UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

"BALKANSKE" OVRHE

Država zbog ovrhe mora platiti 85 tisuća eura odštete!

 Hoće li se konačno izuzeti od ovrhe jedina nekretnina i smanjiti trošak ovrhe?

 

     Europski sud za ljudska prava krajem travnja 2017. donio je odluku prema kojoj Slovenija mora platiti 85 tisu­ća eura odštete svome državljaninu jer mu je zbog duga za režije prodala kuću. Naime, Slovenija je 2012. godine deloži- rala Zorana Vaskrsića i njegovu obitelj iz njihove kuće zbog duga od 124 eura za komunalije. Vaskrsić se odlučio požaliti Europskom sudu koji je presudio kako je slovenski sud donio nepravednu pre­sudu. Slovensko ministarstvo pravosuđa još nije komentiralo slučaj. Inače, Europ­ski sud za ljudska prava je već u nekoliko navrata kaznio Sloveniju zbog nepraved­nih presuda.

Sličnu bi presudu mogla ostvariti D.P. iz Koprivnice kojoj je gradska firma pro­dala na bubanj stan zbog 1.400 kn duga za pričuvu, a da za taj dug, kako radi u Njemačkoj, nikad nije saznala.

     K.Đ. iz Bjelovara ovih dana gubi stan zbog malog duga za komunalnu nakna­du, a da je dospjela na listu stanova na dražbi, nije imala ni pojma. Pokucali joj na vrata!

Najtužnija je zapravo višestruka dis­kriminacija Splićanke Nedjeljke Kapeta- nović, čiji se slučaj već šest godina vuče sudovima i medijima, a dospio je i u Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Diskriminirana je zbog života u izvanbračnoj zajednici jer se od nje tra­ži da plati porez na stan naslijeđen od pokojnog životnog partnera Marina Mu- sinova, kao da joj je on bio slučajni po­znanik, a ne da je s njim živjela 27 godina i skrbila jer je bio kvadriplegičar. Njen suprug je stradao u prometnoj nesreći samo deset dana nakon rođenja njihova sina pa su im Split i tadašnji Zavod za mi­rovinsko osiguranje dodijelili na korište­nje stan od 45 kvadrata na Pujankama, ujedno i njihovu prvu nekretninu, koju su otkupili.

     „U rješenju o nasljeđivanju lijepo piše da sam, uz svog sina, nasljednica prvog nasljednog reda, no iz Porezne uprave tvrde da moram platiti jer sam rješenje dobila prije nego što je donesen Obi­teljski zakon kojim su prava bračnih i izvanbračnih partnera izjednačena i u poreznim stvarima. Kao da je nebitan Ustav RH koji ne radi razliku između bračnih i izvanbračnih drugova", pita se Nedjeljka

I sada ulazimo u sferu balkanskih ovr­

 

ha. Upravo je dobila rješenje Općinskog suda koji je obavještava da se dopušta predbilježba založnog prava na njezinoj nekretnini, i to u korist RH, odnosno Mi­nistarstva financija što znači da stan ide na dražbu kako bi Porezna naplatila svo­ja potraživanja, jer nije podmirila trošak od 16-tak tisuća kuna poreza na promet nekretnina.

     S mirovinom od 1.500 kuna, koja joj je jedini izvor prihoda, sada čeka očito­vanje Suda za ljudska prava u Strasbour- gu. U međuvremenu Porezna pokušava "sjesti" ovrhom na njezin račun, no zbog niskih primanja se ne uspijevaju naplati­ti, pa su je odlučili izbaciti iz stana koji će prodati na dražbi. Nadajmo se da će se zaustaviti ovo ludilo.

     Hrvatski ovršni sustav po broju sta­nova na dražbama sve više nalikuje španjolskom sustavu koji je iselio tisu­će građana iz njihovih stanova i ostavio devastirana naselja u vlasništvu banaka. Morali su promijeniti zakonski okvir, ali i normirati kako se ne dopušta deložacija iz prve i jedine nekretnine. Sličnu su bra­nu podigle i neke druge europske zemlje. Europski sud za ljudska prava postaje sve češći korektor.

     Poznat je i slučaj ovogodišnje presu­de Europskog suda kojom se ne priznaju hrvatske ovrhe izrečene od strane javnih bilježnika, te su nevaljane na cijelom teri­toriju EU, osim u Hrvatskoj."Javni bilježni­ci u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju 'vjerodostojne isprave, ne mogu se smatrati 'sudom' ni u smislu Uredbe o europskom nalogu za izvršenje ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Za rješenja o ovrsi koja oni donose stoga se u načelu ne mogu izdati potvrde o europskom ovršnom naslovu te se ne mogu priznati i izvršiti kao sudske odluke u drugim državama članicama." obrazlo­žio je Europski sud.

     Trenutno je na dražbi više od tisuću nekretnina i jednako toliko ugroženih obitelji. Izmjenama Ovršnog zakona na­javljeno je izuzimanje ovrhe nad jedinom nekretninom i povećanje dijela plaće koji izuzima iz ovrhe, no to je predizborno obećanje već dijelom prekršeno jer izuze­će jedine nekretnine od ovrhe nije pred­viđeno u prijedlogu izmjena Ovršnog za­kona koji je prošao prvo čitanje u Saboru.

 

(8.5.2017)