UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SUH PRISTUPIO MREŽI HRANE

Hrana iz smeća ili hrana u smeće

     Svi znaju da dio ljudi u Hrvatskoj gladuje i da se godišnje u smeće baca 400 tona hrane, a jedini razlog zbog čega se ta hrana ne do- nira bio je PDV, jer je bilo razrezano kako donator mora platiti PDV kao da je donaciju prodao po punoj cijeni.

Jedini koji su pokazali interes i brigu su udruge u sastavu platfor­me Mreža hrane koje su inicirale rješenje ovog gorućeg problema i djelomično uspjele.

     Mreža danas okuplja desetak nevladinih udruga iz cijele Hrvat­ske, od kojih neke imaju i socijalne samoposluge, a dugoročni cilj je uspostava transparentnog i učinkovitog nacionalnog sustava doni- ranja hrane.

Iako je u prosincu prošle godine doniranje hrane oslobođeno PDV-a, donacije proizvođača hrane i trgovačkih lanaca nisu pove­ćane. Kako bi hrana uistinu došla do najpotrebitijih, preduvjet je nastavak izgradnje i osnaživanje sustava doniranja hrane, u čemu ključnu ulogu imaju Vlada, a posebno Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo socijalne politike.

     Mreža hrane ih je i do sada javno pozivala da preuzmu zadatak izgradnje tog sustava te da, zajedno s drugim tijelima državne upra­ve i uz suradnju s civilnim društvom, nastave izvršavati taj zadatak. Imajući u vidu iznimno teške posljedice gospodarske krize kao i oz­biljnost trenutka u kojem se nalazi veliki dio najsiromašnijih i naj­ugroženijih građanki i građana Republike Hrvatske, među kojima je, nažalost, upravo najveći broj umirovljenika, Mreža nastoji u javnos­ti i pred donositeljima političkih odluka zagovarati interes društveno marginaliziranih, isključenih i ranjivih pojedinaca i skupina u društ­vu.

I druge europske zemlje vode ili su vodile sličnu bitku sa doni- ranjem hrane. Najdalje su otišli u Francuskoj, gdje je supermarketi- ma većim od 400 m2 zakonom zabranjeno bacati ili kvariti neproda­nu hranu već su obavezni potpisati donacijske ugovore s dobrotvor­nim ustanovama.

     U Hrvatskoj je od pokretanja inicijative Mreže hrane za ukida­njem PDV-a na doniranu hranu, do realizacije, prošla godina dana, pa ako sad treba čekati još godinu dana da se uspostavi nacionalni sustav doniranja hrane i onda još godinu do formiranja središnjeg posredničkog tijela.

Predstavnici Platforme Mreža hrane, Entoni Šeperić i Zoran Grozdanov 23. ožujka o.g. posjetili su SUH, a rezultat je prepozna­vanje zajedničkih interesa i potpisivanje dokumenta o programskoj suradnji.

     SUH je prihvatio sudjelovanje u zagovaračkim aktivnostima i podršci osnivanju nacionalnog sustava za doniranje hrane u Repu­blici Hrvatskoj; bit će uključen u daljnje širenje Mreže te se aktivno uključiti u oblikovanje programskih aktivnosti s ciljem suzbijanja si­romaštva među umirovljenicima; podupirat će jačanje volonterstva i međugeneracijske solidarnosti i suradnje kroz širenje postojeće mreže socijalnih samoposluga i otvaranje novih, kao i aktivno uklju­čivanje starijih osoba i korištenje njihovih korisnih društvenih znanja i vještina, kao i profesionalnih iskustava u razvoju zajedničkih aktiv­nosti Mreže hrane.

     SUH i Mreža će raditi i na osmišljavanju i provođenje zajedničkih akcija i programa edukacije i osvještavanja starijih osoba i um­irovljenika o problemima vezanim uz njihov potrošačka prava, po­moć u edukaciji i osvještavanju problema bacanja hrane, kao i dru­gih oblika praktične suradnje.

     Predsjedništvo SUH-a je na 29. sjednici održanoj 24. ožujka o.g. prihvatilo programsku suradnju i donijelo odluku da se s Mrežom hrane potpiše sporazum o suradnji.

(Mirjana Pavačić-Penđer)