UVODNA RIJEČ

Munchhausen iz našeg dvorišta

Jasna A. Petrović

     Ako netko ugledan poput resornog ministra voli pretjerivati, pa u jednom intervjuu, uvodnom izlaganju ili govoru, izrekne tri netoč­nosti, treba li to nazvati političkim pretjerivanjem ili laži? Ma, jasno, nitko nije imun na privlačnost laži, no ima ljudi koji lažu više od drugih. A prema istraživanju Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo se kakav tip ljudi laže najviše. Jedan od zaključaka je da se lažima češće od ostalih koriste ma- nipulatori i ljudi skloni spletkarenju, što i ne čudi toliko, no to je ujedno i opis političkog radnog mjesta.

     Odgovor je vrlo jednostavan - laž ima funkciju zaštite slike o druš­tvu, o sebi samome ili s ciljem zaštite vlastite pozicije. Tako naš ministar Hieronymus Carl Friedrich von Munchhausen izgovori redovito kako u Hrvatskoj ima samo 19 posto umirovljenika koji su ostvarili „punu mirovi­nu". I kad ga pristojno prekinete i upozorite da u ovoj zemlji ni u jednom zakonu ne postoji takav zakonski pojam, on istim mirnim glasom nastavi kako ih samo 19 posto ima mirovine ostvarene nakon 40 godina radnog staža. Jeli to onda znak da je jest ili nije svjestan svoje laži koju redovito zloporabi? Negdje je najveći baron lažov čuo tu rečenicu i ugradio ju u svoj svakodnevni opis tragikomičnosti mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Dakle, velika većina postojećih umirovljenika nije niti imala priliku raditi 40 godina, jer bi ih ranije zbog dobi otjerali u mirovinu. Laž prva. Bezbol­na? Nikako. Na njoj se temelji percepcija pohlepnih umirovljenika koji bez (dovoljno) rada tamane dobar dio javnog proračuna.

     Laž druga se nadovezuje na prvu. Takvi umirovljenici koji nisu dovolj­no radili i dovoljno uplatili u mirovinski sustav koštaju proračun dodatnih 17 milijardi kuna, povrh iznosa koji se skupi doprinosima. No, laž je lako dokumentirati istinom, jer od početnog iznosa se treba oduzeti šest mili­jardi tranzicijskog troška za drugi mirovinski stup, pa još šest milijardi za mirovine po posebnim propisima tj. povlaštene mirovine, i eto, jednim mahom ministarske lepeze žderodug se smanjio na samo kojih pet mili­jardi. Bezazlena laž? Ma nikako, jer na svojoj pogrešnoj razmahanoj laži ministar Munchhausen kreira politike i mjere. U kojima će kazniti pohle­pne, zar ne!

     U svakom slučaju, laž uvijek nanosi bol. Kad-tad ispliva na površinu i ujeda upravo onog koji je zabacio udicu. Tako bi bilo u pravoj bajci. No, evo treće laži, izgovorene u tridesetak mikrofona. „A sad mi nećete vje­rovati", naglašava ministar Pinokio, „Hrvatska je najdarežljivije zemlja u svijetu kad je riječ o mirovinama, jer dobijete čak 129 posto više nego što ste uložili za radnoga vijeka", veli i nos mu se ne produlji. Ministar nije pitao one koji znaju, već je povjerovao zato što mu se takva istina sviđa, a potpisuje ju ugledni OECD. Njegova istina znači da hrvatski umirovlje­nici imaju dovoljno, velikodušno i darežljivo, najviše na svijetu. Iako bi mu mozak i logika trebali reći da to nije tako, on dalje zbori svoj refren. Uvjerio je u to i cijelu Vladu, pa i premijera, kao da je on osobno zaslužan za sve naredane „istine" u dokaz svom napornom radu.

     U dječjoj bajci Carla Collodija dječaku Pinokiju zbog laganja je na­rastao nos, a u Strancu Alberta Camusa razmatra se nužnost laganja, jer isključivo govorenje istine može stajati i glave. I ministarskog položaja, valjda. Zato završavam s najbezbolnijom laži tipa „lijepa Vam je frizura, ministre", i dodajem: „ne, nos vam nije narastao". A ako i jest, to Vi sigurno nećete primijetiti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ISTARSKA ŽUPANIJA


 

PULA: Put poJugu

     Pulska podružnica SUH-a, organizi­rala je četverodnevni izlet na juž- no-dalmatinske otoke Korčulu i Mljet, uz usputno razgledavanje Splita, Trogira i Zadra. Zbog velikog interesa putovalo se u dva navrata. Led je probi­lo pedesetak umirovljenika koji su kre­nuli 17. svibnja 2018.

