UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

VIŠNJA FORTUNA, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i za osobe s invaliditetom, Zagreb

Zašto sam osnovala stranku za najranjivije

 

     „Mišljenja sam da postoji prostor, pa usudila bih se reći i praznina u politič­kom prostoru, za stranku koja štiti inte­rese najranjivijih skupina. Upravo nas usmjerenost na starije osobe, umirovlje­nike, osobe s invaliditetom, djece s po­teškoćama u razvoju, žrtve obiteljskog nasilja, osobe u riziku od siromaštva i druge ranjive skupine razlikuje od dru­gih stranaka"

 1.Grad Zagreb je poželjna destinacija za starije oso­be zbog svojeg socijalnog modela, osobito za starije osobe. Već niz godina ste na čelu Gradskog ureda za socijalnu za­štitu i osobe s invaliditetom. Koje biste politike i programe izdvojili kao najznačajnije kad je riječ o umirovljenicima i starijim osobama? Je li moguće „preslikati" socijalni model Zagreba na ostatak Hrvatske?

     Grad Zagreb u okviru svojih ovlasti donositelj je politika usmjerenih na poboljšanje života svih svojih građana te razvija ciljane projekte s osnovnim ciljem prevencije siromaštva i socijal­ne isključenosti. Podaci iz popisne 2011. godine o 17,3% Zagrep­čana starijih od 65 godina potvrđuju predviđanja demografa o rastućem broju starijih osoba u ukupnom pučanstvu Zagreba. Važnim smatram istaknuti da je tijekom proteklih 17 godina ra­zvijena usluga pomoći u kući iznad propisanih državnih standar­da, otvorena su dva dnevna boravka pri gradskim domovima za starije osobe (uz već jedan postojeći), osnovana je Zaklada Za­jednički put, otvorena je prva stambena zajednica za samostalno stanovanje starijih osoba koji su u mogućnosti samostalno bri­nuti o sebi, poboljšani su uvjeti smještaja u gradskim domovima za starije osobe, omogućen je kontinuitet u provođenju Projekta gerontološki centri Grada Zagreba.

     Osim toga, u zadnjih godinu dana otvorili smo dva specija­lizirana odjela za osobe oboljele od Alzheimerove i drugih de­mencija, savjetovalište za neformalne njegovatelje te, svakako najvažnije za naše sugrađane, izgradili smo prema europskim standardima dom za starije osobe na Lašćini za 200 korisnika, koji je započeo s radom početkom ove godine.

     Posebno sam ponosna da je zagrebački model skrbi o stari­ma prepoznat u Hrvatskoj, ali i izvan njenih granica, o čemu svje­doči suradnja i sudjelovanje na stručnim skupovima i manifesta­cijama naših kolega iz regije.

2. Položaj starijih osoba u društvu je obilježen siro­maštvom i socijalnom nesigurnošću• Svaki treći umirovlje­nik je u riziku siromaštva i socijalne isključenosti• Koliko „zagrebačka socijalna politika" kompenzira takve rizike?

     Sukladno Odluci o starijim sugrađanima osiguravaju se nov­čane potpore poput novčane pomoći umirovljenicima, plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja korisnicima novča­ne pomoći umirovljenicima, novčane pomoći za osobne potre­be (džeparac) korisnicima domova za starije osobe, naknada za troškove stanovanja. Osiguravaju se i različite socijalne usluge kojima se doprinosi kvalitetnijem životu starijih osoba u gradu i to besplatan javni gradski prijevoz za sve s primanjima do 3.200 kn, pomoć u kući te savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća.

     U nadležnosti našeg ureda je i upravljanje domovima za sta­rije osobe koji osiguravaju usluge dnevnog boravka i stalnog smještaja, a što je od velikog značaja za građane starije životne dobi. Vodeći brigu da usluga smještaja u domovima za starije osobe bude što dostupnija, Grad Zagreb i nadalje znatnim finan­cijskim sredstvima osigurava cijene smještaja koje nisu na eko­nomskoj razini.

Zagreb je usmjeren na osiguravanje pomoći za zadovolja­vanje osnovnih životnih potreba nizom novčanih potpora, ali i socijalnih usluga. Nažalost, kako na nacionalnoj razini još uvijek nije uvedena tzv. socijalna mirovina, iako se već duže vrijeme najavljuje, starije osobe prisiljene su financijska sredstva za pre­življavanje tražiti unutar sustava socijalne skrbi putem zajamče­ne minimalne naknade, a tu je i pravo na naknadu za troškove stanovanja.

> Domovi i gerontodomaćice

3. Hrvatska ima vrlo nisku stopu obuhvaćenosti 65+ dobne skupine institucionalnim smještajem• Veliki broj sta­rijih osoba čeka mjesto u domu, jer su postojeći kapaciteti nedostatni• Koliko je domova izgrađeno za vašeg mandata i postoji li mogućnost da krene subvencioniranje privat­nih domova za starije? Prijeti li opasnost da se uvedu tzv. ekonomske cijene smještaja, odnosno da se bitno povećaju iznad prosječne zagrebačke mirovine u iznosu od 2.400,42 kune?

