UVODNA RIJEČ
Tko je financirao Domovinski rat
Piše: Jasna A. Petrović
Čitamo ovih dana kako je Hrvatska dobila 500 novih multimilijunaša pa ih sada ukupno ima 11.900, što je 30 posto više nego prije deset godina. Riječ je o ljudima čije bogatstvo prelazi vrijednost od milijun dolara, skoro sedam milijuna kuna. A među njima ima nemalo uglednih političara, koji većinom nisu niti vidjeli ratnu liniju Domovinskog rata, a veći su domoljubi od svih nas umirovljenika. Tu se ne računaju godine domoljubnog staža, već godine stjecanja bogatstva brzinom svjetlosti.
Sada je premašena i vizija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je Hrvatsku kao zemlju sreće i blagostanja vidio u stvaranju dvije stotine bogatih obitelji. Ako je Tuđman u svojim davnim vizijama ipak mislio na one prave milijunaše-teškaše, odnosno ultramilijunaše, i tu je njegova vizija nadmašena jer Hrvata teških najmanje 10 milijuna dolara sada je više - čak 213.
Zanimljivo je kojom brzinom raste broj ultramilijunaša, jer u Europi taj je porast u posljednjih deset godina 17 posto, a u Hrvatskoj čak 33 posto, dakle - dvostruko brže unatoč šepavom gospodarstvu i niskom BDP-u.
Uostalom, ministar Lovro Kuščević ležerno je objavio recept kako do 44. godine života lako postati milijunaš, ako radiš kao student na štandu, zaposliš ženu, od navodne staje napraviš dvorac, od poljoprivrednog zemljišta građevinsko, od tuđih parcela bez nasljednika svoje, i sve slično. Prava sitnica! Ili kako je posve normalno da sin ministra Gorana Marića useljava „kao podstanar" u stan od 136m2 u luksuznoj zgradi u zagrebačkoj Veslačkoj ulici, a slučajno je vlasnik tog stana firma kojoj je njegov otac bio direktor prije odlaska u politiku. Ili ministar Tolušić čiji „roštilj" ima oko 200 m2, a nije ga prijavio u imovinsku karticu.
To su neki novi dečki. Oni nisu branili Hrvatsku u Domovinskom ratu; oni su se bogatili.
Pa tko ju je obranio? E, sada slijedi umirovljenička matematika poniženja. Kad je 1990. godine započinjao rat, udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 77,23 posto. Kad je rat završio, 1996. godine - 45,88 posto, a sada 2019. bijednih 37,7 posto. Koliko bi tek bilo da se nije vratio famozni dug umirovljenicima koji je „pokrala" vlada Nikice Valentića, a vratio im ga Ustavni sud? Oduzeto im je puno više, a vraćeno tek 11,5 milijardi kuna. To je novac kojim je financiran Domovinski rat, a financirali su ga hrvatski umirovljenici.
Tko ne vjeruje nama, neka posluša riječi Andrije Hebranga, koji je svojedobno rekao: „U ime HDZ-a zahvaljujemo umirovljenicima što su u velikoj mjeri financirali Domovinski rat i na taj način pomogli isto kao branitelji na prvoj crti bojišnice." Objasnio je tako da Vlada nije otela novac umirovljenicima jer je htjela nepravdu, već je trebala organizirati obranu protiv agresije tada 5. Armije u Europi.
No, zašto danas Hrvatska ima udjel prosječne mirovine u neto plaći od 37,7 posto, najniže od svih, prijateljskih i bivših neprijateljskih zemalja u okruženju? Zašto npr. Slovenija i Makedonija imaju taj udjel od čak šezdesetak posto, a Srbija i Crna Gora pedesetak? Zato jer hrvatski umirovljenici nisu samo financirali obranu domovine, o čemu se šuti, već su financirali i rađanje hrvatskih multimilijunaša, o čemu se još manje govori.
Bijedne hrvatske mirovine dotakle su dno. U Superhik državi sve je moguće, da se bogati bogate na siromašnima, a da siromašni šute.
Web stranice naših podružnica
BJELOVAR: Stari s premalo potpore
U sklopu projekta „Kako do dostojanstva - vodič za socijalna prava starijih osoba", kojeg SUH provodi u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u Bjelovaru je 14. studenoga 2017. godine uspješno realizirana još jedna edukativna radionica, ovoga puta u sjedištu bjelovarske podružnice SUH-a. Okupila je 25 sudionika, a uvodne riječi su dale predsjednica podružnice Ana Široki te potpredsjednica SUH-a Biserka Budigam, dok su uvodna predavanja o pravima starijih osoba iz sustava socijalne skrbi dali socijalna radnica Danijela Popović te pravnik Zlatko Musa iz bjelovarskog Centra za socijalnu skrb.
Pitanja je bilo mnogo, kaže Ana Široki, a kako i ne bi. Mnogo problema muči naše umirovljenike: „Svi su, očekivano, bili usredotočeni na pitanja zbog čega mirovine ne idu gore, poput cijene sindikalne košarice? Naše mirovine su niske, a znamo da su naši umirovljenici predzadnji u Europi po visini mirovine, iza nas je samo Bugarska."
