UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

13. NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Mirovine tonu ispod granice bijede

 

     U Zagrebu je 4. srpnja 2019. odr­žana 13. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj je s dopunama usvo­jen Program rada Nacionalnog vijeća za 2019. i 2020. godinu. Predstavnici   Sindikata umirovljenika Hrvatske su odmah na početku podijelili otvoreno pismo ministrima financija i zdravstva sa zahtjevom da se nakon 15 godina konačno povisi cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje. I od strane predstavnika Matice prihvaćen je takav zahtjev kao prioritetan.

     Također je zatraženo da se do kra­ja godine na dnevni red stavi i model usklađivanja mirovina, iako je pomoć­nica ministra Melita Čičak ispred Mi­nistarstva rada i mirovinskog sustava naglasila kako je to nerealna želja. No, predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović upozorila je na činjenice da je 1990. udjel mirovine u neto plaći iznosio 77,23 posto, nakon rata 1996. godine 45,88 posto, a danas mizernih 37,7 posto te da se opadanje realne vrijednosti mirovina mora zaustaviti.

     Ivo Bulaja ispred HZMO te Zoran Protega ispred Regosa dali su sveobu­hvatnu informaciju o provedbi propisa donesenih u okviru mirovinske reforme te odgovorili na brojna pitanja umirov­ljeničkih predstavnika. Posebno je bilo zatraženo da Ministarstvo rada i miro­vinskog sustava iznađe rješenje kojim se ne bi više ukidalo najnižu mirovinu umirovljenicima koji se zaposle na pola radnog vremena. Inače, sa stanjem 28. lipnja 2019. zaposleno je 12.856 umi­rovljenika i to poglavito starosnih.

     Pod razno je raspravljena hitnost no­vog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, naročito zbog opasnosti da će kod novog usklađivanja mirovina i povećanja najniže AVM i do deset tisuća umirovljenika naći u opasnosti gubitka besplatnog dopunskog. Mato Obrado- vić je ispred Sindikata umirovljenika za­tražio raspravu o tzv. privatnim i obitelj­skim domovima čiji su korisnici izloženi nemaru.