UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 Zaustaviti socijalnu recesiju 

     Sedmi kongres Ferpe/Europ- ske federacije umirovljenika i sta­rijih osoba održan je od 9.-11. ruj­na u Budimpešti, a Sindikat um­irovljenika Hrvatske, jednu od najstarijih članica te europske or­ganizacije, predstavljali su pred­sjednica Jasna A. Petrović i pot­predsjednik Vladimir Buršić. Za govornicom se izmijenilo tristoti­njak delegata razotkrivajući istinu o položaju umirovljenika, te su promišljali rješenja. 

     Skup su pozdravili Katalin No­vak, mađarska državna tajnica odgovorna za mlade i obitelj, ujedno i potpredsjednica Vijeća za starije građane, koja je prezen­tirajući politiku spram starijih, posredno odgovorila kako to da je Mađarska EU zemlja koja ima sa­mo 5 posto siromašnih u skupini starijih od 65 godina, dok ih je npr. u Hrvatskoj čak 25 posto. Mađarske kolege su u funkciji do­maćina iskoristili priliku prikazati svoj sustav skrbi, nakon čega je uslijedio izvještaj generalnog taj­nika Ferpe na odlasku, Bruna Costantinija, o aktivnostima. 

     Aktivni i umirovljeni radnici - ujedinjeni 

     Četiri godine aktivnosti su se fokusirale na posljedice recesije i narušavanje socijalnih prava svih građana Europe. Ferpa je poku­šala pokrenuti tzv. narodnu inici­jativu za prikupljanje više od mili­jun potpisa temeljem kojih bi se zatražilo donošenje direktive i po­litika o dugoročnost skrbi. Na ža­lost, Europska komisija je odbila tu inicijativu, navodno iz pravno- formalnih razloga. Costantini od­lazi zadovoljan radom, ali ne i postignutim, osobito uz odnosima s ETUC/Europskom sindikalnom konfederacijom. 

     Cara Cantone, donedavna predsjednica talijanskog sindikata umirovljenika SPI-CGIL koji ima tri milijuna članova, predstavila se kao kandidatkinja za generalnu tajnicu Ferpe strateški program. Na prvom se mjestu našla potre­ba za snažnijim povezivanjem Ferpe „jer socijalni i ekonomski faktori poput starenja populacije te željeno blagostanje u Europi ujedinjuju u borbi aktivne i um­irovljene radnike, mlade i stare, u bliskom partnerstvu sa sindikal­nim inicijativama za oživotvorenje Europskog socijalnog modela.“ Obratila se nazočnom budućem generalnom tajniku Europske sin­dikalne konfederacije s provoka­tivnim pozivom da ne podcijeni značenje pitanja koje artikulira Ferpa. 

     Hoćemo bolju Europu za umirovljenike 

     „Ne možemo dopustiti da 70 godina mira i težak rad na gradnji ujedinjenih zemalja Europe pro­padne zbog nekapacitiranost ak­tualnih europskih i nacionalnih vlasti da izgrade novi plan zajed­ništva temeljen na solidarnosti" - naglasila je Cantone. Zato, ocje­njuje, treba što prije ići na dopune europskog Ustava, gdje bi se transparentno definirala prava njezinih građana: pravila i vrijed­nost, prava i obveze, solidarnost i jednakopravnost, sloboda i demo­kracija. Od Europe očekuje isto- treni odgovor na taj iznimni iza­zov. Ferpa će stoga raditi na po­velji prava za starije osobe, koja bi trebala pomoći da dobijemo bolju Europu za tu ranjivu skupi­nu. Europu kvalitetnog zdravstva, dobrih javnih servisa, adekvatnih mirovina, zaštite od siromaštva, socijalnog blagostanja. S tim cil­jem Ferpa mora krenuti snažnije u dva pravca: prema Europskoj sin­dikalnoj konfederaciji, ali i prema svim nacionalnim sindikalnim centralama koje moraju poricati i vrednovati svoje sindikate um­irovljenika. 

     Stoga je Cantone zaključila ka­ko to znači zahtjev za punim priz­nanjem Ferpe unutar europskog sindikalnog pokreta, osnivanje sindikata umirovljenika u svima zemljama gdje to još nije učinje­no, te graditi savezništva um­irovljenih i aktivnih radnika za do­brobit svih. A da bi to uspjela, i Ferpa mora sebe mijenjati, te oja­čati i statutarno i demokratski. 

     Za punu integraciju u ETUC 

     Luca Visentini, novi generalni tajnik ETUC/Europske sindikalne federacije dijelom je oduševio de­legate na Kongresu, a dijelom ih zabrinuo. Suglasni su s njegovom tvrdnjom kako se Europa ne suo­čava samo s ekonomskom i soci­jalnom krizom, već i s kulturnom i demokratskom. Pozdravili su i njegovu izjavu kako ETUC treba u potpunosti integrirati Ferpu, no podsjetio je da većina članica nije čak prihvatila da predstavnici sin­dikalnih sekcija mladih dobiju pu­no pravo glasa, kao što su to pos­tigle žene, pa će biti otpora i pu­nom statusu Ferpe. Takva izjava, kao i pitanje da li sve sindikalne središnjice plaćaju Ferpi članari­nu i za umirovljene članove nacio­nalnih sindikata umirovljenika, izazvala je glasno romorenje u dvorani. 

     Nakon burnih rasprava za službenom govornicom, ali još vi­še u kuloarima, trodnevni rad kon­gresa je priveden kraju usvaja­njem strateške Rezolucije „Dina­mički sindikati posvećeni osigura­nju prava na život i starenje s dostojanstvom“. 

