UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PODODBOR ZA ZDRAVSTVO SUH-a:

SUH podržava izlazak zdravstvene kune iz državne riznice

Pododbor za zdravstvo SUH-a, održan 4. studenoga, na dnevnom je redu imao važne točke te se očitovao o pitanjima koja su 6. studenoga prezentirana na 17. sjednici Predsjedništva SUH-a, te su o njima zauzeta stajališta. Dr. Peter Brinar, predsjednik Pododbora, te član dr. Nikola Mandić priredili su i pisana razmišljanja, što omogućilo ostalim članovima, dr. Vlasti Vučevac, dr. Vladimiru Šalamonu, te potpredsjednice SUH-a Biserki Budigam, još kvalitetniju raspravu.

U žiži interesa našao se izlaz HZZO-a iz državne riznice i tu nije bilo dvojbe. Kako je objasnio Brinar, do 2008. novac od zdravstvenog doprinosa bio je na računu HZZO-a. No, zbog manjka u državnoj riznici odlučeno je da se oko 22 milijarde kuna zadrže u riznici zbog „ krpanja“ rupa za razne izdatke, pa se tako novac namijenjen liječenju bolesnika i struci trošio i za nemedicinske namjene. K tome na teretu HZZO-a je i dio izdvajanja i sfere socijalne i mirovinske skrbi, pa je deficit zdravstva postajao se izraženiji, nanoseći štetne posljedice po osiguranike nepružanjem optimalne i pravovremene zdravstvene usluge. Vraćanjem zdravstvene kune u zdravstveni fond zdravstvena će se potrošnja učiniti transparentnijom, a HZZO odgovornijim. Stoga je prijedlog Pododbora u potpunosti prihvaćen i od strane Predsjedništva SUH-a, te će se podrška izlasku HZZO-a iz državne riznice i javno podržavati.

Drugo je pitanje također u središtu zanimanja javnosti i odnosi se na pravo zdravstvenih kadrova na priziv savjesti.Odbijanje sve više liječnika da obavljaju pobačaje, nakon što su desetljećima ti isti vršili pobačaje sukladno zakonu, nezakonito je i blasfemično – naglasio je Brinar te zaključio kako pobačaj mora biti obavljan u javnim bolnicama  te priziv savjesti nije i ne može biti razlogom za kršenje zakona i prava čovjek. Predsjedništvo SUH-a je prihvatilo takvo stajalište, naglasivši da priziv savjesti ne može biti prihvaćen kao razlog nečinjenja ni jedne zdravstvene usluge, jer sutra netko može odbiti dati transfuziju ili bilo koju drugu zdravstvenu uslugu, a što je onda od interesa za svakog osiguranika.

Kad je pak riječ o outsourcingu u zdravstvu, Pododbor je mnijenja kako je opravdano sve usluge izvan uže zdravstvene djelatnosti „preseliti“ drugim trgovačkim društvima, jer bi se tako ostvarile bitne uštede. - U bolnicama treba zapošljavati tek  minimalni i nužni broj nemedicinskog kadra (pravnici, činovnici, obrtnici, kuhari i čistačice itd.), a trenutno u zdravstvenoj djelatnosti kod nas radi oko 30 posto nezdravstvenog kadra, dok je u EU prosjek najviše do 15 posto.

Pododbor je izrazio i podršku Sindikatu liječnika, osuđujući nepriznavanje njihove reprezentativnosti, te držeći kako je svaki socijalni dijalog bez njihovog sudjelovanja insuficijentan. Najposlije, Pododbor je razmotrio i šira društvena pitanja poput funkcioniranja Crvenog križa, očuvanja Hrvatske poštanske banke kao jedine hrvatske banke itd.