UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

NACIONALNE MIROVINE - Stupica protiv siromaštva

 

     Nije problem zove li se socijalna ili nacionalna, no problem je što se naziva miro­vinom, čime stvara ogromnu zabunu u javnosti, jer nije riječ o semantičkoj, već suštinskoj razlici. Riječ je o socijalnoj naknadi!

     Nacionalna mirovina bez ijednog dana radnog staža? Nije pravedno prema onima koji su svoju mirovinu zaradili teškim radom, da je netko drugi dobije bez rada", najčešći je komentar mladih i starih na brojnim internetskim forumima i Face- book stranicama. Novinari su se raspisali, a tramvaji su postali pravi debatni klubovi. Uglavnom, svi su postali stručnjaci za miro­vine i mirovinski sustav.

     Što se zapravo dogodilo? Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne po­litike uputilo je u javnu raspravu Nacrt pri­jedloga Strategije socijalne skrbi za starije osobe za razdoblje od 2017. do 2020., a ko­načni prijedlog je stavljen na javno savjeto­vanje putem interneta. U cilju 3. Strategije (Osiguranje nacionalne mirovine socijalno ugroženim starijim osobama), planira se izrada sveobuhvatne analize (sustav so­cijalne skrbi, mirovinski sustav, stanje na tržištu rada, EU praksa i dr.); utvrđivanje kriterija za obuhvat potencijalnih korisni­ka nacionalne mirovine, imovinskog i/ili dohodovnog cenzusa, te parametri za izra­čun visine nacionalne mirovine i potrebnih financijskih sredstava, te, naposljetku, us­postava zakonodavnog okvira za uvođenje instituta nacionalne mirovine. I sve to kroz sljedeće tri i pol godine, a prve bi mirovine krenule korisnicima tek 2021. godine.

     Dodajmo da je predsjednica SUH-a čla­nica radne skupine koja je oblikovala Nacrt prijedloga Strategije, te da je već na prvoj sjednici upravo ona predložila unošenje tzv. socijalne mirovine, i to na teret prora­čuna, a ne mirovinskog sustava. Takav je, naime, zajednički stav dvije najveće umi­rovljeničke udruge - Matice i Sindikata umirovljenika, dostavljen Nacionalnom vi­jeću za umirovljenike i starije osobe.

     Dakle, prema tumačenju Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike riječ je o socijalnoj potpori za hr­vatske građane starije od 65 godina, koji nisu ostvarili mirovinu, nemaju druga pri­manja, a najmanje 15 godina u kontinui­tetu prebivaju u Hrvatskoj. Ta naknada bi trebala biti niža od najniže ili minimalne mirovine onih koji su je ostvarili radom (a to je u Hrvatskoj minimalni radni staž od 15 godina), te vjerojatno podjednaka sadašnjoj zajamčenoj minimalnoj nakna­di za starije od 65 godina, koja iznosi 920 kuna, jer ne bi trebala destimulirati rad i stjecanje mirovine.

     Do sada je sve logično i razumljivo. Sada nacionalna, a prije socijalna miro­vina, uvodi se od Račanove vlade, kad je napisan prvi zakonski prijedlog (s uvjetom od 35 godina prebivanja u Hrvatskoj), te se od tada ubacuje u predizborne pro­grame i SDP-a i HDZ-a kao uobičajeni mamac. Nije problem zove li se socijalna ili nacionalna, no problem je što se naziva mirovinom, čime stvara ogromnu zabunu u javnosti. Najviše, pak, zbunjuje što se u spomenutoj Strategiji navodi kako će se „sredstva osigurati u okviru redovite dje­latnosti na poziciji Ministarstva rada i mi­rovinskog sustava (MRMS)".

     Nikako nije prihvatljivo što je u Strate­giji za realizaciju zaduženo ministarstvo za mirovine, a ne za socijalu, a još manje da bi se ta socijalna potpora financirala iz mi­rovinskog budžeta. No, to izgleda nije baš jasno ni ministru Ćoriću, koji je potvrdio da je njegovo ministarstvo već izradilo nacrt budućeg zakona, pa čak i procijenio da bi mogla iznositi 1.045 kuna?!

