UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

PROF. DR.SC. NINOSLAV MIMICA, PREDSTOJNIK KLINIKE ZA PSIHIJATRIJU VRAPČE U ZAGREBU

Ne postoji antibiotik za depresiju

     Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. godine depresija biti drugi vodeći uzrok invalid­nosti u svijetu, odmah iza kardiovaskularnih bolesti. Prema podacima, oko deset posto žena i pet posto muška­raca patit će od depresije u jednom trenutku života, a svaka peta osoba koja pati od te bolesti pokušat će izvršiti suicid! Iako je nešto češća u srednjoj odrasloj dobi, od nje nisu po­šteđene ni starije osobe.

     Zato smo o uzrocima i problemima depresije kod stari­jih osoba porazgovarali s iskusnim psihijatrom, prof. dr.sc. Ninoslavom Mimicom, predstojnikom zagrebačke Klinike za psihijatriju Vrapče i pročelnikom Zavoda za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju.

Bijeda u četiri zida

XTko najčešće obolijeva od depresije?

     Depresija je bolest suvremenog društva, u današnje doba bilježimo porast depresije u svim zemljama, a pogla­vito u zemljama zapadne Europe i Amerike, što se pove­zuje i sa suvremenim razvojem, odnosno većim pritiscima društva na pojedinca. Depresija se javlja u svim dobnim skupinama, najčešća je u srednjoj odrasloj dobi, ali je nisu pošteđene ni starije osobe.

X Koji su razlozi depresije kod starijih osoba?

     To može biti neki tragični događaj, direktno kod te oso­be ili kod bližih i važnih osoba iz okoline, npr. smrt dugo­godišnjeg životnog partnera, loša socio-ekonomska pozi­cija, odnosno smanjenje primanja kad se čovjek umirovi, a važno je naglasiti da je najčešći uzrok taj što se umirov­ljenjem ostane bez dijela aktivnosti. Tako se dogodi da su ti ljudi sebi loši šefovi, jer ne znaju sami sebe adekvatno „uposliti".,

XKako spriječiti umrtvljenost u starosti?

     Starije osobe moraju naći ono što ih zanima, što si vole pri­uštiti, dobra zaštita će biti jedan socijalni kontakt, druženje s ljudima, u čemu korisnu ulogu imaju umirovljeničke udruge.

     Aktivna osoba nalazi smisao i ispunjava se zadovoljstvom, npr. posadite jedno stablo, u vrtu okopavate, na kraju dana ste zadovoljni da ste nešto napravili, a ako samo sjedite u četiri zida i buljite u plafon, počnete s vremenom postavljati pitanja o smislu, i pitanja koja vas zapravo oneraspoložuju.

Lijenost ili depresija?

X Kako prepoznati da netko ima depresiju?

     Simptomi depresije su u svakom slučaju sniženo raspolo­ženje u odnosu na ono uobičajeno te osobe, međutim važno je da to traje određeno vrijeme. Minimum je sniženo raspolo­ženje kroz 14 dana, ali osim raspoloženja tu su i mnogi drugi brojni simptomi, kao manjak volje, inicijative, umor, neimanje zadovoljstva, tu osobu ništa ne može razveseliti, sve što ju je prije veselilo sada joj ništa ne znači. Ta osoba teško obavlja svoje rutinske poslove, u smislu da nema snage ustati se iz kreveta, da nema snage obaviti jutarnju higijenu. Ne radi se o lijenosti, nego o promjeni ponašanja.

    Depresivna osoba vrlo često ima smanjeni apetit, mogući gubitak na tjelesnoj težini, probleme sa spavanjem, najčešće u smislu nesanice. Anksioznost je često vezana uz depresiju, osoba se iracionalno boji da će se nešto loše dogoditi, iako nema vidljivog razloga da se to dogodi.

X Što učiniti ako se netko prepozna u ovim simpto­mima?

     Za liječenje depresije u današnje doba kvalificirani su li­ječnici obiteljske medicine, no jasno za teže slučajeve oni će konzultirati psihijatre. A depresija se liječi najčešće uspješno ambulantno, ali jasno postoji i mogućnost bolničkog liječenja kod težih slučajeva. Važno je liječiti depresiju jer, između osta­loga, depresija generira najveći broj suicida i pokušaja suici­da, iako ti suicidi mogu ići i iz brojnih drugih stanja.

     Također se kaže da depresija boli, ali ne u smislu fizičke boli, nego u smislu duševne boli, stoga je važno ubrzati pro­ces sanacije i tome i liječenje služi, jer točno je da bi depresija najvjerojatnije sama i prošla, ali bi trajala puno mjeseci, a kroz liječenje se može pomoći da ta osoba bude izliječena u puno kraćem vremenu. Stoga, kod sumnje na depresiju potrebno je obratiti se liječniku.

