UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

OKRUGLI STOL OSIJEK

Tko bi glasao za balkanski vašar?

  • 17.1. održan je prvi od dva okrugla stola uz potporu talijanskog sindikata umirovljenika SPI-CGIL "Zašto europski umirovljenici podržavaju EU" u Osijeku u organizaciji Udruge Sindikata umirovljenika Hrvatske Osijek.

            Okrugli stol je otvorio predsjednik Udruge Mato Obradović i pozdravio goste Renatu Bagatin i Livija Melgarija iz Sindikata umirovljenika Italije, Ivicu Završkog -  izaslanika gradonačelnika grada Osijeka Krešimira Bubala, Romana Kristića - vd. pročelnika Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo i Jasenku Rem, županijsku povjerenicu SUH-a Brodsko-posavske županije i predsjednicu Podružnice SUH-a Slavonski brod te našu Jasnu Petrović, članicu Predsjedništva GO SUH-a i članicu direkcije FERPE i predsjednicu Komiteta žena FERPE.  Nazočili su i predstavnici medija. Promotori okruglog stola bili su Renata Bagatin i Silvio Melgari i Jasna Petrović.

            Na okruglom stolu na kojem je bilo 60-tak sudionika učestvovali su predstavnici svih podružnica Osječko-baranjske županije i naši gosti i prijatelji iz Brodsko-posavskog SUH-a.

            Renata Bagatin SPI CGIL u svojoj prezentaciji uvela nas je u razloge zbog kojih je Europa počela sa povezivanjem. Počelo je 18. travnja 1951. kada je šest zemalja - Belgija, Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska – potpisalo u Parizu ugovor o uspostavi Europske zajednice za ugljen i čelik (ECSC). Razlozi su bili, spriječiti nove  ratove i osigurati četiri temeljne slobode na svom području: kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala.

Nisu sve zemlje mogle postati dijelom Europske unije. Za ulazak u EU moraju biti zadovoljeni osnovni kriteriji. Mora jamčiti demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje manjina. Uspostavit održivo tržišno gospodarstvo. Te da u cijelosti prenesu u svoje zakone, prava i obveze odnosno ugrade sve što je predviđeno u zemljama članicama.

                       

            Europska unija priznaje važnu ulogu socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima i zahtijeva od Europske komisije da, kad god namjerava predložiti zakonodavstvo iz socijalnog ili radnog područja, prethodno kroz socijalni dijalog konzultira socijalne partnere. Čak i u uvjetima velike složenosti, Europska unija može obavljati svoje aktivnosti na politici EU-a koja ima za cilj razriješiti unutarnje proturječnosti i koncipirati zajednički razvojni put. Razlike su velike, te su stoga povijesni, gospodarski i kulturni interesi 27, a uskoro 28 zemalja – ako Hrvatska 22. siječnja ove godine većinski kaže DA pristupanju u Europsku uniju - često stavljani na ispit otpornosti Unije, posebice u kriznim vremenima.

            Jasna Petrović u prezentaciji uvodi nas u našu hrvatsku stvarnost. Na ideji pridruživanja Europskoj uniji, tada još EEZ-u, Hrvatska je, između ostaloga, pokrenula proces državne samostalnosti, razdruživanja s bivšom multinacionalnom državom socijalističkoga uređenja. Put do ulaska u EU je dug, 21. veljače 2003. je podnesena molba za  primanje u članstvo, a onda nakon osam godina 9. prosinca 2011. potpisan je sporazum o pristupanju Hrvatske.

            Našu pripadnost zapadnoeuropskom krugu zemalja njegujemo stoljećima i sada smo na pragu da i postanemo i formalni punopravni članovi kruga od 28 zemalja članica EU. Bojazan nekih od gubitka suvereniteta je pretjerana, naravno da ćemo prenijeti dio ustavnih ovlasti na institucije EU ali ćemo i zajednički odlučivati.

 

            Članstvo u EU sigurno donosi veću stabilnost, bolji kreditni rejting, osjećaj sigurnosti funkcioniranja dobro uređene zajednice sa utvrđenim propisima i pravilima. Članice Europske unije dijele niz temeljenih vrijednosti poput demokracije i poštivanja ljudskih prava, mira i solidarnosti, zabrane diskriminacije i borbe protiv siromaštva. Osobito su osjetljive na položaj umirovljenika i starijih osoba, njihovu socijalnu uključenost i transfer znanja i iskustva.

            Naravno da se postavlja niz pitanja kako će biti hrvatskim građanima kada uđemo u EU? U EU su uređena prava i zakonodavstvo tako da nema muljanja, zna se što je moguće, a što nije. Mi ćemo odlučivati u Hrvatskoj o svim važnim pitanjima kao što su mirovine, socijalna prava, standard življenja. EU daje samo zadane minimume kojih se treba držati. Mirovine koje su zaslužene kroz uplate u mirovinski sustav moraju biti dovoljne za normalan i spokojan život u starosti. To se mora osigurati kroz unapređenje i povećanje proizvodnje i ostvarenu produktivnost i stvaranje viška vrijednosti. Štednjom i redukcijom se ne otvaraju nova radna mjesta i ne osigurava se mirna i spokojna starost. Bogati moraju platiti socijalnu pravednost i solidarnost i biti na čelu borbe protiv siromaštva.

            Kampanja za pristupanje Europskoj uniji puna je laži i podmetanja, naročito kojekakvih isluženih političara, koji vide priliku za plasiranje svojih bolesnih ideja i sebe samih. Što znači ako referendum ne uspije, idemo u svim segmentima rada, proizvodnje, zaduživanja u balkanski vašar. To znači da smo šansu koju imamo prokockali i kročimo u neizvjesnu budućnost punu problema svih vrsta. (Mato Obradović)