UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Prevareni i poniženi u Trećoj dobi

 

     Jedan od najčešćih načina ekonomskog iskorištavanja sta­rijih osoba događa se kroz institut ugovora o dosmrtnom uzdržavanju te se koristi kao legalni način pljačke i zlos­tavljanja starijih osoba. Sindikat umirovljenika Hrvatske s fil­mom Prevareni i poniženi u vlastitoj produkciji, a koji je prika­zan 12. prosinca 2016. godine u HRT-ovoj emisiji Treća dob, upozorava na zlouporabu starijih osoba. Film, koji je nastao prije dvije godine, objašnjava način na koji se starije osobe ekonomski iskorištava i zlostavlja putem ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, ali i donosi niz potresnih svjedočan­stava osoba koje su davatelji uzdržavanja prevarili nakon pot­pisivanja ugovora.

     O problemima takvih ugovora u emisiji su govorile predsjed­nica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović i pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Petrović je rekla kako je film pomogao osobama koje su pre­varene da javno progovore o iskorištavanju te je istaknula ka­ko je u 2015. godini SUH zaprimio više od 2500 upita u svojem Pravnom savjetovalištu, od čega oko deset posto u vezi ugo­vora o uzdržavanju. „Ove godine se situacija stabilizirala te smo primijetili kako se sve veći broj osoba, za razliku od prije, informira prije samog potpisivanja ugovora, ali još uvijek treba puno toga učiniti“, rekla je Petrović.

     O problemima instituta dosmrtnog uzdržavanja govorila je i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je naglasila razli­ku između ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju i upozorila kako je “sklapanje ugovora o dosmrtnom uzdržava­nju rizičan pravni posao za primatelje uzdržavanja, najčešće starije osobe, te ih čini izuzetno ranjivima. Brojni su primjeri zlouporaba ovih ugovora i često starije osobe, nažalost, pre- minu brzo nakon njihovog sklapanja, u slučajevima kada se davatelji uzdržavanja ne pridržavaju svojih obveza”, rekla je Vidović i dodala kako je upravo zbog toga nužno uvesti zaš­titne mehanizme, ali i ubrzati sudske postupke koji su skupi i dugotrajni.