UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA U NOVIGRADU

Poveljom za veća prava starijih

 

     U Novigradu je 18. studenoga u hotelu Nautika održana tradicionalna godiš­nja konferencija dviju zbratimljenih umirovljeničkih organizacija - Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) i talijanskog Sindikata talijanskih umirovljenika (SPI CGIL). To je bio njihov peti susret u Istri. Tema ovogodišnje konferencije je bila Pove­lja o pravima starijih osoba i umirovljenika u Europi, koju je usvojio Izvršni odbor FERPA/ Europske federacije umirovljenika i starijih osoba. Konferenciju je otvorila Rosetta Milos, predsjednice Podružnice SUH-a Novigrad, a pozdravnu riječ u ime gradonačelnika Antea Milosa, uputio je Alen Luk. Gradonačelnik se pridružio na kraju konferencije i popričao s gostima, dajući punu podršku takvim oblicima zajedništva, utoliko više što su predstavnici oba sindikata ukazivali da se nalaze pred jed­nakim izazovima i da dijele iste probleme, iako djeluju u dvije različite države.

Prije početka konferencije Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a prikazala je video snimak hrvatske i srpske televizije od 18. studenoga 1991. u kojem se vide Vuko- varci kako izlaze iz skloništa te hodaju u koloni ulicama razrušenog grada. Pojasnila je talijanskim kolegama da se taj dan obilje­žava 25 godina od tog tragičnog događaja i zatražila da se minutom šutnje oda počast stradalima u Domovinskom i u svim ratovi­ma u prošlom stoljeću na ovom područjima. U kasnijoj raspravi mnogi su s tugom komentirali svoj doživljaj filma, te je tako Vukovar „posjetio“ Novigrad.

     Ezio Medeot, generalni tajnik SPI CGIL za regiju Friuli Venezia Giulia je naglasio kako stariji ljudi mogu itekako biti korisni svojim društvima, te da je važno da budu uključeni u društvene aktivnosti. Prvenstve­no je naglasio kako je sve više umirovljeni­ka, jer se produžuje životni vijek, ali da se umirovljenicima ne daje prilika da utječu na mehanizme u društvu kako bi mogli imati kvalitetnije usluge svi umirovljenici.

     Vladimir Buršić, potpredsjednik SUH-a i županijski povjerenik SUH-a Istre, istaknuo je da su prosječne mirovine u Hrvatskoj oko 2.000 kuna, ali da nekoliko stotina tisuća umirovljenika ostvaruje mjesečnu mirovinu koja je manja od tog prosječnog iznosa. Založio se da se uvedu minimalna i “socijal­na” mirovina.

     Rita Turati, glavna tajnica SPI CGIL Veneto, upozorila je kako je sindikalistima obje zemlje cilj boriti se za mir i protiv novih zidova i granica, ali i protiv sve većeg jaza između siromašnih i bogatih. Naglasila je kako je važno potaknuti konkretne ciljeve i staviti naglasak na akciju, te da je nakon krize glas radnika na izborima otišao u des­no i da je to jedan od razloga zašto je na američkim predsjedničkim izborima pobije­dio Trump. Također, dodala je kako je zbog krize znatno povećan broj umirovljenika koji primaju manje od 1.000 eura mjeseč­no, a što u Italiji drže da je granica siro­maštva.

Ezo Zaffalon, tajnik SPI Okrugla Venezia je upozorio kako i među ranjivima postoje još ranjiviji, a to su žene, nesposobni za samostalan život i sl. te upravo takvi moraju dobiti veću potporu. Dodao je kako rat, nasilje i zidovi ne rješavaju, već stvaraju probleme. Mirjana Dika-Dužman, predsjed­nica pulske podružnice SUH-a, podsjetila se svoga rada u ispostavi HZMO-a, a Elio Gurt- nera iz Podružnice SPI   Okruga Centar iz Trsta je naglasio kako starost nije bolest, te da je dužnost svih društava osigurati dosto­janstvenu starost. Tajnik SPI Okruga Rovigo je podsjetio kako je bratimljenje talijanskih i hrvatskih podružnica, onih iz Venera i Frizli Venezie Giulie i Istre, itekako važno jer pokazuje kako se ne treba bojati različitog, već iz njega učiti.

     Mirjana Monas, predsjednica pazinske podružnice SUH-a je obratila posebnu pozornost funkcioniranju zdravstvenog sus­tava za potrebe starijih, dajući prednost vaninstitucionalnim oblicima pomoći. Elio Nadalutti iz podružnice SPI Okrugla Manza- no Cividale iz Udina, oštro je napao financij­sku industriju i njezinu pohlepu i pozvao na borbu protiv apsolutiziranja profita.

Uglavnom, unatoč mnogim sličnostima, talijanski i hrvatski umirovljenici se po neče­mu ipak razlikuju - po mirovinama. Bilo je to vidljivo i iz završnih riječi Livija Melgarija iz Međunarodnog odjela SPI CGIL u    Rimu, iako su se i on i Jasna A. Petrović, oboje članovi direkcije FERPA-e, fokusirali na naglašavanje važnosti Povelje o pravima starijih osoba i umirovljenika. Melgari je spomenuo kako je pogrešna dilema o podje­li starih i mladih, te da upravo FERPA potiče zajedničko djelovanje u vremenu kad desni­čarska stajališta više nisu manjinska pojava. Danas su realnost siromaštvo, depresija i očaj i zato je važno ojačati FERPU i europ­ski sindikalni pokret.

     Petrović se založila da se razradi opera­tivni program za implementaciju Povelje, kako bi se konkretizirali smjernice i ciljevi, te definirali operativni zadaci u vezi minimalne mirovine, najboljeg modela indeksacije miro­vina, prevazilaženja rodnog jaza u mirovina­ma itd. Konferencija je uspješno učinila novi korak u zajedničkoj suradnji hrvatskih i tali­janskih umirovljenika.