Lijekovi nisu dovoljni

X Kako se liječiti?

     Relativno dobro se nosimo s depresijom, jer iako je ona česta, danas ipak postoje brojni lijekovi koji pomažu u sanaci­ji, odnosno u ubrzavanju oporavka od epizode depresije, iako je točno da još uvijek nemamo takozvanu etiološku (uzroč­nu) terapiju koja bi u potpunosti izliječila osobu, odnosno ne postoji „antibiotik za depresiju", nego imamo različite lijekove koji pomažu u oporavku i smanjuju ponovno pojavljivanje sljedeće epizode.

     Jasno je da lijekovi sami po sebi nisu dovoljni, već je po­trebno sagledati i sve druge okolnosti koje su dovele do nastanka depresije i vidjeti što se i tu može pomoći.

X Može li se spriječiti nastanak depresije?

     Ne može se nitko u potpunosti zaštititi od depresije, nitko ne može biti sto posto siguran da neće oboljeti, puno je čimbenika, među njima i genetski. Nije potpuno jasno, ali postoje genetske predispozicije da će netko rea­girati na taj način, netko je osjetljiviji, a s druge strane po­stoje različite strategije kako ćemo smanjiti rizik od nastan­ka depresije, a to je jedan aktivni, dinamični život.

     Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je samo dva stanja u području bolesti mozga i živaca kao jav- nozdravstvene prioritete, depresiju i demenciju, o njima treba posebno skrbiti.

X Brojna istraživanja pokazuju da smanjivanje prihoda kućanstva gotovo udvostručuje rizik od men­talnih oboljenja. S obzirom da prosječna mirovina u Hrvatskoj čini tek 37 posto prosječne plaće, zaključak je da odlazak u mirovinu u Hrvatskoj povećava rizik od razvoja depresije, već samo zato jer dolazi do pada standarda. Slažete li se?

     Djelomično bi se tako moglo zaključiti, no ja bih dodao da smanjenje prihoda kućanstva nizašto nije dobro, niti za nastavak ispunjavanja kulturnih, sportskih, egzistencijal­nih i svih drugih inih potreba. Naime, danas kada sve košta, limitirane financije mogu dovesti i do socijalne izoliranosti.

     No, kada smo toga svjesni, onda se s time možemo i bo­riti, pa je stoga potrebno i prije odlaska u mirovinu smišljati što će se u mirovini moći nastaviti raditi, koji su to poslo­vi (hobiji) pogodni da se i u takvim skromnijim uvjetima s njima pozabavimo. Uzgajati ruže, brinuti se za okućnicu, igrati balote, šetati s planinarskim društvom, samo su neki od brojnih mogućnosti koje će smanjivati rizik pojave de­presije.

Kultura straha

X Da li mjere poput prava na zapošljavanje na pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovine, držite kori­snima i za prevenciju depresije?

     Svakako, primjereni rad je čovjeku uvijek koristan. Upravo pola radnog vremena (4 sata) je za mnoge oso­be u mirovini idealna količina vremena koje će oni moći kroz dugi niz godina kompetentno obavljati, a taj rad će ih ohrabrivati i jačati kroz osjećaj korisnosti sebi i društvu, po­gotovo u ovo doba naše sveopće nestašice (mlađih) ljudi svih struka i kompetencija.

X Cijela naša kultura je kultura mladosti i straha od starosti. Koliko zapravo politička marginalizacija starijih u društvu utječe na takav stav kao i činjenica da se starije osobe stide potražiti psihijatrijsku pomoć?

     Da, mnogi drevni i siromašniji narodi slave mladost, jer tu vide (fizičku) snagu, no suvremeni bogatiji narodi, u ko­jima danas ima sve veći postotak starijih osoba - također cijene i starije osobe, odnosno o njima znatno više skrbe (neki će reći zato jer među njima ima najviše bogatih i onih koji donose odluke).

     Što se tiče traženja psihijatrijske pomoći, tu stigma po­stoji u cijelom svijetu, pa je stoga od malih nogu ljude po­trebno educirati u smislu da «nema zdravlja bez psihičkog zdravlja», da se psihičke bolesti, kao što je npr. depresija, mogu dobro zaliječiti, te da mlađi i stariji trebaju pravovre­meno potražiti stručnu pomoć.

     Osoba koja je otišla u zasluženu mirovinu ili bolje re­čeno zaslužnicu (naime postoji recentna inicijativa da se umjesto termina mirovina uvede termin zaslužnica) najče­šće ima još kapaciteta za rad u nekom smanjenom obuj­mu, pa je «grešna šteta» da se društvo toga odriče poradi nekakvih izmišljenih pravila.

Igor Knežević