     Dakako, mnogi su se pripremili za takav susret s poviješću, pa su, na prvoj „stanici" u Splitu, s velikom znatiželjom razgledali znamenitu Dioklecijanovu palaču. Jednako su tako bili oduševljeni slikovitim splitskim trgovima - Placom (Narodnim trgom), Voćnim trgom i Pro- kurativama. Nezaobilazni spomenik Gr­guru Ninskom mamio ih je svojom mo- numentalnošču, a nisu mogli odoljeti da ne dotaknu njegov palac.

     Potom su krenuli trajektom u Velu Luku, a kasnije i prema gradu Korčuli. Usputno zaustavljanje u Blatu mnogi će pamtiti po najdužem drvoredu lipa. Vi­jugavom cestom nastavljena je vožnja kroz pitomi kraj s plodnim korčulan­skim poljima. Impresivan je bio dola­zak u samu Korčulu, gdje ih je privukla glazba i odjek mačeva starog bojnog plesa Moreške. Slijedilo je razgledava­nje katedrale sv. Marka, crkve sv. Petra, kuće Marka Pola i ostalih korčulanskih znamenitosti. S Korčule su se trajektom otisnuli prema Orebiču i dalje autobu­som za Neum.

     Trečeg dana su se zaustavili u Stonu i razgledali solanu i naš najveći srednjo­vjekovni obrambeni zid, jedan od većih u svijetu. Vožnja trajektom do NP Mljet trajala je kratko. Umirovljenici su sa za­nimanjem razgledali područje važnog geološkog i oceanografskog fenome­na, s brojnim arheološkim nalazištima. Posjetili su benediktinski samostan na otočiću Sv. Marije u Velikom jezeru.

     Po povratku, stankom i kratkom šet­njom Trogirom, najočuvanijem roma­ničko - gotičkim gradom u središnjoj Europi, susreli su se sa znamenitostima toga grada, zbog kojih je uvršten na li­stu svjetske baštine UNESCO-a. Zausta­vili su se i u Zadru, gdje su, uz stručnu pratnju, razgledali gradske znamenito­sti i prošetali Kalelargom.

     Isti takav program imali su i izletnici druge ture izleta, koja je održana od 24. do 27. svibnja. Puležani su tako otkrili hrvatski Jug.

Mirjana Dika Dužman


 

Umag: Slavonske priče

     Podružnica SUH-a iz Umaga je za svo­je članove od 19. do 22. svibnja 2018. organizirala izlet u Slavoniju. Nakon poduljeg putovanja stigli su u Vinkovce. Nakon toga slijedio je kraći obilazak grada i posjet Gradskom muzeju, koji prikazuje povijest grada starog osam tisuća godina. Bogata etnografska zbirka pruža podatke o tradicionalnom načinu života u tom kraju, kroz predmete izrađene vrijednim rukama raznih zanatlija. Oduševili su eksponati koji prikazuju tipične slavonske kuće i kućan­ske predmete. Po povratku u hotel slijedila je večera uz zabavu i ples.

     Drugi dan bio je predviđen za odlazak u Baranju i razgledavanje Kopačkog rita. Po­datke o parku pružio je kratki film, nakon čega je uslijedila vožnja brodom po Kopač­kom jezeru, te šetnja obalom. Vožnjom po­red prostranih žitnih polja uputili su se pre­ma etno-selu Karanac. „Baranjska kuća" je imanje s nekoliko objekata starih zanatlija, a interesantan je posebno uređen rashlad­ni podzemni prostor za čuvanje poznatog kulena i drugih delicija. Slijedila je vožnja šumama prema poznatom lovištu i dvor­cu Tikveš, a otamo „kompom", do Osijeka, gdje su kratkim razgledom katedrale, sta­rog grada i Tvrđe završili ovu etapu puta.

Kasnije je uslijedio posjet Vukovaru. Po­sjet mjestu sjećanja u bolnici većini je na­tjerao i koju suzu na oko. Posjetili su i memorijalno groblje palih branitelja i Ovčaru, gdje su u znak pijeteta zapaljene svijeće. Kratkom šetnjom Vukovarom razgledali su muzej Eltz i križ na ušću Vuke u Dunav, samostan, obnovljenu crkvu i na kraju no- voizgrađenu tržnicu.

     Put je nastavljen prema Iloku. Nakon kratkog obilaska grada posjetili su Iločke podrume, gdje je priređena prezentacija i kušanje njihovih poznatih vina. Na kraju je preostao posjet Đakovu, koji očarava svojim lijepim građevinama i trgovima, Strossmayerovom katedralom i Državnom ergelom, čiji su lipicanci dio nacionalne i kulturne baštine Hrvatske. Uz druženje i pjesmu svi su zadovoljni i sretni stigli svo­jim domovima, a u sjećanju će im dugo ostati lijepa Slavonija.

