UVODNA RIJEČ

Poziv na masovno spaljivanje

Piše: Jasna A. Petrović

     Godine 1209. papa Inocent III. proglasio je križarski rat protiv albigenza, kršćanske vjerske skupine u južnoj Francuskoj koja spa­da među katare. Par stotina tisuća nepodobnih su masovno spalili. U svibnju 1933. u Berlinu je na trgu Opernplatz organizirano ma­sovno spaljivanje knjiga, a za koju godinu i Židova.

     Pitate se što nas je „uhvatila" vatra? Pa, vatra je bila jedan od ključnih elemenata u evoluciji modernoga čovjeka. Jedna je od adaptivnih prednosti, koje su ljudima omogućile preživljavanje u različitim životnim uvjetima. Vatra daje toplinu i svjetlost, a to je upravo ono što treba nama hrvatskim umirovljenicima.

No, ubilo nas siromaštvo, pa sada vatru ne palimo na šted­njaku radi grijanja i kuhanja, već se vozikamo besplatnim javnim prijevozom i posjećujemo javne kuhinje. Eventualno skupljamo plastične boce po kontejnerima i kantama u susjedstvu ili se sa- moposlužujemo iz istih izvora za doručak i večeru.

     Evolucijski smjer je promijenjen. Kao što postoji tzv. senilna involucija, odnosno smanjivanje, usisavanje tijela u starijoj dobi, nekako nam se čini da je na djelu i retrogradna evolucija smanji­vanja društvene biti. Usisavaju se vrijednosti, stanovnici, moguć­nosti, dostojanstvo, kultura.

     I zato smo poludjeli kad smo vidjeli da su nam mirovine pove­ćane za 0,94 posto. Onih 315.000 hrvatskih umirovljenika ili 27,6 posto koji primaju mirovine niže od 1.500 kuna, pa su tako dobili povećanje od 50 lipa do 14 kuna mjesečno, moglo je to pročitati crno na bijelom na obavijesti o mirovini koju su dobili u banci. Nije puno veće povećanje za onih 600.000 umirovljenika ili 52,2 posto koji imaju mirovine niže od hrvatske linije siromaštva koja je lani iznosila 2.180 kuna. Ako upotrijebimo eufemizam, onda mirovine nisu povećane (jer nisu!) nego su usklađene. Ali, ne može se biti neprijatelj vatre samo zato što ona ponekad opeče, valja se sjetiti da ona uvijek grije. Tako i mi skromno prihvaćamo kako su nekad mirovine bile više od 37,46 posto prosječne plaće, ali tome može­mo samo dodati da takve mirovine sve manje g riju.

     Pozvali smo preko naše Facebook stranice svojih 8.500 pratite­lja na masovno spaljivanje mirovinskih odrezaka i taman zaključili kako ćemo se konačno ogrijati. No, umirovljenici su nas ohladili. Kaže prijateljica iz Gunje kako su vatra i voda dobre sluge, ali zli gospodari, a FB frendica Radojka Jerković iz Zagreba dodaje: „Ne treba mi takvo povećanje, nek' si banda uzme sebi!"

I dok smo još ozbiljno razmišljali hoćemo li na glavnome grad­skom trgu zapaliti naše mirovinske odreske, u zadnji tren je stiglo važno upozorenje Ljubomira Babića iz Lipika:„Nikakvo spaljivanje nikakvih papira - vidite da zahtjevi za naplate stižu van svih razu­mnih rokova, pa će netko nakon 20 godina tražiti da nešto vrati­mo, a mi nemamo svoj dokument. Oni svoje ne daju provjeravati!"

I tako, odustajemo. Ništa od masovnog spaljivanja. I dalje gla­sna šutnja.

 

 

 

 

 

 


 

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA


 

KONAVLE: Duhovna obnova u Međugorju

     Umirovljenici iz Grude i Cavtata, 24. ožujka posjetili su Ljubuški i Među­gorje. U Ljubuškom je te subote bio sajmeni dan pa je 54 umirovljenika moglo uživati u ponudi i na kratko razgledati grad. Naime, odmah su nastavili put prema Međugorju gdje su nazočili misi u 13 sati.

     Nakon mise konavljanski SUH-ovci su se vratili u Ljubuški na ručak i druže­nje uz pjesmu i ples. Atmosfera je bila dobra i u Neumu, gdje su na povratku kući obavili kupovinu. Izlet je bio plodonosan za podružnicu Konavle, jer su za vrijeme izleta upisali 20 novih i dragocjenih članova.

Ante Mandić


DUBROVNIK - CAVTAT: Zajedno uz zelenu menestru

     Podružnice SUH-a iz Dubrovnika i Cavtata već nekoliko godina u siječnju odlaze na zajedničko druženje u Konavle uz zelenu menestru. Ovoga puta odlučili su ostvariti i dugo planirani posjet Domu za starije i nemoćne osobe Konavle u mjestu Gruda.

     Dom je smješten u izgrađenom dijelu naselja. Ukupna površina doma je 4.850 četvornih metara, a u neposrednoj blizini se nalaze Dom kulture i zdravstvena am­bulanta s ordinacijom liječnika opće prakse i stomatologa. Sam dom je opremljen restoranom s kuhinjom i kafićem, knjižnicom, prostorom radne terapije i kapelicom, te može smjestiti osamdesetak korisnika u 51 smještajnoj jedinici od čega 19 jed­nokrevetnih i 32 dvokrevetne sobe. Centralni zajednički prostori unutar doma sa­stoje se od blagavaonice i dnevnog boravka te mini kuhinja koje su smještene na svakom katu, a namijenjene su svakodnevnom korištenju stanara objekta.