     Uistinu je na razini Hrvatske malen obuhvat starijih osoba za institucijski oblik skrbi. Riječ je o svega 2,38% obuhvata starije populacije. Grad Zagreb s trenutnim smještajnim kapacitetima obuhvaća 4,6% te smo sve bliže europskom standardu od 5%. Ipak, svjesni smo da na tom planu moramo još intenzivnije raditi.

U nadležnosti Grada Zagreba je 11 domova za starije osobe s ukupnim smještajnim kapacitetom za 4.000 korisnika. Daljnje aktivnosti na proširenju smještajnih kapaciteta usmjerene su na izgradnju doma u Markuševcu te neposrednoj blizini Doma za starije osobe Dubrava. Osim navedenog, u planu je kroz dvije godine osigurati specijalizirani smještaj za osobe oboljele od Alzhe- imerove i drugih demencija u svim gradskim domovima.

     Osim tzv. gradskih domova na području Zagreba je 25 pri­vatnih domova s ukupnim kapacitetom za 1.700 korisnika, 34 obiteljska doma s ukupnim kapacitetom za 540 korisnika te 2 udruge koje pružaju uslugu smještaja starijim osobama za uku­pno 63 korisnika.

     Međutim, jedan od preduvjeta za subvencioniranja troškova smještaja u privatnim domovima za starije je kategorizacija do­mova, što je u nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te još nije obavljeno.

4.Grad Zagreb posljednjih desetak godina ulaže sve više u izvaninstitucionalne oblike skrbi za starije osobe, unatoč tome što su pojedine vlade takve oblike čas uvodi­le, čas rezale. Samo neki od primjera su gerontološki centri, gerontodomačice... Hoće li Grad razvijati takve programe?

     Dugogodišnja je praksa Grada Zagreba razvoj različitih izva- ninstitucijskih usluga i servisa. Ranije spomenuta usluga pomoći u kući iznad državnog standarda obuhvaća organiziranu prehra­nu (svakodnevnu pripremu i dostava gotovog obroka), odnosno pomoć u zadovoljavanju svakodnevnih potreba, od održavanja osobne higijene, čistoće stambenog prostora, odlaska po lije­kove i sl. Pored pomoći u kući, za starije osobe koje više nisu u mogućnosti boraviti same tijekom dana dostupna je usluga bo­ravka u trajanju do 10 sati dnevno. Opisanim uslugama doprinosi se razvoju izvaninstitucijske skrbi čime se nastoji omogućiti što duži ostanak starijih osoba u vlastitom domu, a svakako posred­no smanjiti pritisak na smještaj u dom.

     Više od 7.000 korisnika godišnje svjedoči kako je Projekt ge- rontološki centri Grada Zagreba hvalevrijedan model aktivnog i zdravog starenja u lokalnoj zajednici i priznat kao zagrebački standard izvaninstitucijske skrbi o starijim osobama. Naši plano­vi usmjereni su na razvoj socijalnih usluga u širem smislu, poput organiziranja pomoći kućnog majstora, pedikera, frizera u domu starije osobe, ali i zdravstvenih usluga kroz mobilni gerontostomatološki tim.

Stranka za najranjivije skupine

5.Odnedavno ste predsjednica još jedne umirovljenič­ke stranke - Stranke međugeneracijske solidarnosti Hrvat­ske. Zašto ste se odlučili na angažman u SMSH? Po čemu je program SMS-a drukčiji od desetak drugih umirovljeničkih stranaka?

     Dana 22. prosinca 2016. osnovana je Stranka međugenera­cijske solidarnosti Hrvatske, a 31. siječnja 2017. održana je i osni­vačka skupština Gradske organizacije SMSH, a već imamo i svog saborskog zastupnika Kažimira Vardu. Za novu stranku odlučila sam se zato što četiri desetljeća živim, radim, družim se i djelu­jem s našim umirovljenicima i osobama starije životne dobi. Tako sam smatrala da to životno iskustvo, stručno znanje i dosadašnje političko djelovanje moram nastaviti i dalje i biti glas generacija koje su nas svojim radom zadužile.

     Osim toga, mišljenja sam da postoji prostor, pa usudila bih se reći i praznina u političkom prostoru, za stranku koja štiti interese najranjivijih skupina. Upravo nas usmjerenost na starije osobe, umirovljenike, osobe s invaliditetom, djece s poteškoćama u razvoju, žrtve obiteljskog nasilja, osobe u riziku od siromaštva i druge ranjive skupine razlikuje od drugih stranaka. Temeljna načela naše stranke su uzajamnost, ravnopravnost, solidarnost i pluralizam. Stranka nema ideološki predznak - ona je interesna, jer štiti interese ranjivih skupina. Razlikuje nas i sastav upravnih tijela u kojima su osobe s invaliditetom čije interese zastupamo.