Široki dodaje kako su takva pitanja razumljiva s obzirom na činjenicu da velik dio naših umirovljenika već dugo živi na rubu siromaštva. Ističe i tužnu stvarnost onih koji su zbog vlastite djece svoju kuću dali pod hipoteku. „Bili smo uvjereni kako će naša djeca dobro živjeti, da se neće ovoliko mučiti... No, eto, naša je država takva kakva je i ljudi su, opravdano, posve razočarani, a mehanizama socijalne potpore za starije gotovo i nema." Dodaje kako su postavljali i pitanja o zdravstvenom osiguranju, s obzirom na nelogičnost velikih nadoplata ili plaćanja lijekova, koji često budu posve nedostupni građanima. Istaknuli su i neučinkovitost zdravstvenog sustava u bolnicama, gdje su umirovljenici prisiljeni ili strpljivo čekati svoj red ili platiti privatno toliko potreban liječnički pregled. A otkuda i s čime, s pravom se pitaju umirovljenici.
Unatoč problemima s kojima se svakodnevno susreću, bjelovarski SUH-ov- ci nakon radionice još su se neko vrijeme zadržali u prostorijama podružnice, komentirajući kako su ovakve radionice itekako od pomoći ljudima koje nepravedni mirovinski, socijalni i zdravstveni sustavi sve više zanemaruje.
Bjelovar: Svi na prosvjed!
Uz brojne članove i članice podružnice SUH-a Bjelovar te goste, 21. srpnja u hotelu Central u Bjelovaru, održana je izvještajna skupština podružnice. Predsjednica Ana Široki pozdravila je sve prisutne, a posebno Đurđicu Kahlinu u ime SSSH, Jasnu Grgić-Škaurin u ime gradonačelnika, Sandru Cindrić u ime župana Bjelovarsko-bilogorske županije te Milana Tomičića, zamjenika predsjednice SUH-a.
Kahlina je u kratkom obraćanju pozvala na jaču suradnju SUH-a i SSSH te pozdravila angažman članova u prvomajskom prosvjedu. O radu SUH-a na nacionalnoj razini i važnosti izlaska na prosvjed u listopadu ove godine govorio je Tomičić te podsjetio na preniske mirovine i poraznu statistiku o položaju starijih osoba u Hrvatskoj. Nakon formalnog dijela skupštine i usvajanja financijskog plana i programa rada, kako i priliči, uslijedila je zabava uz pjesmu, hranu i ples.
BJELOVAR: Dan iznenađenja
I ove godine održana je godišnja izvještajna skupština Bjelovarske podružnice SUH-a, te ujedno obilježio Međunarodni dan starijih osoba. Ovoga puta je predsjednica Ana Široki osmislila jedno iznenađenje za članove, točnije - za bračne parove koji su zajedno pristupili u članstvo SUH-a. Svaki je par dobio zahvalnicu i buket cvijeća! Dodijeljene su i zahvalnice zaslužnima. Skupštini su prisustvovali i brojni gosti, a radni dio skupštine protekao je vrlo konstruktivno u nazočnosti oko 160 članova i gostiju, koji su se nakon djela, prihvatili i jela. U prelijepom objektu Hotela Central, druženje je nastavljeno uz glazbu i ples te je trajalo do kasno u noć.
BJELOVAR: Nove inicijative, glazba i ples
Podružnica SUH-a Bjelovar održala je Izvještajno-izbornu skupštinu 30. lipnja 2016. godine u prostoru hotela „Central“ u Bjelovaru. Uz redovni dio skupštine, članovi podružnice i njihovi gosti uživali su u večeri, živoj glazbi i druženju. Skupštini je prisustvovala potpredsjednica SUH-a Biserka Budigam, predstavnici Thalassotherapije iz Crikvenice, te članovi Županijskog i Gradskog Odbora Hrvatske stranke umirovljenika (HSU).
Izabra
na su radna tijela Skupštine, a za novu predsjednicu je ponovno izabrana dosadašnja predsjednica Ana Široki. U Izvještaju o radu i djelovanju podružnice istaknute su brojne aktivnosti poput organiziranja edukativnih predavanja, izleta i druženja za članove. Svake godine 50 umirovljenika odlazi na liječenje u Thalassotherapiju u Crikvenici, a posebno su ponosni na organizaciju dobrosusjedske pomoći u kući koju pružaju bolesnim i nepokretnim članovima.
Angelina Belošević, predsjednica Radnog predsjedništva predstavila je inicijativu da se organizira civilni nadzor domova za starije osobe, a da Ministarstvo socijalne skrbi pojača nadzor nad privatnim domovima jer su zapažanja korisnika i žalbe na smještaj i postupke svakodnevne. Nakon službenog dijela, druženje se još dugo nastavilo uz pjesmu i ples.
BJELOVAR: Disanje na plaži
Članovi bjelovarske podružnice SUH-a kažu kako slijede svoje programske planove kojima je cilj podizanje kvalitete života i zdravlja članova. Tako je Podružnica SUH-a Bjelovar za svojih tridesetak članova organizirala boravak u Thalassotherapiji - Crikvenica u razdoblju od 7. do 13. lipnja 2015....