     U okviru smještaja, osim usluga stanovanja, prehrane, brige o zdravlju, osobne higijene, organizirane su fizikalna terapija, usluga socijalnog rada, radne aktivnosti te organiziranje slobodnog vremena.

Potrebno je naglasiti da je dom izgrađen isključivo sredstvima Općine Konavle, ali ga država nije registrirala, tako da korisnici moraju plaćati ekonomsku cijenu. Međutim i u tom pogledu Konavljani su se iskazali i preuzeli dio troškova za boravak u domu.

     Proveli su ugodnih sat vremena u razgovoru s dijelom korisnika koji su ih na odlasku pozdravili sa „dođite nam opet', dok su naši Dubrovčani otišli oduševljeni onim što su vidjeli. Druženje su nastavili u mjestu Lovorno uz zelenu menestru do popodnevnih sati.

Vesna Mijović


DUBROVNIK: Umirovljenike primio biskup Franjo Komarica

     Podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske iz Dubrovačko-neretvanske županije organizirale su desetod- nevno putovanje u BiH, točnije u Banju Vrućicu pored Teslića. Osim ugodnog boravka u toplicama, 55 umirovlje­nika iz najjužnije hrvatske županije imalo je priliku posjeti­ti Katoličko svetište Komušina-Kondžilo te Hajdučke vode, gdje su upoznali Ferida Moralića, koji je u poslijeratnom raz­doblju bolnici u Dubrovniku donirao urološki aparat, kojim je izliječeno mnogo starijih osoba i to ne samo iz županije.

     Naposljetku je karavana zastala u Banjoj Luci gdje su posjetili biskupa Franju Komaricu koji ih je srdačno primio. „Kad ste mi vi došli, kao da mi je došla čitava Europa", našalio se biskup Komarica.

„Planirali smo susret od sat vremena, a ostali smo tri sata. Biskupu su uručeni pokloni, konavoska kontonjata i vez, suhe smokve, rakija i domaće voće. Dirnulo nas je što nas je biskup osobno poslužio pićem i slatkišima, te nas darovao knjigama s posvetom i ostalim poklonima", istaknuo je Ante Mandić, predsjednik Županijskog povjereništva SUH-a.

     S obzirom na to da je ovo već četvrti posjet umirovljeni­ka Banji Vrućici, ovo bi mogla postati lijepa tradicija, koja će pomoći zbližavanju umirovljenika Hrvatske i BiH.


 

Asja Tomin: Zahvalnica županu

     Županijsko povjereništvo SUH-a Dubrovačko-neretvanske županije održalo je 26. siječnja 2018. svoju sjednicu na kojoj se, između ostalog, našlo i nekoliko vrlo važnih stvari. Podružnica Mljet je ostala bez vodstva nakon što je pred­sjednik Nikola Stražičić preminuo. Stoga je dogovoreno da se kontaktiraju ljudi koji bi mogli preuzeti ovu odgovornu dužnost. Osim toga, nedavno je ukinuta podruž­nica u Župi dubrovačkoj zbog dugotrajne neaktivnosti i gubitka članova. Namjera je ponovno ju aktivirati.

     Povodom 25. obljetnice djelovanja dodijeljene su povelje i zahvalnice partne­rima i osobama zaslužnima za kvalitetan rad SUH-a u dubrovačkom kraju. Povelju je dobilo 12 tvrtki, a zahvalnice su između ostalih dobili župan Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Ante Mandić

 


Dubrovnik: Penzići ne znaju svoja prava

      Socijalna radionica „Kako do dosto­janstva? - vodič za socijalna prava starijih osoba" održana je i u Du­brovniku 28. studenog. Dubrovačka podružnica radionicu je organizirala u suradnji s Centrom za socijalnu skrb gra­da Dubrovnika te uz potporu Kluba 65+ Crvenog križa.

     Uvodno izlaganje održale su ravna­teljica Centra Nikoleta Ljubić-Borković i pravnica Katarina Kola. U svom izlaga­nju, uz video prezentaciju, objasnile su i informirale prisutne o svim zakonskim rješe­njima za poboljšanje statusa starijih građa­na koji su materijalno ugroženi, s naglaskom na položaj invalidnih osoba i umirovljenika. Okupljenih tridesetak umirovljenika postavi­lo je brojna pitanja što je pokazalo da ovakve i slične radionice treba češće organizirati.

     U raspravu se uključila i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović koja je govorila o aktivnostima SUH-a s ciljem poboljšanja stanja stan­darda hrvatskih umirovljenika, dok je Olga Muratti, savjetnica gradonačelnika Dubrovnika za potrebe umirovljenika, iznijela planove gradske vlasti za unaprje­đenje života umirovljenika u Dubrovniku. Predsjednica dubrovačkog SUH-a Vesna Mijović radionicu je ocijenila uspješnom te izrazila nadu u češće skorašnje prilike u kojima će dubrovački umirovljenici moći još više naučiti o socijalnim pravima koja mogu ostvariti.