UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Program rada SUH-a 40+ (2016.-2020.)

  1. Očuvati prvi mirovinski javni stup, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, s elementima solidarnosti i redistributivnosti;
  2. Ograničiti rad na određeno i druge oblike nesigurnog rada jer vode raspadu mirovinskog sustava;
  3. Zamrznuti/ukinuti postojeći model drugog mirovinskog stu­pa, jer je štetan za javne financije, postojeće i buduće mi­rovine;
  4. Vratiti stopu od 20 posto za prvi mirovinski stup;
  5. Uvesti ravnomjerno plaćanje mirovinskih doprinosa od strane poslodavaca i zaposlenih;
  6. Uvesti novi model drugog mirovinskog stupa profesional­nih mirovina, s dobrovoljnom ili obveznom štednjom, uz obvezno uključivanje socijalnih partnera;
  7. Najnižu mjesečnu osnovicu za mirovinski doprinos izjed­načiti s visinom minimalne bruto plaće;
  8. Stupnjevati ili ukinuti najvišu mjesečnu osnovicu mirovin­skog doprinosa;
  9. Ojačati kaznenu odgovornost za neplaćanje doprinosa, te uvesti sustavne mjere;
  10. Državne mjere za borbu protiv siromaštva - realizacija zah­tjeva iz Peticije „Glasam protiv siromaštva starijih osoba”;
  11. Izvanredno povisiti tzv. nove mirovine koje su zakinute za još uvijek oko 19 posto zbog pogrešnog izračuna prve ak­tualne vrijednosti mirovine;
  12. Uvesti automatsko usklađivanje vrijednosti mirovina kad padnu ispod relativne vrijednosti od 40 posto (konvencija MOR-a br. 102), osobito zbog novih mirovina; ratificirati konvenciju br. 128 MOR-a (minimalni udjel 45 posto);
  13. Hitno uvesti novi model usklađivanja mirovina, za početak isključivanjem faktora švicarske formule (samo varijabilni model 100 posto - u korist boljeg indeksa - cijene ili plaće), a težiti stvaranju novog indeksa cijena samo za usklađiva­nje mirovine (hrana, komunalije, prijevoz itd.);
  14. Sve mirovine (opće, posebne, braniteljske) usklađivati po jednakom modelu;
  15. Uvesti minimalnu mirovinu, i to u visini 50 posto od mini­malne (neto, bruto) plaće;
  16. Uvesti državnu naknadu za starije osobe koje nisu ostva­rile pravo na mirovinu (tzv. socijalna mirovina);
  17. Kad se god povećava osobni odbitak za zaposlene, pro­porcionalno povećati i porezni odbitak za mirovine;
  18. Uvesti kompenzaoijske mjere za žene i muškarce za skrb o djeci, invalidima i starima;
  19. Ukinuti institut dosmrtnog uzdržavanja i bitno detaljnije propisati institut doživotnog uzdržavanja;
  20. Uvesti novi model obiteljske mirovine, npr. da se preživje­lom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijal­nim kriterijima;
  21. Ustanoviti Ured pravobranitelja za starije osobe;
  22. Uvesti obvezne savjete/vijeća za starije osobe pri Uredu Predsjednice, Vlade, te svih županija, općina i lokalnih sa­mouprava;
  23. Zadržati i razviti institut Nacionalnog vijeća za umirovljeni­ke i starije osobe;
  24. Imati predstavnike u upravnim vijećima HZMO-a i HZZO-a.
  25. Zadržati dostavu mirovina poštom za sve potrebite;
  26. Jamčiti obavijest o ovrhama/ustegama iz mirovine (banke);
  27. Promijeniti ovršni zakon zbog pojeftinjenja i pojednostav­ljenja ovršnog postupka;
  28. Onemogućiti ovrhu nad jedinom nekretninom;
  29. Onemogućiti ovršivanje iznad utvrđenog minimum za pre­življavanje (npr. iznad minimalne mirovine);
  30. Jamčiti obavijest o ovrhama/ustegama iz mirovine;
  31. Omogućiti svim kategorijama umirovljenika radni odnos te druge oblike rada;
  32. Do kraja ukinuti povlaštene mirovine, te sustav paramiro- vinskih dodataka na mirovine;
  33. Na individualnoj razini izvršiti razdjel mirovina na posebni i opći dio;
  34. Reformirati beneficirani staž;
  35. Ne uvoditi porez na nekretnine, jer bi doveo do pljačke i daljnjeg siromašenja starijih;
  36. Ukinuti dodatni zdravstveni doprinos od 1 i 3 posto;
  37. Protiv privatizacije zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bo­gate i one za siromašne;
  38. Očuvati državni sustav zdravstvenog osiguranja (dopun­sko i dodatno osiguranje);
  39. Izraditi strategiju dugoročne skrbi (palijativna skrb);
  40. Uvesti javne programe za dostojanstveni kraj života (hospiciji);
  41. Održati i razviti sustav institucionalne skrb i smještaja (državni i županijski domovi) uz pristupačne cijene; te pro­vesti kategorizaciju i specijalizaciju;
  42. Subvencionirati i smještaj u privatnim domovima;
  43. Uvesti civilni nadzor nad smještanim kapacitetima;
  44. Razviti i subvencionirati sustav vaninstitucionalne skrbi i usluga;
  45. Očuvati javni prijevoz sa subvencijama za starije osobe i umirovljenike;
  46. Dalje dopišite sami...