se prema Veroni, gdje su prošetali Shakespeareo- vom ulicom i trgom ispred Arene. Posjetili su i kuću Julije Benvolio, poznate po tragič­noj romansi s Romeom Capuletom. Nakon toga su otišli na zasluženi odmor u hotel na jednom od najljepših mjesta - Lago di Garda.

     Nakon odmora, bio je red posjetiti Veneciju i sve njene poznate trgove, mostove, brodove, gondole, spomenike i ostale kulturne i povijesne znamenitosti. To je potraja­lo čitav dan, pa su se nakon tri dana svi zadovoljni i veseli vratili u Vrgorac tek u ranim jutarnjim satima. Bravo ekipa!

Senka Erceg


 

Split: Pohod na Grčku

     Pedesetak članica i članova Sindikata umirovljenika iz Splita krenulo je 5. svibnja na put prema jugoistoku Europe. Propu­tovali su Crnu Goru, Albaniju i Makedoniju da bi trećega dana putovanja stigli na cilj - u Grčku.

„Prošetali" su Grčkom, od Kalambaka i Delfa, do Atene i Paralije. Vrlo dojmljiv bio je bliski susret s Meteorima - kamenom šumom na kojoj su se tijekom stoljeća ugnijezdila 24 manastira, te sveti­štem u Delfima, gdje su posjetili lokalitet i muzej s artefaktima.

     Druženje s bogovima na vrhu antičkog svijeta, Akropoli, osta­vilo je snažan dojam. Atena na dlanu, a vodič priča priče iz bogate povijesti koje su pomogle, barem djelomično, posložiti mozaik u glavi, koji se tijekom školovanja slagao prema pričama iz starogrč­ke mitologije.

     Nakon Atene, kojoj je teško uzeti mjeru u nepuna dva dana, boravak u Grčkoj zaokružen je izletom u Paraliju, poznato ljeto­valište u podnožju Olimpa, smješteno na obali Egejskoga mora, 70-ak kilometara od Soluna. Ovo pitoreskno mjesto podilazi turi­stima brojnim tavernama, kafićima, prodavaonicama i buticima u kojima su se SUH-ovci opskrbiti kožnim jaknama, torbicama ili pak bundama.

     Povratak je organiziran istom rutom, pa su splitski umirovljeni­ci bacili pogled na Ohrid i s jezera i s kopna zahvaljujući druželjubi­vom vodiču i šetnjama po staroj jezgri. Albanijom su projurili, a na još jedno noćenje u Budvi odlučili su se tijekom samoga putovanja i tako put do Splita rasporedili na prihvatljive vremenske dionice.

     Nakon što su tijekom osam dana vidjeli mnogo toga, vratili su se u Split nakon tjedan dana i zaključili da u njemu - nema ništa nova.

Marica Žanetić Malenica

 


 

SPLIT: Dalmatinci u Slavoniji

     Grupa od 50 članova otišla je 16. ožujka na trodnevni izlet u Slavoniju. Prva postaja njihova puta bilo je Đakovo, gdje su posjetili katedralu i Muzej Đakovštine. Svoje putovanje nastavili su prema naji­stočnijem gradu u Hrvatskoj, Iloku. Ondje su otkrili tajne zanata proi­zvodnje vrhunskog vina u Iločkim podrumima. U večernjim satima vra­tili su se u Vinkovce, najstariji grad u Europi, gdje je grupa odsjela. Vidno umorni ipak su nastavili s plesom u hotelu Admiral, gdje su ih zabavljali tamburaši.

     Drugoga dana otišli su u Vu­kovar. Posjet Vukovarskoj bolnici i Spomen domu na Ovčari ostavio je prilično snažan dojam na umirov­ljenike, a raspoloženje su krajem dana ipak popravili tamburaši.

     Treći dan bio je rezerviran za po­sjet gradu na Dravi, Osijeku. Zbog već planiranog povratka bilo je do­voljno vremena samo za obilazak Tvrđe i kavu na glavnom gradskom trgu. Iz slavonske u dalmatinsku me­tropolu umirovljenici su stigli u ve­černjim satima.

Asja Tomin


 

Žrnovnica: U posjetu Stepincu

     Članovi SUH-a iz Žrnovnice 5. svibnja su posjetili Krašić, mjesto rođenja blaženog Alojzija Stepinca. Povod posjeta je 120. obljetnica njegova ro­đenja, a izlet je upotpunjen i sudjelovanjem crkvenog zbora iz Žrnovnice.

SUH-ovci su tako bili na misi u crkvi Presvetog Trojstva, gdje su mogli čuti o značaju Alojzija Stepinca. Nakon mise posjetili su njegovu rodnu kuću, te prošetali Krašićem. Pritom su susreli i članove drugih udruga umirovljenika iz Splita, Čakovca i ostalih kra­jeva zemlje.

Zadovoljni viđenim, 48-ero umirovljenika vratilo se u Žrnovnicu u večernjim satima.

Matilda Frankić


 

Žrnovnica - Živjele žene!

     Podružnica SUH-a Žrnovnica organizirala je 8. ožujka pro­slavu povodom Dana žena za sve članice SUH-a iz Split- sko-dalmatinske županije. Na njoj se okupilo oko 150 uzvanika, a među njima predsjednik Županijskog povjere­ništva Ivan Bakica Đildo iz Trogira, predstavnici SUH-a Split i Vrgorac, te Omišani na čelu s predsjednikom podružnice An­drijom Vučkovićem.

     Proslavu u restoranu Imenjak u Stobreču otvorila je pred­sjednica podružnice Žrnovnica Matilda Frankić, čestitajući Dan žena svim članicama, potom su predsjednici podružnica podijelili ruže i održali prigodne govore.

Nakon toga je uslijedila zakuska te ples, čiji su ritam svo­jom glazbom predvodili članovi grupe Maestral iz Žrnovnice.

M. D.