UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ŠTO JE ODGOVORIO MINISTAR ZDRAVSTVA

Zašto starije osobe nemaju predstavnike u HZZO-u

 

     Na inicijativu za izmjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju, koju su Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika Hrvatske uputili 9. siječnja 2017. godine ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, stigao je već 17. siječnja odgovor.

     Naime, ove dvije najveće umirovljeničke udruge traže da se broj članova Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) poveća za dva člana, kako bi se uključili i predstavnici umirovljeničkih udruga, kao zastupnici i glasnogovornici 1,4 milijuna umirovljenika i drugih starijih osoba. Takva je praksa prisutna diljem Europe, pa i u susjednoj Sloveniji.

     Kako su umirovljenici i druge starije osobe najbrojnija korisnič­ka skupina osiguranika u zdravstvu, s vrlo specifičnim interesima i potrebama, sastav Upravnog vijeća bez njihovih predstavnika doista je dvojben. SUH i MUH su napomenuli da su u Republici Hrvatskoj umirovljenici jedina korisnička skupina koja je obveznik tri (3) vrste zdravstvenog doprinosa: zdravstvenog doprinosa tije­kom radnoga vijeka; dodatnog zdravstvenog doprinosa na mirovi­ne (1 i 3 posto), te zdravstvenog doprinosa na drugi dohodak, ako ga ostvaruju. Nesporno je, dakle, da je umirovljenike neophodno uključiti u zakonom propisani sastav Upravnog vijeća.

 

     Ministar je obećao da će prijedlog biti uzet u razmatranje u postupku izrade cjelovitog prijedloga Zakona o obveznom zdrav­stvenom osiguranju u drugom tromjesečju ove godine. Vjerujemo ministru.