UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

UMIROVLJENICI BRANE JAVNO ZDRAVSTVO

Protiv krpanja državnih dugova zdravstvenom kunom

- I protiv poskupljenja dopunskog osiguranja

     Sindikat umirovljenika Hrvatske je 12. srpnja javnim priop­ćenjem izrazio zabrinutost zbog najave ministra financija Zdravka Marića kako postoji mogućnost povrata zdravstvene riznice u državni proračun, s obrazloženjem kako se dvogodišnje razdoblje odvojenog djelovanja nije pokazalo učinkovitim. Za­pravo, gospodin ministar bi sada želio utopiti zdravstvenu kunu u opći „čušpajz" državnog proračuna, kako bi se još manje transparentno njime upravljalo.

     Tek je izdvajanjem postalo jasno da država godinama ne upla­ćuje svoje obveze zdravstvu, a s druge strane šakom i kapom dijeli zdravstvena prava. Sada se barem transparentno zna koliko je dr­žava obvezna uplatiti i koliko njena velikodušnost košta.

     Također, konačno se spriječilo državu da u zdravstvenu blagaj­nu poseže nenamjenski, za potrebe drugih ministarstava i druge prohtjeve. Zdravstvo je u minusu koji je zabrinjavajući, ali rješenje nije u zakopavanju glave u pijesak, već u stvarnoj reformi zdrav­stvenog sustava, osobito sustava javne nabave, u kojem je korup­cija evidentna. Povratak na takvu matricu vratio bi zdravstveni novac u potpunu netransparentnost, i to na štetu pacijenata.

     Umirovljenici su prije tri godine javno podržali izdvajanje zdravstvene riznice, te opstanak državnog dopunskog i dodatnog osiguranja, jer su to jedina jamstva opstojnosti javnog zdravstva, te jamstva održavanja cijena dopunskog i drugih oblika dodatnih zdravstvenih košarica.

     Hoće li ministar Marić prigrabiti i zdravstvenu riznicu i „pro­pisati" na recept privatizaciju zdravstva, kako bi državne dugove zdravstva prebacio na leđa pacijenata?

     Već su reagirale i brojne udruge pacijenata i liječnika naglaša­vajući kako nema dvojbe da će pacijenti u tom slučaju imati lošiju uslugu, a doći će u pitanje stabilnost zdravstvenog sustava, jer će se zdravstvenim novcem krpati drugi dugovi.

     Nadalje, Sindikat umirovljenika Hrvatske protivi se najavi mi­nistra zdravstva Milana Kujundžića o mogućem poskupljenju do­punskog zdravstvenog osiguranja sa sadašnjih 70 kuna mjesečno, sve dok država ne izvrši povrat svojih dugovanja u zdravstvenu riznicu i provede reformu javne nabave u zdravstvu. Također, traži­mo povećanje imovinskog cenzusa za besplatno dopunsko zdrav­stveno osiguranje, jer se nije mijenjao od 2004. godine, a u 13 godina troškovi života, pa i cijene lijekova i liječenja su rasle. Pod­sjećamo kako je to posebno pogodilo kategoriju umirovljenika, najveću skupinu korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja.

     Naime, sada cenzus za besplatno dopunsko osiguranje iznosi 1.516,32 kn po članu obitelji za prethodnu kalendarsku godinu, a za umirovljenike - samce, 1.939,39 kuna, što je sramotno nisko, utoliko više što je linija siromaštva oko 2.085 kuna, pa bi cenzus za samca trebao iznositi barem toliko.

     SUH pozdravlja i prijedlog da se dodatna sredstva za zdrav­stveno osiguranje namaknu iz poreza na cigarete, alkohol, gorivo i sl., ali ne i prijedlog da se „otvori prostor za dodatno zdravstveno osiguranje". U Hrvatskoj su cigarete među najjeftinijima u Europ­skoj uniji, samo 56 posto prosjeka EU.

     Međutim, konstatacija ministra zdravstva Milana Kujundžića kako „tko želi više, neka plati više", neoliberalna je uzrečica koja priziva privatizaciju zdravstva i poručuje građanima da mogu umrijeti, ako ne mogu platiti kvalitetnu zdravstvenu uslugu. Po­znato je da od 2010. godine umirovljenici koji preminu u tekućoj godini imaju čak 16 posto niže mirovine. Brže umiru, dakle, siro­mašniji.