UVODNA RIJEČ

Draga Kolinda, hvala na torti

Piše: Jasna A. Petrović

     Naša heroina, Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Silvestrovo je provela obilazeći Dom za starije Sveta Ana u Zagrebu. Donijela im je košaru slatkiša, pića i kave, kao i tortu, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom. No, nisu umi­rovljenici samo recitirali i pjevali. One pričljivije zanimalo je i hoće li se visoka gošća kandidirati za još jedan mandat, na što im je ona odgovorila: „Polako, korak po korak!"

     Eto, prvi korak je učinjen, Predsjednica je umirovljenike nahranila kolačima.

Oni pak umirovljenici tanjega džepa, ohrabrili su se glasno po­žaliti na niske mirovine, na što im je Predsjednica rekla da su „nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle". Šteta što u svoje noćne šetnje nije povela i ministre financija i mirovinskog sustava, jer oni tvrde suprotno - da su mirovine puno rasle prošlih godina, ali daleko više nego što bi mogle.

      I tko je tu u pravu, Kolinda optimist ili Pavić pesimist? Jesu li miro­vine mogle više rasti kako tvrde umirovljenici i Kolinda ili za rast ma­lih mirovina nije bilo novaca, već samo za rast povlaštenih i velikih?

     I tako bi nam Kolinda s tortom djelovala na toplinu oko srca, hu­mano i sućutno, kad se ne bismo sjetili Marije Antoanete koja je ispr­va bila jako omiljena u narodu, dok za francuske revolucije nije pla­tila danak svojoj rastrošnosti. Nabujaloj masi siromaha koji su kretali u osvajanje Bastille tražeći pravo na kruh, naivno je poručila preko dvorjana: „Ako nemate za kruh, jedite kolače!"

     Život u paralelnom svijetu je značajka mnogih na vlasti. Tu nije riječ o urođenoj, već stečenoj bezosjećajnosti i bahatosti, kao pri­rodnom slijedu neprepoznavanja siromaštva i poniženosti. Kolinda za cijelog svog dosadašnjeg mandata nije niti jednom prihvatila prijedlog umirovljeničkih udruga da ih primi na razgovor na temu siromaštva starijih osoba, po čemu smo na vrhu EU ljestvice. Niti u prigodi 25. obljetnice Sindikata umirovljenika nije prihvatila dolazak umirovljeničkog izaslanstva.

     Izgleda da nju, zaključujemo, zapravo ne zanimaju uvjeti života i dostojanstvo umirovljenika. Ona nije došla pitati kako živi dva posto bogatijih osoba starijih od 65 godina - jer samo ih toliko uspijeva do­biti i platiti smještaj u domovima umirovljenika. Ona nije otišla pro­vesti noć po ulicama gdje sjenoviti sakupljači plastičnih boca i kopači po kontejnerima promiču sa svojim velikim torbama i vrećama, nije bila sa 52 posto onih s mirovinama nižima od 2.321 kune - što je hr­vatska linija siromaštva.

     Ne, nije. Kolindu su pitali na Silverstrovo zašto je došla kod umi­rovljenika u Svetu Anu, a ona im je odgovorila: „Htjela sam vidjeti kako vi tulumarite".

     Mala nada ostaje u srcima ostarjele četvrtine stanovništva. Pod­sjetimo, tijekom izborne kampanje, u novogodišnjoj noći Kolinda je slavila sa šatorašima u Savskoj 66 pod parolom „Branitelji i narod na ulici, a agresori i dezerteri u foteljama". Uskoro su branitelji dobili bit­no povećana prava i mirovine. Sada je došla kod umirovljenika, gdje su je dočekali s prigodnim transparentom na zidu: „Dobrota je jezik koji vide slijepi i čuju gluhi." I donijela je tortu.

     Hvala, draga Kolinda, na torti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

razvodi starijih osoba

Penzići se razvode - stvarno ili lažno

 

     Suvremeni način života u mnogo- čemu utječe na svakodnevne na­vike, Različiti trendovi koji su se pojavili u posljednjih desetak godina utječu i na stariju populaciju, koju se inače smatra okrenutom tradicijskim vrijednostima, Jedna od takvih vrijed­nosti je i brak, višestoljetna tekovina koja formalizira čin zajedništva dvije osobe, No, kako je zajedništvo danas poprilično nategnut pojam, a sve užur- baniji način života nagriza međusobno povjerenje, razvodi su u porastu,

