UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SLOVENIJA: Minimalna mirovina - 500 €!

 

     Dok udjel starosne mirovine u prosječnoj neto plaći u Sloveniji iznosi 60 posto, a sada će povećanjem minimalne mirovine još i rasti, u Hrvatskoj je taj udjel 41,46 posto, bez ikakve naznake porasta!

     Slovenski parlament 25. travnja 2017. bez glasa protiv prihvatio je izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, prema kojima će umirov­ljenici s punim uvjetima za starosnu mirovinu imati mi­nimalnu mirovinu od 500 eura.

     „Cilj zakona je osigurati da minimalne starosne mi­rovine budu dovoljno visoke da siromašni umirovljenici ne trebaju tražiti od države zaštitni dodatak", obrazloži­la je vlada. Primat će je oko 45.200 umirovljenika.

     Prema podacima mirovinskog osiguranja početkom 2017. mjesečnu mirovinu manju od 500 eura primalo je 98.200 umirovljenika s propisanim radnim stažem i po­trebnim godinama života za starosnu mirovinu. Zakon je prihvaćen jednoglasno bez glasa protiv, unatoč tome što su vladin prijedlog oporbene stranke najprije ocje­njivale populističkim potezom namijenjenim privlače­nju birača u zadnjoj godini mandata sadašnje vlade. Pravo na starosnu mirovinu u Sloveniji imaju žene od 63 godine i 20 godina staža, ili od 65 godina i 15 go­dina staža odnosno 59 godina i 4 mjeseca dobi te 39 i 8 mjeseca radnog staža. Muškarci starosnu mirovinu ostva­ruju s 59 godina i 8 mjeseci odnosno s više od 65 godina i 15 godina staža.

     Slovenska prosječna neto plaća u veljači je iznosila 1.034,20 eura, a prosječna starosna mirovina 620,65 €, čime je relativna neto vrijednost mirovine (tj. njezin udjel u neto prosječnoj plaći) - 60 posto!

     Hrvatska? Nema minimalnu mirovinu, već isključivo najnižu mirovinu koja se formira na bazi godina radnog staža. Tako je najniža mirovina za starosnu mirovinu s 15 godina radnog staža samo 900 kuna, dok je za mirovinu od npr. 35 godina staža 2.100 kuna.

     I tako, dok udjel starosne mirovine u prosječnoj neto plaći u Sloveniji iznosi 60 posto, a sada će povećanjem minimalne mirovine još i rasti, u Hrvatskoj je taj udjel 41,46 posto, bez ikakve naznake porasta!

(8.5.2017)