UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PRIHVAĆENA  INICIJATIVA SUH-a: Povećan neoporezivi dio mirovine!

Vlada je uputila u hitnu proceduru Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, kojim se neoporezivi dio mirovine od 1. prosinca 2014. povećava sa 3.400 na 3.800 kuna. U obrazloženju se navodi kako će na temelju takvih izmjena oko 80 tisuća umirovljenika biti oslobođeno plaćanja poreza na dohodak, a 145.000 umirovljenika dobiti veće mirovine. Sindikat  umirovljenika javno je izrazio zadovoljstvo time što su u konačnici u ovu poreznu mini-reformu uključeni i umirovljenici.

Kad je Sindikat umirovljenika Hrvatske 16. srpnja uputio netom izabranom ministru financija Borisu Lalovcu inicijativa za izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak radi povećanja neoporezivog dijela mirovine sa 3.400 na 3.800 kuna, bilo je to stoga jer je ministar najavio povećanje neoporezivog dijela plaće s 2.200 na 2.600 kn. Obrazložili smo kako bi se takvim povećanjem ojačala kupovna moć umirovljenika koji pripadaju tzv. srednjoj klasi, te bi se zaustavio kontinuirani pad potrošnje, a bez čega nema ni ekonomskog razvitka. Naglasili smo kako srednji sloj u razvijenim zemljama čini oko 60 posto stanovništva i on je temelj razvoja svake zemlje, dok je u Hrvatskoj sveden na 10-15 posto.

Ministar nije odgovorio, niti je u svojim istupima ijednom spomenuo umirovljenike. SUH je stoga ministru 26. kolovoza uputio javni poziv da prestane diskriminirati umirovljenike,  upitavši ga je li zaključio kako se 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika bespovratno srozalo u kategoriju niže, osiromašene, klase pa tu nema spasa, ili je, pak, time deklarirao stajalište Vlade kako budućnost Hrvatske vidi sa starijim osobama samo kao korisnicima socijalne pomoći? 

Misli li Vlada da su umirovljenici skupina koja ne može pružiti veliki otpor i politički nije opasna, pa ju se može olako diskriminirati i isključivati? – glasilo je upozoravajuće pitanje SUH-a, a takvo pitanje u godini kad započinju izborna događanja, ima svoju političku težinu. SUH, međutim, nije ostao na tome. Zatraženo je angažiranje Hrvatske stranke umirovljenika, koja je to i učinila 3. rujna javnim pismom premijeru, također tražeći povećanje neoporezivog dijela mirovine u jednakom iznosu u kojem je Vlada najavila povećanje neoporezivog dijela plaće za zaposlene. HSU je ocijenio kako bi se kupovna moć obuhvaćenim umirovljenicima povećala za 124,3 milijuna kuna godišnje, a njihova prosječna mirovina bi porasla za 167 kuna mjesečno. Milanović, međutim, nije našao vremena za razgovor, niti je odgovorio na Hreljinu inicijativu.

Čelnici Sindikata, Matice i HSU-a nalaze se 4. rujna i odlučuju na daljnje pritiske. Sindikat umirovljenika istoga dana upućuje izvanredno priopćenje u kojem pita premijera Milanovića čuje li on umirovljenike kad traže povećanje osobnog odbitka za umirovljenike. SUH je upozorio da se politikama i mjerama kojima se diskriminira dio srednjeg sloja temeljem dobi čini višestruka šteta, te poručio: „Upozoravamo Vladu da je vrijeme je da se Hrvatska pokrene, a to neće ići bez snaženja srednjeg sloja, zaustavljanja pada potrošnje i dokidanja siromaštva. To neće ići bez umirovljenika i njihova potrošačkog potencijala.“

Matica umirovljenika Hrvatske idućeg je dana uputila svoje javno priopćenje kojim optužuje Vladu da ne poštuje dogovore s umirovljeničkim udrugama i prosvjeduje što se u više zakona umirovljenici diskriminiraju zbog starosne dobi i tretiraju kao građani drugog reda. Matica je izredala više primjedbi na više zakona, kao i zbog nefunkcioniranja Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

I onda, eto Konačnog prijedloga Zakona. Eto prihvaćanja inicijative za povišenje neoporezivog dijela mirovina.U obrazloženju Ministarstva financija piše:Povećanjem osobnog odbitka umirovljenika, odnosno neoporezivog dijela dohotka sa 3.400,00 na 3.800,00 kuna oko 80.000,00 umirovljenika bi bilo oslobođeno plaćanja poreza na dohodak, a prihodi od poreza na dohodak bi se, pod pretpostavkom da umirovljenik nema uzdržavanih članova, na godišnjoj razini smanjili za oko 136 milijuna kuna. Isto tako, procjenjuje se da će za 145.000 umirovljenika doći do povećanja njihovih mirovina. Isto će se odnositi i na umirovljenike koji primaju inozemnu mirovinu, na zaposlene umirovljenike ili one koji rade na ugovor o djelu. Uglavnom, u godini kad su zbog izostanka usklađivanja – mirovine praktički zamrznute, raduje svaka povišica mirovina, pa makar i samo za dio umirovljenika pripadnom tzv. srednjem sloju.

Bitka je dobivena. Borba za mirovine i prava umirovljenika se nastavlja, osobito za one koji životare s minimalnim mirovinama i dodirnuli su granice siromaštva.