UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

OKRUGLI STOL OSIJEK

Tko bi glasao za balkanski vašar?

  • 17.1. održan je prvi od dva okrugla stola uz potporu talijanskog sindikata umirovljenika SPI-CGIL "Zašto europski umirovljenici podržavaju EU" u Osijeku u organizaciji Udruge Sindikata umirovljenika Hrvatske Osijek.

            Okrugli stol je otvorio predsjednik Udruge Mato Obradović i pozdravio goste Renatu Bagatin i Livija Melgarija iz Sindikata umirovljenika Italije, Ivicu Završkog -  izaslanika gradonačelnika grada Osijeka Krešimira Bubala, Romana Kristića - vd. pročelnika Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo i Jasenku Rem, županijsku povjerenicu SUH-a Brodsko-posavske županije i predsjednicu Podružnice SUH-a Slavonski brod te našu Jasnu Petrović, članicu Predsjedništva GO SUH-a i članicu direkcije FERPE i predsjednicu Komiteta žena FERPE.  Nazočili su i predstavnici medija. Promotori okruglog stola bili su Renata Bagatin i Silvio Melgari i Jasna Petrović.

            Na okruglom stolu na kojem je bilo 60-tak sudionika učestvovali su predstavnici svih podružnica Osječko-baranjske županije i naši gosti i prijatelji iz Brodsko-posavskog SUH-a.

            Renata Bagatin SPI CGIL u svojoj prezentaciji uvela nas je u razloge zbog kojih je Europa počela sa povezivanjem. Počelo je 18. travnja 1951. kada je šest zemalja - Belgija, Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska – potpisalo u Parizu ugovor o uspostavi Europske zajednice za ugljen i čelik (ECSC). Razlozi su bili, spriječiti nove  ratove i osigurati četiri temeljne slobode na svom području: kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.

Nisu sve zemlje mogle postati dijelom Europske unije. Za ulazak u EU moraju biti zadovoljeni osnovni kriteriji. Mora jamčiti demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje manjina. Uspostavit održivo tržišno gospodarstvo. Te da u cijelosti prenesu u svoje zakone, prava i obveze odnosno ugrade sve što je predviđeno u zemljama članicama.

                       

            Europska unija priznaje važnu ulogu socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima i zahtijeva od Europske komisije da, kad god namjerava predložiti zakonodavstvo iz socijalnog ili radnog područja, prethodno kroz socijalni dijalog konzultira socijalne partnere. Čak i u uvjetima velike složenosti, Europska unija može obavljati svoje aktivnosti na politici EU-a koja ima za cilj razriješiti unutarnje proturječnosti i koncipirati zajednički razvojni put. Razlike su velike, te su stoga povijesni, gospodarski i kulturni interesi 27, a uskoro 28 zemalja – ako Hrvatska 22. siječnja ove godine većinski kaže DA pristupanju u Europsku uniju - često stavljani na ispit otpornosti Unije, posebice u kriznim vremenima.

            Jasna Petrović u prezentaciji uvodi nas u našu hrvatsku stvarnost. Na ideji pridruživanja Europskoj uniji, tada još EEZ-u, Hrvatska je, između ostaloga, pokrenula proces državne samostalnosti, razdruživanja s bivšom multinacionalnom državom socijalističkoga uređenja. Put do ulaska u EU je dug, 21. veljače 2003. je podnesena molba za  primanje u članstvo, a onda nakon osam godina 9. prosinca 2011. potpisan je sporazum o pristupanju Hrvatske.

            Našu pripadnost zapadnoeuropskom krugu zemalja njegujemo stoljećima i sada smo na pragu da i postanemo i formalni punopravni članovi kruga od 28 zemalja članica EU. Bojazan nekih od gubitka suvereniteta je pretjerana, naravno da ćemo prenijeti dio ustavnih ovlasti na institucije EU ali ćemo i zajednički odlučivati.

 

            Članstvo u EU sigurno donosi veću stabilnost, bolji kreditni rejting, osjećaj sigurnosti funkcioniranja dobro uređene zajednice sa utvrđenim propisima i pravilima. Članice Europske unije dijele niz temeljenih vrijednosti poput demokracije i poštivanja ljudskih prava, mira i solidarnosti, zabrane diskriminacije i borbe protiv siromaštva. Osobito su osjetljive na položaj umirovljenika i starijih osoba, njihovu socijalnu uključenost i transfer znanja i iskustva.

            Naravno da se postavlja niz pitanja kako će biti hrvatskim građanima kada uđemo u EU? U EU su uređena prava i zakonodavstvo tako da nema muljanja, zna se što je moguće, a što nije. Mi ćemo odlučivati u Hrvatskoj o svim važnim pitanjima kao što su mirovine, socijalna prava, standard življenja. EU daje samo zadane minimume kojih se treba držati. Mirovine koje su zaslužene kroz uplate u mirovinski sustav moraju biti dovoljne za normalan i spokojan život u starosti. To se mora osigurati kroz unapređenje i povećanje proizvodnje i ostvarenu produktivnost i stvaranje viška vrijednosti. Štednjom i redukcijom se ne otvaraju nova radna mjesta i ne osigurava se mirna i spokojna starost. Bogati moraju platiti socijalnu pravednost i solidarnost i biti na čelu borbe protiv siromaštva.

            Kampanja za pristupanje Europskoj uniji puna je laži i podmetanja, naročito kojekakvih isluženih političara, koji vide priliku za plasiranje svojih bolesnih ideja i sebe samih. Što znači ako referendum ne uspije, idemo u svim segmentima rada, proizvodnje, zaduživanja u balkanski vašar. To znači da smo šansu koju imamo prokockali i kročimo u neizvjesnu budućnost punu problema svih vrsta. (Mato Obradović)