UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PLATFORMA


Sindikata umirovljenika Hrvatske:
Načela, modeli i prava umirovljenika

Temeljem odluke Glavnog odbora Sindikata umirovljenika (SUH), Predsjedništvo GO donosi sljedećU platformu o načelima, modelima i pravima umirovljenika u Republici Hrvatskoj, kao osnovu za razgovore s parlamentarnim strankama uoči predstojećih izbora.

 

1.  Temelj mirovinskog sustava mora biti jedinstven javni i obvezatan prvi stup međugeneracijske solidarnosti, u formi obvezatnih doprinosa uplaćenih od strane poslodavaca i radnika;

2. Potrebno je izdvojiti sva posebna mirovinskih prava iz sustava/proračuna međugeneracijske solidarnosti;

3. a) Neophodan je djelotvorni nadzor te brzo sankcioniranje neplaćanja, uz kaznenu odgovornost za sve koji ne uplaćuju doprinose za mirovinskog osiguranja;

 


    b) Potrebno je razviti strategije i politike detekcije i sankcioniranja porezne avazije u privatnom sektoru - prijavom radnika na lažne minimalna plaće;

4. Tražimo utvrđivanje iznosa minimalne uplate doprinosa za punu satnicu na osnovi minimalne plaće; te ukidanje najviše osnovice za uplatu doprinosa;

5. Kao uvjet za starosno umirovljenje, uz dob i radni staža od 15 godina, treba uvesti i 40 godina mirovinskog staža osiguranja bez uvjeta dobi;

6. Potrebno je odmah provesti revalorizaciju prve aktualne vrijednosti mirovine /AVM/, na osnovi odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine, te uz eventualno obračunavanje novog duga umirovljenicima s te osnove;

7. Umanjenja za prijevremeno umirovljenje ukidaju se po stjecanju pune starosne dobi proporcionalno ostvarenom radnom stažu;

8. Hitno se deblokira usklađivanje mirovina; zaustavlja se pad realnih mirovina pravednijim usklađivanjem rasta mirovina s rastom plaća.

9. a) Tzv. "novi" umirovljenici izjednačuju se sa "starima", na način da se dodatak odmah ugradi u osnovicu mirovine (i oporezuje);

 


b) Uvodi se dodatak i za osiguranike koji su u trenutku uvođenja reforme imali između 40 i 50 godina, a opredijelili su se i za kapitaliziranu štednju u 2. stupu te izjednačuje s osnovicom;

10. Za tzv. radni staž - od 40 godina (odnosno sukcesivno za žene), uz stjecanje dobnog uvjeta, jamči se mirovina u visini od 65 posto zarađene prosječne plaće;

11. Smanjivanje rodno uvjetovanih razlika između mirovina žena i muškaraca, uvođenjem kompenzacijskih instrumenata za npr. u vidu dodatak ili pridodanog staža za obiteljsku skrb odnosno za odgoj i skrb djece;

12. Reformira se drugi mirovinski stup iz obvezatnog u dobrovoljni, uz mogućnost istupa i prijelaza u prvi stup (alternativa: privremeno suspendiranje drugog stupa);

13. Obveznici uplate u drugi mirovinski stup su, temeljem kolektivnog pregovaranja ili zakona, radnici i poslodavci;

14. U drugom i trećem stupu izjednačavaju načini izračuna za žene i muškarce, na bazi prosječne očekivane životne dobi;

15. Smanjuju se troškova upravljanja drugim stupom;

16. Uvode se predstavnika radnika i umirovljenika te poslodavaca (koji također postaju obveznici plaćanja) u nadzorna tijela fondova drugoga stupa;

17. Ne povećava se visina doprinosa u drugi stup do oporavka ekonomije i postizanja odnosa od najmanje 1 umirovljenika na 1.5 zaposlenih, a i tada ne na uštrb prvog stupa međugeneracijske solidarnosti;

18. Dobrovoljna mirovinska štednja u trećem mirovinskom stupu, ali po prijelazu na dobrovoljni – i u drugom stupu, stimulira se različitim olakšicama u korist poslodavaca i radnika, te se potiče njezino uređivanje kolektivnih ugovorima;

19. Uvode se tzv. socijalne „ mirovine“ iz javnog proračuna - za sve starije od 65 godina bez prihoda, te s propisanim imovinskim uvjetima;

20. Donji cenzus za različita mirovinska, socijalna i zdravstvena prava, te za oporezivanje mirovina utvrđuje se u visini od 60% medijana plaće, što predstavlja EU granicu za ulaz u zonu rizika od siromaštva;

21. U zdravstvenu reformu nužno je ugraditi socijalni model utemeljen na solidarnosti i financijskoj stabilnosti.zdravstvene zaštite, koji zagovara da zdravlje nije obična tržna roba, već javno dobro dostupno svima, neovisno o ekonomskom, socijalnom i inom statusu;

22. Jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite, kojom se treba rješavati do 80% zdravstvenih potreba građana, u ambulantama, radom u obiteljima i u lokalnoj zajednici, provođenjem kućnog liječenja, kućni

 

posjeta, zdravstvene njege itd. – od osobite je važnosti;

23. Osigurati dostupnost svih potrebnih lijekova te definiranje osnovnog paketa zdravstvenih usluga. Reorganizirati korištenje kapaciteta više razine zdravstvene djelatnosti i prilagoditi njihov rad pacijentima.

24. Jačanje preventive zdravlja na radu i općenito je nužno, kako bi se smanjio neshvatljivo visok udjel umirovljenika invalida koji u ukupnom broju

 

umirovljenika od 1. 207. 192 čine 27 posto.

25. Osobito je hitno uvođenje posebnih programa za dostojanstveni kraj života (palijativna skrb, hospiciji) kao sastavnoga djela sustava zdravstvene zaštite, a ne kao briga udruga civilnog društva i volontera;

26. Zaustaviti uvođenje dodatnih nameta u osiguranju zdravstvene zaštite – naknada obveznog dopunskog osiguranja i sličnih tereta, kojima se potencira jaz između siromašnih i bogatih;

27. Bitno je povećanje kapaciteta domova za starije i nemoćne osobe, te dnevnih centara i drugih oblika pomoći potrebitima, u državnom, regionalnom, privatnom i mješovitom vlasništvu, te pod istim kriterijima, financijskim davanjima i olakšicama.

Zagreb, 26.5.2011.