UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE 

Podrška umirovljenika zdravstvenoj reformi 

 

     Na 19. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koja se održala 19. lipnja 2015. godine u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, na dnevnom redu je bio Nacrt prijedloga Zakona o obveznom zdravstvenom osigura­nju i Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na neuobičajenoj popodnev­noj sjednici uoči vikenda, kojom je predsjedavao ministar Mirando Mrsić, ministar zdravlja Siniša Varga i ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec detaljno su prezentirali predložene izmjene u dva temeljna zdravstvena zakona. 

     Uoči same sjednice predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović prisutnim je člano­vima Vijeća podijelila najnoviji broj Glasa umirovljenika u kojemu je SUH objavio 20 javnih pitanja za ministra, a k tome i 12 stajališta koja je Predsjedništvo SUH­a zauzelo na sjednici 18. lipnja 2015. SUH je pozdravio koncept jačanja domova zdravlja u koje bi se uvele i usluge liječnika specijalista te omogućilo ljudima sta­rije životne dobi dostupnost što većeg broja zdravstvenih usluga blizu svog doma. 

     Nadalje, SUH se ne protivi koncesijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uz uvjet da osiguravanja pune zemljovidne pokrivenosti uslugama primarne zdrav­stvene zaštite. Podržava se razvoj koncepta dnevne bolnice, kao i proširenje pa­lijativne skrbi. Potrebnim se drži i uvođenje specijalizacije bolnica te njihove funkcionalne integracije. Međutim, izražena je zabrinutost zbog zadržavanja sus­tava paralelnog rada liječnika u javnom i privatnom sektoru, kao i opasnosti pod­jele zdravstva na ono s kvalitetnijim pravima za bogate, te rudimentarno za siro­mašne (što se već sada prepoznaje po boji zubne plombe, jer za bijele treba do­platiti). 

     Temeljni pristup SUH-a odnosi se na potrebu očuvanja javnog zdravstva bez poskupljenja npr. dopunskog osiguranja ili smanjivanja tzv. zdravstvene košarice. Završno, nazočnima je upućen zahtjev da predstavnici umirovljenika i starijih oso­ba uđu u Upravno vijeće HZZO-a jer predstavljaju oko 19 posto stanovništva. Na­kon strpljivih i detaljnijih odgovora, predstavnici umirovljeničkih udruga su podrž­ali koncept zdravstvene reforme. 

     Predstavnica SUH-a je završno zatražila „pod razno“ - hitno pokretanje postup­ka izvanrednog usklađivanja mirovina, zbog naglog siromašenja starijih i opada­nja kupovne vrijednosti mirovina. Ministar Mrsić nije pokazao osobiti interes za to pitanje, a niti empatiju spram siromašnih umirovljenika čije bi interese trebao šti­titi. Izrazio je tek nadu da će se nakon godine dana mirovine možda usklađivati redovitim putem.