UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

STAJALIŠTE SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE O POVEĆANJU CIJENE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Sindikat umirovljenika Hrvatske razmotrio je prijedlogu HZZO-a o cijeni police dopunskog zdravstvenog osiguranja, te je nakon analize i izračuna zauzeto slijedeće stajalište:

SUH pozdravlja što se u okviru Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, sukladno europskoj praksi, izjednačuje cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja za sve osiguranike, kako radnike, tako i umirovljenike. Time će biti izjednačena do sada osobito zakinuta kategorija članova obitelji koji su plaćali 80 kuna, te radnici koji su plaćali 130 kuna.

    1. Držimo da je dobro da u okviru HZZO-a opstane subjekt koji će, uz privatne i ine osiguravatelje, i dalje pružati uslugu dopunskog osiguranja, jer se u području mirovinskog i zdravstvenog osiguranja potvrdilo kako su takva - većinski državna, javna, osiguranja nerijetko manje diskriminirajuća spram starijih osoba i umirovljenika, što je vidljivo i temeljem uvida u ponudu hrvatskog tržišta dopunskog zdravstvenog osiguranja. Također, riječ je o osiguranju koje pokriva gotovo sve bolnice i druge zdravstvene kapacitete, te korištenje dopunskih zdravstvenih usluga direktno snosi, a ne refundira. Primjetno je, također, da različita privatna zdravstvena osiguranja, koja nude dodatno osiguranje, ne osiguravaju npr. starije od 70 godina ili imaju posebne povišene tarife za seniore. Skorašnjom privatizacijom  posljednjeg državnog osiguranja, takva politika može biti samo osnažena

    2. Imajući u vidu realnost da umirovljenici osobno ulože u dopunsko osiguranje godišnje gotovo 416.000 kuna, a potroše oko 630.000 kuna, Sindikat umirovljenika ocjenjuje da je predloženim unificiranjem cijene police na 70 kuna i dalje održana dimenzija međugeneracijske solidarnosti spram starijih i potrebitih.

    3. Predloženu unificiranu cijenu police od 70 kuna podržavamo uz uvjet da se postojeći, deset godina stari prihodovni cenzus poveća sa sadašnjih 1.516,00 kn po članu obitelji odnosno 1.939,36 kuna za samca, na razinu relativne linije siromaštva koju izračunava Državni zavod za statistiku, a koja je 2011. iznosila 1.850,00 kuna za člana obitelji, odnosno 2.200,00 kuna za samca. Držimo da bi se ta kategorija prihodovno depriviranih građana i dalje trebala osloboditi plaćanja dopunskog osiguranja, jer bi to bila jedna od relativno jeftinijih nužnih mjera borbe protiv siromaštva.

Poznato je kako je Hrvatska upozorena od strane Europske komisije o potrebi  izrade ozbiljne strategije borbe protiv siromaštva, među inim jer je skupina osoba starijih od 65 godina na trećem mjestu po siromaštvu, među 28 članica EU, odnosno svaki treći građanin u toj dobnoj skupini je siromašan. K tome, čak 52 posto žena starijih od 65 godina u samačkim domaćinstvima, u zoni je rizika od siromaštva, pa bi povećanje cijene dopunskog bez ojačanog socijalnog amortizera njih osobito ugrozilo. Država je stoga u obvezi i prema Strategiji EU 2020 zaštititi najugroženije skupine u ostvarivanju osnovnih prava, što dopunsko zdravstveno osiguranje nepobitno jest.

Zagreb, 29. kolovoza 2013.