UVODNA RIJEČ

Mijenjam bocu za staž

Piše: Jasna A. Petrović

     Znate li koliko plastičnih boca vrijedi jedna godina mirovinskog staža hrvatskog umirovljenika? Sitnicu od 167 boca. Prosječna je mirovina u prosincu 2020. godine iznosila 2.566,56 kuna, a cijena jedne povratne plastične bočice je pola kune. Kad tu„sarmu" podijelite s prosječnih 30 godina i 9 mjeseci staža koliko je za tu mirovinu odradio prosječni hrvatski umirovljenik, dobijete točno 83,5 kuna po godini radnog staža. A onda to podijelite s pola kune po bočici, i eto onog famoznog broja od 167 boca. Ako ste bili nesretnoga usuda, pa ste imali nižu plaću od prosjeka, onda vam se priznala samo najniža mirovina, pa vam godina staža iznosi samo 69,42 kune ili bijednih 139 bočica.

     Sada bi neki pametnjaković rekao kako je onda bolje cijeli život skupljati boce po kantama za smeće i kontejnerima, nego odraditi više od tri desetljeća, pa onda i ovako i onako - skupljati boce za preživljavanje. Tako je to u zemlji u kojoj 61 posto svih umirovljenika imaju mirovine niže od hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna.

     Dok se umirovljenici iz većine europskih zemalja raduju umirovljenju, u Domovini je to trenutak za pa­niku. S razlogom. Europska je zamjenska neto stopa mirovine 2018. iznosila 52 posto. Naime, toliki je udjel od svoje vlastite zadnje plaće prosječni umirovljenik dobio s prvom mirovinom. Međutim, u Hrvatskoj je taj iznos bio samo 39,1 posto, daleko manje od 70,9 posto u Bugarskoj ili 56,1 posto u Mađarskoj, ili pak 79,5 po­sto u Italiji i 76,5 posto u Austriji. Tamo samo sklizneš u mirovinu i malo presložiš prioritete, dok u      Hrvatskoj tim danom za većinu počinje borba za goli opstanak. Tako je bilo 2018., a sada početkom 2021. je taj udjel prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći pao na samo 37,4 posto. I dalje pada, jer će i najnovijim uskla­đivanjem mirovina od oko nula posto, realna vrijednost mirovina nastaviti opadati. S pandemijom utoliko više i brže, strmoglavo prema dnu.

     I dok za svjetske bogatune znamo koliko su se omastili u godini pandemije, jer njihovo je bogatstvo poraslo za 27,5 posto, u Hrvatskoj se ti podaci skrivaju od javnosti. A kako i ne bi kad se sve politike, a posebno porezne, vode u korist bogatih da budu još bogatiji, a socijalne razlike bujaju daleko od oka, daleko od srca. Shvaćanje da su siromašni i bogati jednaki pred smrću počiva na zabludi. Siromašni i bogati nisu jednaki pred smrću, nego tek nakon smrti. Amen.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

 

SISAK: Novi zamah

     Temeljem odluke 31. Predsjedništva SUH-a održanog 29. lipnja ove godine o obnovi aktivnosti podružnice SUH-a Sisak koja je potpuno zamrla, 15. srpnja održana je obnoviteljska skupština na kojoj su od strane Predsjedništva SUH-a bili nazoč­ni Milan Tomičić i Biserka Budigam.

     Obnoviteljska skupština je u cijelosti uspjela, te su izabrana nova tijela upravljanja. Za predsjedni­ka podružnice izabran je Zvonko Perković, a novo Predsjedništvo podružnice čine: Miloš Sekulić, Grozda Dobrić, Ivana Farkaš, Jadranka Franković, Mirko Bartolović, Milka Bosančić, Milica Šantek i Zvonko Balenović. Izabran je i Nadzorni odbor po­družnice: Nenad Dazgić, Željko Greman i Jadranka Matijaš. Donesen je i Program rada za naredno razdoblje koji je vrlo ambiciozno odredio pravce djelovanja i budućeg rada. Očekivanja nazočnih članova skupštine su da će Program rada biti i rea­liziran kako je zacrtan. Na kraju je završnu riječ održao predsjednik Podružnice Sisak, koji je poz­vao sve članove da svojim radom doprinesu što us­pješnijem radu podružnice.

SISAK: Za zajednički nastup Matice i SUH-a

Podružnica SUH-a Sisak, zahvaljujući i suradnji s koordinacijom umirovljeničkih udruga Siska, postigla je...

Read more...