     A ovdje nije riječ samo o semantici, tu postoji velika suštinska razlika. „Soci­jalne naknade mogu se bolje kontrolirati i mogu se detaljnije propisati kriteriji za njih. Tu se može bolje provjeriti i imovina i prihodi korisnika, a naknade se mogu i ukinuti ako netko više ne udovoljava kri­terijima", naglasio je prof.dr.sc.Gojko Bežovan s katedre za socijalnu politiku Prav­nog fakulteta.

     Dakle, pogrešno je pitanje može li naš mirovinski sustav podnijeti nove umirov­ljenike, jer tu nije riječ o mirovini, a ne bi smjelo biti niti u okviru mirovinskog susta­va. Ako znamo da čak 46 posto hrvatskih građana starijih od 65 godina nije ostvarilo nikakvu mirovinu, dok je većina europskih zemalja ostvarila pokrivenost mirovinama od 80 do 100 posto, takva je zaštitna mjera potrebna. No, zašto je toliko ljudi bez miro­vinskih primanja, pitanje je za povjesničare i političare, jer susjedna Slovenija ima viso­ku stopu pokrivenosti.

     Institut sličan tzv. nacionalnoj miro­vini trenutno ima stotinjak država diljem svijeta kao prvi zaštitni mehanizam protiv rastućeg siromaštva starijih osoba. Prema Eurostatu u Hrvatskoj u riziku od siromaš­tva i socijalne isključenosti živi 31,9% oso­ba starijih od 65 godina. Ovisnost starijih osoba o minimalnim prihodima u mnogim je državama sve veća, te i sve veći udjel sta­rijih umirovljenika živi od državne ili uni­verzalne mirovine. Zemlje s univerzalnom temeljnom mirovinom imaju vrlo visok udjel korisnika, čak do 100 posto kao što je slučaj Danske. U zemljama u kojima se uni­verzalna mirovina plaća samo ljudima bez dovoljnih osobnih mirovina (Finska, Šved­ska), udjel je također vrlo visok, i to naro­čito za žene. Rodna nejednakost je vidljiva i u drugim tipovima minimalnih prihoda, pa je utoliko više jasno kako je to poslje­dica preniskih mirovinskih prava stečenih temeljem prekarnog ili potplaćenog rada.

     U Hrvatskoj postoje različite procjene o mogućem broju osoba u potrebi za držav­nom potporom za starost. Ako pođemo od činjenice da 19% stanovnika ima 65+ go­dina, te od podataka Eurostata da ih 46% nema mirovinu, potencijalnih korisnika bi, bez socijalnih kriterija, bilo oko 370.000. Međutim, Ministarstvo rada procjenjuje da oko 100.000 osoba starijih od 65 godina nema nikakva primanja, a samo ih 9.287 prima socijalnu pomoć. SDP je svojevre­meno mislio postaviti stroge imovinske i prihodovne kriterije, pa je njegova procje­na bila oko 20.000 korisnika. Koliko će ih biti u konačnici ovisi o brojnim socijalnim kriterijima, a s brojnošću takvih uvjeta od­nosno prepreka u ostvarivanju potpore, ra­ste obično i rizik od siromaštva. Treba paziti da takve prepreke ne destimuliraju interes za to pravo, te da potpora ne bude bitno niža od granice siromaštva, jer će se time promašiti osnovni cilj, a to je sprječavanje siromaštva.

Jasna A. Petrović

 

SOCIJALNA/NACIONALNA MIROVI­NA: Bugarska - socijalna mirovina za starije od 70 godina; Španjolska za starije od 65 godina s 10 godi­na prebivališta; Portugal - za starije od 66 godina, ali i za one koji imaju niske obiteljske ili invalidske miro­vine; Rumunjska - za starije od 60 (žene) ili 65 (muškarci); Slovenija za starije 65 s 30 godina prebiva­nja u dobi između 15 do 65 godina; Estonija -za starije od 63 s 5 godina prebivanja; Cipar - od 65. godine; Finska - od 65. godine i 3 godine prebivanja.

DRŽAVNA NAKNADE/DODATAK ZA STARIJE: Mađarska državnu naknadu za starije od dobi za umi­rovljenje; Švedska - za starije od 65 godina; Danska - dodatna novčana potpora za starije od 65 godina. SOCIJALNA/SOLIDARNA NAKNA­DA: Francuska - solidarna naknada za starije od 65 godina; Italija - za starije od 65 godina i 3 mjeseca; Velika Britanija dodatnu potporu za starije od 60 do 65 godina; Nizo­zemska dodatak za starije s nedo­voljno prihoda.

(8.5.2017)