     Kada bismo gledali svjetske trendo­ve, aktualne statistike iz Velike Britanije i SAD-a donose zanimljive uzorke, Dok je u SAD-u broj sklopljenih i razvede­nih brakova u konstantnom padu, za­nimljiva je opaska da se u posljednjih 20 godina udvostručio broj razvede­nih osoba starijih od 50 godina, Sličan trend možemo vidjeti i na području Engleske i Walesa, gdje je populacija do 50 godina u posljednjih desetak go­dina postala „vjernija". Kod osoba stari­jih od 60 godina, broj razvoda raste po­lako, ali sigurno, još od 2000, godine, Najčešći razlog razvodima starijih osoba je interesne naravi, npr, kako bi spasili nekretnine od šape socijalne skrbi koja će se iz nje htjeti naplatiti, ili, pak, u SAD-u da bi oba starija partne­ra ostvarila pravo na besplatnu zdrav­stvenu zaštitu Medicaid,

Četiri štura podatka

     Inozemni statističari su analizirali i brojne faktore za razvod poput zani­manja, spola djece, dobi u kojoj je brak sklopljen i još dvadesetak drugih „važ­nih čimbenika". A naši statističari?

     Pretražujući stranice Državnog zavoda za statistiku naišli smo na godišnje prikaze pod nazivom „Žene i muškarci u Hrvatskoj". Zanimljiv je to pregled o važnim pokazateljima unutar stanovništva, poput dobi, radne zastupljenosti, broja rođenih i umrlih, ali i vjenčanih te razvedenih, Očekujući detaljne tablice i analize, poput onih iz drugih zemalja, nema­lo smo se iznenadili kad smo naišli na samo četiri štura statistička podatka: broj sklopljenih brakova, broj sklo­pljenih brakova na 1,000 stanovnika, broj razvoda i broj razvoda na 1,000 sklopljenih brakova, Čak ni to nisu godišnji podaci, nego su prikazani u intervalima od po 10 godina, sve do 2005, I kako onda znati koliko često se naši umirovljenici rastaju i zbog čega?

     Ipak, šture brojke su bile korisne, jer prema statistici, 2000, godine je bilo 4,419 razvoda, a 2015, čak 6,010, Zanimljivo je da i broj brakova opada, pa je 2000, sklopljeno 22,017 brako­va, a 2015, godine samo 19,834, Ovo su, ponovno napominjemo, zbrojeni statistički podaci prema svim dob­nim kategorijama, Na pitanje postoji li igdje statistika o razvodima prema dobi, dobili smo negativan odgovor, Toliko o našim statističarima,

     Stoga bi se trebalo logički razmiš­ljati, a to lako dovodi do zaključka da se i starije osobe u proteklih 15 godina u Hrvatskoj češće rastaju, S obzirom na društvena zbivanja, na ra­stuće siromaštvo, sve veći broj ovrha i blokiranih, nezaposlenost potomaka, višegeneracijska domaćinstva, sve je veći broj starijih koji se obraćaju Psi­hološkom savjetovalištu SUH-a zbog bračnih nesuglasica,

Lažirani razvodi sve češći

     Međutim, zbog manjkave sta­tistike teško je pronaći uzroke, ali i rješenja za probleme koji dovode do razvoda, U Italiji je nedavno razve­den najstariji brak 99-togodišnjaka i 96-godišnjakinje i to zato što je su­prug otkrio kako da je 1940, godine supruga jednom prevarila, što je ona i priznala, Očajnih petoro djece i tuce unučadi ih nisu uspjeli razuvjeriti,

     Zanimljivo je kako nigdje, pa ni u inozemstvu, ne postoji statistika o broju starijih ljudi u izvanbračnim zajednicama ili vezama, što bi tako­đer bio koristan i relevantan statistič­ki podatak, Naime, pitanje je koliko dugo te veze traju, te kako završe lju­di koji ih u poodmakloj dobi odluče prekinuti, pogotovo ako su te veze bile višedesetljetne,      Nadalje, ne zna se s kakvim se problemima ti ljudi suočavaju, te jesu li isti kao i kod ra­zvedenih umirovljenika,

     Nažalost, manjak informacija DZS-a može imati dalekosežne po­sljedice na kreiranje socijalne poli­tike ili skrbi za starije osobe koje su prekinule svoj brak ili vezu, Naime, u zemlji u kojoj postoje povoljniji cenzusi za samce, nego za parove, i zbog očuvanja besplatnog dopun­skog osiguranja je katkad isplativo razvesti se, Ako su razvedeni, svakom će cenzus iznositi 1,939 kuna, a za par bi bilo 1,516 kuna, No, ako je i ispla­tivo, je li to racionalno? Što kad se par u skromnom jednosobnom sta­nu stvarno razvede pod stare dane, s objašnjenjem kako žele umrijeti u miru? Zbog rastućeg siromaštva i so­cijalne isključenosti te premalo do­stupnih socijalnih usluga, sve je više pravih, a ne lažiranih razvoda, I stoga su upravo najčešći razvodi socijalno ugroženijih starijih osoba, Tako je to, Djeca iseljavaju u Irsku i Njemačku, a stari u očaj svoje podijeljene samoće,

Milan Dalmacija