UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

U fokusu: Zdravstvene reforme

Pogreb Andrije Štampara? Ili procvat zdravstvenih prava i mogućnosti?

  •      Jamčite li da se javno zdravstvo izgrađeno novcima građana neće pretvoriti u privatno, nalik poznatom primjeru privatizacije društvenih poduzeća?

Sindikat umirovljenika Hrvatske proučio je tri predložena zdravstvena zakona - Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zako­n o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakon o dobro­voljnom zdravstvenom osiguranju. Iako naizgled postoje rješenja koja bi mogla donijeti poboljšanja u zdravstvena prava umirovljenika i starijih osoba, ostaju brojna otvore­na pitanja.

     Jačanje uloge domova zdravlja u koje bi se uvele i uslu­ge liječnika specijalista i omogućilo ljudima starije životne dobi da se njihovom mjestu boravka približe sve zdrav­stvene usluge, dijagnostičke i terapeutske, svakako bi bio koristan smjer. No, ostaju brojna pitanja na koja se očeku­ju transparentni odgovori predlagača. Zabrinjava moguć­nost totalne privatizacije zdravstva, poticanje razvoja du- alnog modela u kojemu javno zdravstvo gubi bitku, kao i smanjivanje prava osiguranika, osobito siromašnih i ranji­vih skupina, poput umirovljenika.

     Javno postavljamo pitanja u nadi da ćemo na hitnoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije oso­be - dobiti i odgovore.Hoće li mogućnost osnivanja stacionara u ustanovama za kućnu njegu dovesti do smanjenja nadzora nad skrbi o paci­jentima?

 

                                                 SINDIKAT UMIROVLJENIKA JAVNO PITA: 

 

1. Zašto se prijedlozi i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju donose po hitnom postupku?

2. Da li točno da se ovim zakonima nastoji zaštititi javno zdrav­stvo, a ne provesti nova ili totalna privatizacija?

3. Hoće li doista pacijentima biti omogućeno dobivanje speci­jalističkih usluga u domovima zdravlja, gdje će im biti dos­tupnije, pa neće morati putovati do udaljenih bolnica i biti stavljeni na liste čekanja? To bi, navodno, rasteretilo bolni­ce, smanjilo liste čekanja i donijelo uštede za cijeli sustav zdravstva?

4. Hoće li se povećati udio koji Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) plaća privatnim zdravstvenim ustanova­ma u ukupnom budžetu, a koji sada iznosi samo 2-4 posto?

5. Zašto se ukida dosadašnje ograničenje od maksimalno 30 posto udjela koncesionara u domovima zdravlja, te prepuš­tate županijama samostalnu odluku o broju koncesionara?

6. Ako je takvo ograničenje funkcioniralo, kako onda da je već 75 posto ordinacija u 4 osnovne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (opća praksa, pedijatrija, ginekologija, stomatologija) u koncesiji?

7. Kako tumačite da su prošle godine liječnici koncesionari obavili više preventivnih i drugih pregleda, bez slanja paci­jenata u bolnice?

8. Na koji bi način novim zakonom domovi zdravlja doista pos­tali koordinatorima za zdravlje u zajednici, povezujući sve sudionike u zdravstvenom sustavu kako bi pacijent bio pra­vodobno i kvalitetno zbrinut, bilo da se radi o liječenju kod obiteljskog liječnika, bolnici, provođenju postupaka u domu pacijenta od strane patronažne sestre, njege ili fizioterapeu­ta, ili provođenju preventive, savjetovanja i koordinacije s ostalim resorima poput škola, vrtića, domova umirovljenika i socijalnih službi?

9. Predviđa li se rad privatnih bolnica? Neće li to s vreme­nom potaknuti socijalne nejednakosti u zdravstvu, što bi posebno ugrozilo siromašne umirovljenike? Može li se zdravstvo privatizirati, a da se to ne odrazi negativno na zdravlje građana?

10. Hoćete li uvesti rad u smjenama u svim javnim zdravstve­nim ustanovama ili samo „plus“ inicijative?

11. Hoće li mogućnost osnivanja stacionara u ustanovama za kućnu njegu dovesti do smanjenja nadzora nad skrbi o paci­jentima?

12. Neće li koncesijama prestati interes za ruralna područja, pa će se time ugroziti seosko stanovništvo? Tvrdite li da će HZZO i dalje za područja s manjim brojem stanovnika izdva­jati dodatna sredstva kako bi liječnik na takvom području mogao ostvariti prihod tzv. standardnog tima?

13.Obično u slučajevima kad privatnici obavljaju poslove jav­nog zdravstva raste opasnost od nepotrebne zdravstvene potrošnje, korupcije i pojave negativnih zdravstvenih ciljeva. Kako ćete to spriječiti?

14.Zakonskim prijedlogom određuju se odgovorne osobe zdravstvenih ustanova (direktor, zamjenik direktora, poslov­ni direktor, medicinski direktor, pomoćnik direktora) te se propisuju uvjeti njihova imenovanja. Neće li se time umnož­iti broj radnih mjesta po položaju?

15. Na navedene položaje ne mogu biti imenovane osobe koje su osnivači zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti, odnosno koje samostal­no obavljaju privatnu praksu ili pružaju zdravstvene usluge izvan ustanove u kojoj su zaposleni. Mislite li s time stvarno dokinuti isprepletenost privatnog i javnog zdravstva na cr­no?

16.Hoće li transparentnije propisivanje i kontrola dopunskog rada liječnika, odnosno obavljanje privatne prakse izvan re­dovnog radnog vremena u javnoj zdravstvenoj ustanovi biti konačno riješeno i kako? Nije li ovo zapravo petrifikacija dvojnog rada liječnika, u javnom i privatnom zdravstvu?

17. Postoji li opasnost da se osnivanjem društava od strane HZZO-a polako privatizira npr. i dopunsko zdravstveno osi­guranje i time ugroze zdravstvena ljudska prava starijih oso­ba?

18. Jamčite li da se neće uvoditi nove ili povećavati stare parti­cipacije? Ili smanjiti „košarica”?

19. Jamčite li da se dopunsko osiguranje za starije neće dodat­no tržišno oblikovati te povisiti iznad 70 kuna?

20. Jamčite li da se javno zdravstvo izgrađeno novcima gra­đana neće pretvoriti u privatno, nalik poznatom primjeru privatizacije društvenih poduzeća?