Zagovaramo samozastupanje starijih osoba

6.Što biste kao predsjednica stranke poručili sami sebi kao pročelnici za socijalnu politiku grada? Što biste rado poduzeli za unaprjeđenje položaja starijih osoba?

     Kao pročelnica moram istaknuti da smo ljestvicu kvalitete provedbe socijalne politike podigli vrlo visoko. Kao predsjednica stranke, ali i kao pročelnica, uvjerena sam da prostora ima za još boljim, kvalitetnijim i dostupnijim programima socijalne politi­ke. Najveći doprinos unaprjeđenju položaja starijih osoba dolazi upravo njihovim samozastupanjem. Uključivanje starijih osoba u donošenje javnih politika kojima se djeluje na poboljšanje uvjeta života siguran je put u zadovoljavanju njihovih potreba. Također, bit ćemo snažni zagovaratelji ustrojavanja pravobranitelja za sta­rije osobe.

7.Kako surađujete s umirovljeničkim udrugama, Sin­dikatom i Maticom umirovljenika? Kakvom vidite ulogu or­ganizacija civilnog društva?

     Suradnja s udrugama nam je iznimno važna zbog toga što one predstavljaju sponu između donositelja odluka, odnosno politike i građana Zagreba. One su naš korektiv i značajan par­tner u provođenju programa i projekata koji uvelike utječu, od­nosno mijenjaju živote naših sugrađana nabolje, ali i značajan suradnik u predlaganju promjena i donošenju novih mjera, a sukladno potrebama ne samo pojedinih skupina građana nego i društva u cjelini.

     Imamo vrlo dobru suradnju sa svim udrugama, posebno s Maticom umirovljenika Grada Zagreba i Povjereništvom Sindika­ta umirovljenika Hrvatske Zagreb, koje zastupaju interese umi­rovljenika, svojih članova, građana Zagreba, ali izvrsno surađu­jem i s njihovim krovnim organizacijama.

> Za što veća prava starijih osoba

8.Gradonačelnik Bandič je nedavno najavio kako prihvaća inicijativu SUH-a za osnivanje Povjerenstva za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavnog tijela. Vje­rujete da li bi se i na taj način moglo doprinijeti kvaliteti živ­ljenja starijih u Gradu?

     S obzirom da već postoji takva praksa u nekim lokalnim sa­moupravama - npr. Istarska županija, Ludbreg, Varaždin - sma­tram kako svaka vrsta suradnje, pa tako i osnivanje povjerenstva za umirovljenike kao savjetodavnog tijela, pozitivno utječe na život umirovljenika, i to treba prihvatiti.

9.Mnogi se boje da če se život starijih osoba pogorša­ti; drugi očekuju da se starije osobe same pobrinu za svoje interese kako ne bi predstavljale teret mlađim generacija­ma. Moramo li se doista bojati sve starijeg društva?

     Ne, nikako. Moram istaknuti, a to je moje osobno i profesio­nalno mišljenje, kako starije osobe nisu (samo) teret i rashodovna strana proračuna ekonomskim rječnikom rečeno. Oni su moguć­nost i prilika, potencijal svakog društva koji trebamo iskoristiti. Kronološka dob ne znači starost već određene psihofizičke pro­mjene koje ne znače nužno funkcionalnu nesposobnost. Zala­žem se i za promoviranje rada starijih osoba, koji to žele i mogu, jer prijenos njihovog znanja i životnog iskustva ono je najdrago­cjenije što mlađe generacije mogu dobiti.

10 . U lokalne izbore idete u koaliciji sa strankom Mi­lana Bandiča, što ne iznenađuje s obzirom na njegovu izra­ženu socijalnu osjetljivost za ranjive kategorije stanovnika, pa i starije osobe. Kojim svojim zahtjevima i inicijativama ste doprinijeli programu ove koalicije?

     U Vašem pitanju je već sadržana bit naše suradnje. To je soci­jalna osjetljivost za najranjivije sugrađane. Zagreb je prepoznat kao najsocijalniji grad, a to može biti jer gradonačelnik g. Milan Bandić živi i radi već 17 godina nastojeći učiniti Zagreb gradom koji sugrađanima osigurava uvjete za kvalitetan i dostojanstven život. Upravo iz tih razloga naša se stranka odlučila na zajednič­ki izlaz na lokalne izbor sa strankom Bandić Milan 365 - Stranke rada i solidarnosti. To je najveća sigurnost da se neće zadirati u socijalna prava naših umirovljenika, starijih osoba, osoba s invali­ditetom, beskućnika, žrtava nasilja.

Razgovarala: Jasna A. Petrović

 

(8.5.2017)