     U poglavlju „Za bolju Europu za starije" naglašava se kako sto­tinu milijuna Europljana živi u si­romaštvu i s niskom kvalitetom ži­vota, i to kao posljedicu tome što su vlade članice uvele mjere šted­nje i započele rezati socijalne bu­džete, što su zaboravile da su umirovljeni i stariji ljudi dali iznim­no vrijedne doprinose društve­nom, građanskom, kulturnom i ekonomskom životu Europe. 

     Pogrešan fokus europskih vlada 

     „Uslijed mjera štednje došlo je do katastrofalnog porasta neza­poslenosti mladih, ali i starih, a zbog podizanja dobi za umirovlje­nje mnogi su izloženi riziku da na nesigurnom tržištu ostanu bez posla i prihoda sve do stjecanja prava na mirovinu. Strategija štednje ima negativne posljedice na politike zdravstvene zašite /poskupljenje usluga, smanjen broj bolničkih kreveta i osoblja), pa osiromašeni stari ljudi sve češ­će ne mogu platiti potrebnu pre­ventivnu i primarnu zaštitu. Pro­gres nije samo zaustavljen, već idemo unatrag. Mirovine su u ne­kim zemljama smanjenje, režu se sva socijalna davanja, te se po­goršavaju životni uvjeti starijih osoba s nižim prihodima. K tome, rast siromaštva i smanjivanje drž­avne potpore jačaju osjećaj mar- ginalizacije.“ - naglašava se u Re­zoluciji. 

     Ferpa optužuje kako je fokus europskih vlada usmjeren na re­zanje javnih deficita i pokrivanje gubitaka javnog sektora, a poslje­dice takvih politika štednje su ras­tuće nejednakosti, strukturalna nezaposlenosti, jačanje populis­tičkih pokreta i ljudske patnje Ferpa, kao snažan i djelotvo­ran europski sindikat unatoč iza­zovnom okruženju, nakon 22 go­dine postojanja još uvijek nije postigla puno priznanje unutar ETUC-a, posebno što se tiče pra­va na glas, te će to biti jedan od prioriteta. Pri tom se bilježi kako Europska komisija i Parlament sve više priznaju djelovanje ove organizacije koja igra ključnu ulo­gu u europskom civilnom društvu, kako zbog četrdeset članica iz 21 zemlje, tako i svojom borbenošću i pripadnošću sindikalnom pokre­tu. 

Protiv privatizacije sustava socijalne sigurnosti 

     Ferpa se, naglašava se u Re­zoluciji, bori i protiv euroskepticiz- ma, te želi Europu koja približava ljude i ujedinjuje ih, Europu soli­darnosti za sve dobne skupine i grupe. Prioriteti Ferpe su stvara­nje nove Europe koja će označiti kraj monopola financijskih tržišta; zajednice s visokokvalitetnim i dostupnim javnim servisima; Fer- pa traži da se starijima omogući život u dostojanstvu i pravo aktiv­nog sudjelovanja u društvenom životu gdje i dalje mogu davati svoj doprinos. 

     Najvažnije je donijeti ambicioz­niju europsku socijalnu politiku, posebno stoga što 120 milijuna Europljana živi u riziku od siro­maštva. Izgleda da je Strategija Europa 2020 zaboravljena, iako je postavila važne ciljeve. Stoga hit­no treba podići mirovine kako bi ojačala potrošačka moć um­irovljenika i time potpomogao po­ticaj oporavku europskih nacio­nalnih ekonomija. 

     Ferpa je oštro protiv privatiza­cije socijalne sigurnosti i špekula- tivnih rizika te smatra kako zastra­šujući trend privatizacije socijalne sigurnosti vodi stvaranju različitih razina ponuda za bogate i za siro­mašne, a ne sustava kreiranog na osnovu potreba pojedinca. 

     Rezanje mirovina - rizik siro­maštva 

     Rizik siromaštva pojačavaju različiti faktori, a i podizanje dobi za umirovljenje unatoč sve češ­ćem prekarnom radu, te iako je jasno da jedno i drugo ne idu za­jedno. Postroženi kriteriji za stje­canje prava na mirovinu također vode siromaštvu, a rastuća frag­mentacija radne karijera i propust da se u mirovinama u obzir uzi­maju prekidi karijere zbog podiza­nja djeteta, ugrožavaju osobito žene. 

     Zamrzavanje ili čak rezanje mi­rovina, uz istodobni porast cijena stanovanja, energenata i komu­nalnih troškova, također pojača­vaju rizik siromašenja. Naročito je važno zaštititi one koji su izgubili pokretnost i nezavisnost i ovise o različitim, često skupim, sustavi­ma dugoročne skrbi, te zaustaviti jačanje da se taj teret usmjerava na obitelj, jer to mora biti i ostati društvena odgovornost. 

     Stari izvan javne skrbi osjećaju se često osamljeni, napušteni, za­nemareni i čak zlostavljani. Po­rast nasilja i iskorištavanja starijih je danas svakodnevna pojava. 

     Ferpa traži da se zaustavi so­cijalna recesija, ključna je poruka Rezolucije. A kraju VII. Kongresa izglasane su i Rezolucija i nova generalna tajnica Carla Cantone. Sve u vjeri snažnijeg pritiska na europske vladajuće strukture i bo­ljeg života za starije. Ta bolja Eu­ropa trebala bi donijeti odluku i o zajedničkoj minimalnoj plaći, ali i zajedničkoj minimalnoj mirovini, ma koliko to zvučalo u ovom tre­nutku neostvarivo ili čak revolu­cionarno. (J. A. Petrović)

 

 

Hrvatski delegati s novoizabranom generalnom tajnicom Carlom Cantone i bivšim predsjednikom Ferpe Wernerom Thumom