UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Hrvatska stranka umirovljenika: SUH podržava veći dio predizbornih zahtjeva

     Pred tridesetak SUH-ovaca 15. listo­pada u Radničkom domu „gostovali" su čelnici Hrvatske stranke umirovljenika, članovi SDP-ove koalicije Hrvatska raste, i to predsjednik Silvano Hrelja, dosadaš­nji šef zastupničkog kluba HSU-a Željko Šemper i glasnogovornik Jurica Galešić. Hrelja je upozorio na dugu povijest surad­nje Sindikata umirovljenika i HSU-a, te mnogo zajedničkih postignuća u borbi za prava umirovljenika. U prezentaciji pro­grama HSU-a za parlamentarne izbore ove godine, Hrelja je pobrojao 16 točaka, na koje se predsjednica SUH-a Jasna Petrović javno očitovala, izrazivši stajališ­ta i prijedloge SUH-a.

     Dodatni zdravstveni doprinos: SUH se već godinama također zalaže za ukidanje instituta dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike, koji bi u cijelosti trebalo ukinuti, i stopu od jedan posto i stopu od tri posto, pa je HSU zamoljen da tako formu­lira svoj prijedlog, jer bi ostavljanje dodat­nog doprinosa za zdravstveno osiguranje moglo biti aktivirano od neke buduće vlade i za one s nižim mirovinama.

     HRT pristojba: Glede smanjenja HRT pristojbe, koja je doista za umirovljenike preveliki teret, držimo da nije najvažnije socijalno ugroženim umirovljenicima sma­njiti pretplatu, već u cijelosti povećati miro­vine. SUH podržava i da udovac ili udovi­ca imaju, uz svoju mirovinu, pravo i na dio mirovine svoga preminulog partnera, a ne­ma ništa protiv da se i na nacionalnoj razi­ni uvede božićnica dodatnim sredstvima od poslodavaca (iz sredstava koja bi se namirila plaćanjem poreza na regrese za­poslenima).

     Drugi mirovinski stup: Hrelja, međutim, nije znao kako odgovoriti na pitanje pred­sjednice SUH-a zbog čega je u ime svoje stranke naglo i bez obrazloženja promije­nio stajalište spram drugog mirovinskog stupa, za koji sada ne traži zamrzavanje ili ukidanje, već da ga treba „u većoj mjeri staviti u funkciju razvoja gospodarstva i smanjenja javnog duga“. Petrović i pred­sjednik SUH-ova Odbora za mirovinska prava i sustav Ivo Marjanović vrlo su de­taljno objasnili argumente za transformaci­ju drugog stupa u dobrovoljni, ali ne oduzi­manjem iz prvog mirovinskog stupa među- generacijske solidarnosti. Tu, na žalost SUH i HSU imaju krajnje suprotstavljena stajališta, utoliko više što je i sam čelnik HSU-a donedavno zagovarao stajalište o zamrzavanju i štetnosti takvog stupa.

     Deklarativne stavke: Unatoč (pre)više načelnih i deklarativnih programskih stav­ki, poput „unapređenja dostupnosti zdrav­stvene zaštite", ratifikacije (revidirane) So­cijalne povelje Vijeća Europe, „decentrali­zacije socijalne skrbi s povećanjem kapa­citeta ustanova socijalne skrbi“ i usvajanja Deklaracije o neotuđivim pravima um­irovljenika u Hrvatskom saboru, program HSU-a ima još i konkretnijih elemenata.

     Naknada za starost: SUH je ocijenio ka­ko je zasigurno potrebno građanima stari­jima od 65 godina bez radnog staža osigu­rati „socijalnu naknadu“ na teret sredstava socijalne skrbi, ali se zalaže za model drž­avne naknade za starije od 65 godina koji nisu stekli uvjete za mirovinu, i to iz držav­nog proračuna. Isto, ali različito. SUH se, k tome, zalaže i za uvođenje minimalne mi­rovine koja bi iznosila 50 posto minimalne plaće, što HSU ne drži dijelom mirovin­skog, već socijalnog sustava.

     Pravobranitelj za starije osobe: SUH se također zalaže za uvođenje instituta pra­vobranitelja za umirovljenike i starije oso­be, a prihvaća i da se vlasništvo nad do­movina umirovljenika prenese sa države na županije kao osnivače, ali uz uvjet da im se zakonom zabrani prenamjena (u npr. hotele). Prihvaća i redistributivnu mjeru da se osobama koje koriste rodiljni ili roditelj­ski dopust kod izračuna mirovine za to raz­doblje uzima prosjek plaće svih ostalih go­dina. HSU naglašava da je to mjera za že­ne, međutim SUH drži da treba biti i za očeve koji koriste roditeljski dopust.

     Dodatak na mirovinu: Prihvatljivo je i omogućiti prigodom umirovljenja pravo na dio dodatka od 27 posto razmjeran stažu onima koji sada štede u drugom mirovin­skom stupu, ali SUH drži daleko boljim svim dopustiti prijelaz u prvi stup kako su to učinile Poljska, Slovačka i Češka, jer je politički neshvatljivo da se tjera ljude s pla­ćama nižima od tisuću eura ulagati u drugi stup, kad to naprosto nije isplativo i imat će puno niže mirovine nego u prvom stu­pu.

     Royalovi korisnici: Na posljetku, SUH podržava programsko stajalište HSU-a da je država suodgovorna za sudbinu korisni­ka Royalovog modela dokupa mirovine, ali ne i s time da se prihvati njegove korisnike u mirovinski sustav RH, već da se nađe rješenje kroz druge modele.

Čega nema?

     SUH u ovom programu nije prepoznao nekoliko važnih prioriteta, a to je na prvom mjestu transformacija obvezatnog drugog stupa u dobrovoljni i to nikako na teret do­prinosa iz prvog mirovinskog stupa. Refor­ma mirovinskog sustava je potrebna, no HSU se ne hvata u koštac s takvim pita­njem.

     Drugo, HSU nije nigdje spomenuo pro­blem naglog siromašenja umirovljenika i starijih osoba, gdje je danas više od treći­ne njih u kategoriji siromašnih i socijalno isključenih. Nikakve mjere se ne prepoz­naju u predizbornom programu koje bi pre- venirale ili zaustavile siromašenje, osim tzv. socijalne naknade.

     Treće, HSU ne spominje potrebu pro­nalaženja boljeg modela usklađivanja mi­rovina, jer je postojeći doveo do toga da su u posljednje dvije godine usklađene za sa­mo 5 kuna.

     SUH-ovci su ocijenili razgovore kvalitet­nim i dvosmjernim promišljanjem moguć­nosti poboljšanja prava standarda za um­irovljenike i starije osobe, te očekuju nas­tavak suradnje s ovom parlamentarnom strankom s kojom dijele sjećanja na zajed­ničku borbu i postignuća.