Marija Pertot


 

PAZIN: Humanost na prvom mjestu

     SUH-ovci iz Pazina još su jednom po­kazali veliko srce. Želja im je bila nabaviti specijalni krevet s antidekubitalnim madracem za teško pokretne osobe s palijativnog odjela Doma zdravlja u Pazinu. Humanitarna akcija je trajala tri mjeseca, a započela je još 2. veljače koncertom„Mislimo na vas" na kojem su glaz­benici besplatno izvodili najveće hitove.

     Tim koncertom je prikupljeno 23.000 kuna, što nije bilo dovoljno za nabavku prijeko potrebnog kreveta. No, u priču su se uključili Istrijani iz Kanade. Zahvaljuju­ći donaciji Istra Mirna Cluba iz Hamiltona, prikupljeno je još 3.000 kuna, te je krevet kupljen.

     U znak zahvalnosti održan je kratki sa­stanak na kojem je SUH Pazin uručio za­hvalnicu predstavnici Istra Mirna Cluba, sa željom da se dobra suradnja nastavi.

Mirjana Monas


 

PULA: U gostima kod tršćanskih umirovljenika

     Na poziv i u organizaciji pobrati­mljene Leghe SPI-CGIL Trieste Centro, 13. travnja pulska delega­cija posjetila je Dom za starije i nemoćne ITIS u Trstu. Uz predstavnike Podružnice Pula, koje je predvodila predsjednica Mirjana Dika-Dužman, delegaciji su se priključile zamjenica župana Istarske županije Sandra Čakić Kuhar, stručna su­radnica u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Pule Marica Vidak Ko- njević, a ispred Doma za starije i nemoć­ne „Alfredo Štiglić" Pula, glavna sestra Doma Vesna Minić i glavna sestra Odjela za demenciju Andrea Juhas. Ispred Žu­panijskog povjereništva SUH-a nazočio je Vladimir Buršić. U Trstu su ih dočekali predsjednik Leghe Centro Roberto Treu, te član predsjedništva zadužen za među­narodnu suradnju Luciano Del Rosso sa suradnicima.

     U Domu za starije i nemoćne ITIS u Tr­stu primio ih je ravnatelj Doma dr. Fabio Bonetta sa suradnicama, koji su ih prove­li kroz odjele te ustanove i objasnili način ustroja i rada. U Domu, koji je u javnom vlasništvu Grada Trsta, smještano je 411 korisnika, većinom nepokretnih ili teže pokretnih, a poseban odjel čini i Odjel za Alzheimer. U domu je zaposleno ukupno 500 osoba mahom zdravstvene struke, pa je stoga ondje više zaposlenih osoba nego štićenika, a u prosjeku je po odjelu smješteno šezdesetak štićenika.

     Zgrada doma sagrađena je u vrijeme Austro-Ugarske, s početnom namjenom sirotišta i zbrinjavanja beskućnika, a s vremenom je prerasla u dom u kojem je postignuta izuzetno visoka razina usluga. Cilj posjete je bio upoznavanje načina rada i zbrinjavanja starijih osoba, razmjena iskustava, a tijekom posjete razmatrala se i mogućnost suradnje sa srodnim ustanovama u Istarskoj županiji na europskim socijalnim projektima.

M.D.D.

 


 

UMAG: Rekreacija u Laktašima

     I ove godine u vremenu od 12. do 22. ožujka 56 člano­va podružnice SUH-a Umag boravilo je na liječenju i relaksaciji u Laktašima. Po dolasku srdačno ih je doče­kalo osoblje hotela „San" i prema utvrđenom rasporedu obavili su liječnički pregled i odmah mogli započeti s terapijom. Pored zdravstvenih usluga u hotelu, organi­ziran je odlazak članova u polikliniku Svjetlost u Banja Luci, te ostale zdravstvene usluge u Laktašima.

     Organiziran je i razgled mjesta uz stručno vodstvo, te izlet i razgledavanje Banja Luke, koji je zbog vremenskih neprilika bio nešto kraći. Priređena je stručna radioni­ca pripreme graha, kojeg su po želji mogli kušati istog dana za ručak. Također je priređena izrada pite, pa su neke članice pokušale razvlačiti tijesto i sudjelovati u spravljanju ovog slasnog obroka.

     Osoblje hotela je na kraju ispratilo umirovljenike pa­žnjom dobrog domaćina, a oni su im na kraju srdačno zahvalili uz obećanje da će posjet ponoviti. Povratak je protekao u redu, osim nešto dužih formalnosti na grani­ci te bure i snijega u Gorskom Kotaru.

Marija Pertot