UVODNA RIJEČ

Arheolozi vole stare

Piše: Jasna A. Petrović

     Politički tajnik HDZ-a i potpredsjednik Sabora Ante Sanader jako voli arheologe. Tako je nezaposlenog bivšeg gradonačelnika Omiša Ivana Škaričića, na­kon pola godine nagradne političke plaće, 2013. zaposlio bez natječaja i kvalifikacija na posao ravnatelja Doma za starije i nemoćne u Splitu. U međuvremenu je ravnatelj prije dvije godine pravomoćno osuđen zbog zloupotre­be položaja, ali to nije umanjilo ljubav Sanadera za stra­načkog mu frenda Škaričića.

     Osim toga sigurno je to vrli Ante učinio u dobroj vje­ri, jer voli prvu damu krimića Agathu Christie čiji je drugi muž bio ugledan arheolog, pa je poznata po izreci da je „idealan muž arheolog jer što je žena starija to ga više zanima''.

     Tako je valjda dobroćudno sudio i Sanader, uvjeren kako je arheolog idealno zvanje za starački dom, a k tome je negdje, kako sam glavni lik Škaričić kaže, treba­lo ga zaposliti nakon što je 18 godina bio gradonačelnik. Nazdravlje.

     No, možda neki arheolozi toliko vole stare da su im draži što su antikniji, pa čak i do linije smrti. Možda se tu krije tajna umirućih staraca iz splitskih domova za starije i nemoćne Zenta i Vukovarska, ali i nevjerojatne toleran­cije stručne javnosti spram rukovodećih osoba.

     Zdravstvena inspekcija Vilija Beroša je ocijenila kako nitko nije kriv za pomrle starice i starce, iako je očito kako je glavna sestra preuzela odgovornost skrbi o korisnici­ma i spašavala što je mogla, nabavljala sa svih strana ši­vane maskice, jer ih ravnatelj, a niti osnivač Blaženko Bo- ban, župan Splitsko-dalmatinske županije, nisu osigurali. Bez zaštitne opreme, kako su zaposleni mogli štititi i sebe i korisnike? Virus je tako poludio, ali nitko nije kriv. Mrtvi su krivi jer su stari. Virus je kriv.

     Ministrica socijale Vesna Bedeković u maski Harry Po- ttera se 8. travnja uprizorila u Splitu, bez da je sa sobom povela svoju socijalnu inspekciju ili barem priznala da ju je raspustila još 16. ožujka, a ponovo aktivirala dva dana nakon splitske presice. I dok je Beroš pokrivao druge, Be- deković je pokrivala sebe. Uostalom, sličan je to slučaj, žena je kao osnovni studij završila za učiteljicu, što je nije nimalo pripremilo za posao iz socijale. To ekipi na vlasti nije važno. Glavno da su njihovi.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

RAZGOVORI S MINISTROM ALADROVIĆEM

 Umirovljenički prioriteti na stolu

          U četvrtak, 12. rujna 2019. održani su u prostorijama Ministarstva u Zagrebu  razgovori ministra rada i mirovinskog sustava  Josipa Aladrovića s čelnicama dvije najjače umirovljeničke udruge, predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasne A, Petrović i predsjednice Matice umirovljenika Višnje Fortune.

          U jednosatnom razgovoru umirovljeničke predstavnice izložile su i obrazložile desetak prioriteta po hitnosti realizacije, a na prvom mjestu povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. Kako prigodom svakog usklađivanja mirovina nekoliko tisuća umirovljenika izgubi to pravo, zatraženo je da se, nakon 15 godina što cenzus nije mijenjan, automatski usklađuje prema hrvatskoj granici siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Zavod za zapošljavanje.

          Također je postavljeno pitanje zbog čega se već deset godina i dalje zadržava preživjela krizna mjera naplate dodatnog zdravstvenog doprinosa za neke kategorije umirovljenika (1 i 3 posto), kad su već davno branitelji oslobođeni tog danka.

          Ministar je upozoren i na ozbiljan pad realne vrijednosti mirovina, čiji je udjel u prosječnoj bruto plaći pao na samo 27,7 posto (neto na 36,7 posto), a 98 posto svih umirovljenika prima mirovine niže od prosječne neto plaće. Predloženo je da se što hitnije izvrši korekcija modela usklađivanja na barem 80 posto povoljnijeg indeksa, a ne kao sada samo na 70 posto.

          Predloženo je da ste što hitnije pri Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe osnuje i stručna grupa za reformu obiteljskih mirovina, koja bi uzela u obzir iskustva drugih europskih zemalja, ali i prijedlog umirovljeničkih udruga da se zadrži vlastita mirovina i stiče 20 do 50 posto mirovine preminulog partnera/ice.

     Umirovljeničke čelnice izrazile su i stajališta o tzv. nacionalnoj mirovini, inzistirajući da se promjeni naziv u nacionalnu naknadu za starije osobe, da se jasno kaže kako neće biti isplaćivana iz mirovinskog fonda, te da neće biti vrijednosno blizu najniže mirovine.

     Petrović je završno uručila Inicijativu SUH-aza hitnu izmjenu nekih odredaba o raznim skupinama umirovljenika koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, kako bi se Zakon o mirovinskom osiguranju prilagodio potrebama radno angažiranim umirovljenicima i tržištu rada, i to bez diskriminacije nekih skupina.