UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZAGREB: Novi odjel za oboljele od Alzheimerove bolesti

 

     U domu za starije osobe Maksimir 12. siječnja 2017. godine otvoren je novi odjel za smještaj osoba obo­ljelih od Alzheimerove bolesti. Odjel je otvorio gradonačelnik Milan Ban- dić, a otvorenju su nazočili pročelni­ca Gradskog ureda za socijalnu zaš­titu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna, zamjenica Romana Galić te savjetnice istog ureda, ravnateljice domova za starije osobe, predstavni­ci centara za socijalnu skrb, te udru­ga umirovljenika i starijih osoba gra­da Zagreba.

     Odjel je kapaciteta za 12 osoba za potpun smještaj u kasnijoj fazi bolesti, kad bolesnici postaju teže pokretni ili nepokretni i kada ostanak u obitelji nije moguć. Svrsishodno je namješten i organiziran kao zasebna cjelina uz sve potrebne sadržaje. Otvorenje doma pratili su pjesmom i ostali sta­novnici doma, dok su posjetitelji nakon razgledavanja odjela ostali u razgovo­ru i druženju.

     Podsjećamo kako je ovo drugi odjel brige o zdravlju i njege za osobe obo­ljele od Alzheimerove bolesti u domo­vima za starije osobe u gradu Zagrebu. Prvi odjel za oboljele u najtežem i naj­zahtjevnijem stadiju bolesti otvoren je 3. studenog 2015. godine u domu za starije osobe Medvešćak. U tom isto domu, još davne 1997. otvoren je cje­lodnevni boravaka za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti u ranoj fazi, dok su u posljednjih desetak godina usluge dnevnog boravka otvorili domo vi Sveta Ana, Sveti Josip i Peščenica za ukupno 58 korisnika. Jedan od pri­mjera dobre suradnje je ona doma Sveti Josip i udruge Plava šapa iz 2013. godine u sklopu koje je organizi­rano druženje korisnika i terapijskog psa Mone, što se pokazalo vrlo učinko­vitim.

     Alzheimerova demencija, kao ni druge demencije, od kojih sve češće obolijevaju starije osobe, za sada se ne mogu izliječiti. Može se poboljšati stanje oboljelih djelomičnom skrbi u cjelodnevnim boravcima, a osobito pomoći članovima obitelji koji skrbe u bolesnima savjetima i pružanjem psi­hološke pomoći i podrške, te kon­stantnom edukacijom i razmjenom iskustava. (Biserka Budigam)